Povodom 21. februara Međunarodnog dana maternjeg jezika članice Foruma žena Bošnjačke stranke opštinskog odbora Glavnog grada Podgorice, posjetile su JU Osnovna škola ‘'Pavle Rovinski'' u Podgorici.
Članice Foruma žena BS sa direktoricom OŠ Pavle Rovinski

Članice Foruma žena BS sa direktoricom OŠ Pavle Rovinski

Direktorica škole Marijana Papić i pomoćnica direktorice Ljubinka Nedović srdačno su dočekale članice FŽBS Elvisu Redžematović, Fahretu Tahirović i Lejlu Halilović i u prijatnom razgovoru se upoznale o primjeni bosanskog jezika, kao i prisutnosti bošnjačkih književnika u nastavnom programu škole. Članice FŽBS su istakle da je briga o maternjem jeziku i maternjoj kulturi potreba svake odgovorne nacije i svakog ozbiljnog društva. To iz razloga značaja jezika u ukupnom očuvanju kulturnog i etničkog identiteta. Ako se ima svoj jezik, ima se i svoj osnov za postojanje, za opstanak, za njegovanje tradicije, za podsjećanje na sve ono čemu se pripada... Kako su djeca najbolji nosioci nacionalnog i etničkog identiteta, članice FŽBS su našle da je pomenuta Ustanova pravi reprezent zastupljenosti jezika manjinskih naroda u Crnoj Gori. Pomoćnica direktorice koja je inače profesorica književnosti, je istakla da od ukupnog broja književnika čija se djela izučavaju , između 10%  i 20% , u zavisnosti od razreda, je zastupljenost bošnjačkih književnika, a neki od njih su : Ćamil Sijarić, Husein Bašić, Zaim Azemović, Avdija Avdić, Safet Hadrović-Vrbički, Ibrahim Hadžić, Kemal Jusić, Nasiha Kapidžić - Hadžić... Takođe je navela da su u izradi novi udžbenici nastavnog predmeta, i da su još uvijek u primjeni stari. U pogledu gramatike mišljenja su da nema velikih razlika, iz razloga što predmetni jezici pripadaju istoj, odnosno slovenskoj grupi jezika. I da u tom dijelu neće biti teškoća u primjeni Sporazuma o nazivu nastavnog predmeta jezika. Škola primjenjuje odredbe pomenutog Sporazuma koji definiše naziv nastavnog predmeta jezika, odnosno na mjestima predviđenim za naziv jezika piše Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost. Čime se potvrđuje da je bosanski jezik ravnopravan sa ostalim jezicima. Prisutne su se usaglasile da polako raste svijest o potrebi zaštite upotrebe maternjeg jezika za pripadnike nacionalnih zajednica. Pitanje maternjeg jezika je možda centralno pitanje, jer predstavlja osnovu za zasnivanje i ostalih prava – od korištenja medija preko kulturnih dešavanja, do obrazovanja. Tačno je da postoje i određeni problemi, ali su oni uglavnom tehničke i administrativne prirode, evidentno je da se situacija poboljšala u posljednjih nekoliko godina.