Bošnjačka stranka kao važna karika u procesu NATO integracija

Sead Šahman

Sead Šahman

Aktuelnost priče o NATO alijansi koja u posljednje vrijeme cirkuliše u civilnom sektoru i političkim organizacijama, zasigurno ne može dobiti potpuni epilog bez Bošnjačke stranke. Istorija piše nove stranice za bošnjački narod, iako ne treba zaboraviti protekla dešavanja devedesetih godina prošlog vijeka na prostorima bivše SFRJ. Da se tako nešto ne bi ponovilo, Bošnjačka stranka kao autentični predstavnik bošnjačkog naroda teži pristupanju NATO alijansi, za šta se i javno deklarisala u svom stranačkom programu. U establišmentu Bošnjačke stranke  priča na tu temu traje godinama. I kao nacionalna stranka, bez floskula, bez odvijanja stvari iza kulisa, zagovarili smo bezbijednost regiona i promociju demokratskih vrijednosti. Želim isto tako da ukažem na površinsko prožimanje pojma „NATO savez“ na koji pojedine političke strukture rigidno posmatraju deklarišući se za ulazak ili pak protiv, a ne uzimajući u obzir cost-benefit analizu. Osvrćući se na one koji su protiv ulaska Crne Gore u Sjevernoatlansku alijansu, korijen takve percepcije vidim u neapsorbovanju adekvatne i prave informacije. O značaju informacije kao važnog resursa današnjice ne treba puno govoriti. Međutim, u ovom domenu potrebno je pomenuti da je važno da prava i tačna informacija dosegne do građanstva Crne Gore kako bi na pravi način prezentovali koristi od NATO saveza. Uzimajući u obzir činjenicu da su Bošnjaci domicilno stanovništvo Crne Gore kojem je potreban mir i sigurnost, te da smo zasigurno maskota bošnjačkog korpusa i jedini relevantan faktor koji treba „širiti“ priču o NATO savezu među svojim narodom, pozivamo se i na odgovornost koju imamo. Osnovni cilj NATO saveza je zaštita slobode i bezbijednosti država članica političkim i vojnim sredstvima. Bošnjacima, kao i svim drugim narodima u Crnoj Gori je potrebna demokratija i sigurnost, te dugoročna stabilnost za sadašnje i generacije koje dolaze. Preuzimamo ulogu zaštite interesa bošnjačkog naroda, podizanje standarda života, unaprjeđenje ljudskih prava i mira, vladavine prava. Težimo ekonomskom razvoju baziranom na tržišnoj ekonomiji. Sve ove koristi, napisane u superlativu su načela na kojima se temelji NATO savez. Pristupanjem Crne Gore u takvu organizaciju postiže se isključivo progres, kako u demokratiji, tako i u privredi. Budući da je Crna Gora zemlja u tranziciji, suočava se sa konstantnim nedostatkom sredstava, odnosno kapitala, te možemo zaključiti kako direktne strane investicije predstavljaju važan faktor u razvoju i rastu zemlje. A priliv stranog kapitala od strane nerezidenta u Crnoj Gori temelji sena percepciji investitora da je ta zemlja sigurno mesto za ulaganje. Državu je potrebno ekonomski ojačati. Otvoriti nova radna mjesta. Više nego ikada, u današnjem procesu globalizacije, naša država treba se „otvarati“ prema Evropi i svijetu, potrebne su namgreenfield investicije, te jačanje privrede (posebno u oblasti turizma). Za Crnu Goru, kao državu ograničenih mogućnosti i resursnih kapaciteta bolja alternativa ne postoji. Postati partner velikim ekonomskim silama koje su istodobno članice NATO saveza predstavlja veliki korak i nesumnjiv proces koji će uslijediti i za Crnu Goru i njeno uključivanje u međunarodne tokove kapitala izlaskom na međunaordno tržište.

nato-flag-1024x768

Gledajući retrospektivu, najveći dio stranog kapitala u Crnoj Gori uložen je kroz preuzimanje vlasništva nad preduzećima tokom procesa privatizacije. Drugim riječima, direktna strana ulaganja u obliku greenfield-ulaganja su u nedostatku, a posebno u izvozno usmjerenim sektorima. Nadalje, među direktnim stranim ulaganjima, posebno onima koja dolaze iz evropskih zemalja prevladavaju brownfield-ulaganja. Ako napravimo analizu za neke jugoistočne evropske zemlje koje su pristupile NATO savezu u posljednjoj deceniji uvjerićemo se da je čitava ova priča utjelovljena i u praksi. U godini kad je Rumunija pristupila NATO-u (april 2004. godine), direktne strane investicije porasle su 166 % u odnosu na prethodnu godinu, a u Bugarskoj 47,5 %. Isti trend rasta zabilježen je i od drugog pokazatelja, rasta BDP-a: u Rumuniji je BDP za samo godinu dana porastao za 3,3 %, a u Bugarskoj je od 2004. do 2009. godine bilježio konstantni rast iznad 6 %. S druge strane, interes NATO je da bude svugdje u Evropi. Vjerujem, uskoro i u Crnoj Gori. Kako zbog Bošnjaka, tako i zbog svih drugih i drugačijih žitelja države. Objašnjenje ekonomskih pojomova:
Greenfield-ulaganja ili ”ulaganja na ledinu” direktna su strana ulaganja koja stvaraju potpuno novu imovinu, odnosno ona koja rezultiraju stvaranjem novih proizvodnih postrojenja, osnivanjem novih filijala te kretanjem neopipljivih oblika kapitala (uglavnom u uslužnom sektoru). Brownfield-ulaganja znače kupovinu postojećih postrojenja i preduzeća te preuzimanje djelimične ili potpune kontrole u njima.
 

Sead Šahman

Leave a Reply

Your email address will not be published.