Podgorica – Pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica u policiji nema ni približno broju koji je potreban, a Zakon o unutrašnjim poslovima predstavlja priliku da se takvo stanje ispravi, rekao je predsjednik Bošnjačke stranke (BS), Rafet Husović.
Rafet Husović, ministar u Vladi Crne Gore

Rafet Husović, ministar u Vladi Crne Gore

Poslanici BS i albanskih partija ranije su podnijeli amandman na Predlog zakona o unutrašnjim poslovima kojim se obezbjeđuje veći broj predstavnika manjinskih zajednica u policijskoj organizaciji. Husović je agenciji MINA rekao da je Zakon o unutrašnjiim poslovima važan dokument, kojim se reguliše dosta bitnih pitanja koje opredjeljuju dalji karakter ovih službi. “Za nas kao pripadnike manjinskih naroda, veoma je važno da se ova oblast uredi tako da se prvo ispoštuju evropske preporuke, da se policija i uopšte oblast unutrašnjih poslova dalje reformiše, da bude depolitizovana i demonopolizovana”, objasnio je Husović. Prema njegovim riječima, manjinski narodi nose traumatična iskustva iz prethodnog perioda kada je policija u pitanju, zbog raznih pritisaka, zastrašivanja, hapšenja i batinanja. Oni žele, kako je kazao Husović, da se takva iskustva više ne ponove i zbog toga sa posebnom pažnjom prate sadržaj zakona o unutrašnjim poslovima. On je dodao da je za BS jedno od najbitnijih pitanja zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u policijskim službama, u kadrovskom i stručnom smislu. “Mislimo da pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica ni približno nema u ovim organima koliko bi trebalo. Podaci to egzaktno potvrđuju, nema ih ni na rukovodećim položajima, ali ni među običnim policajcima, njihov broj nije dovoljan čak ni u onim mjestima i opštinama gdje Bošnjaci žive u preovladavajućem ili značajnijem broju”, smatra Husović. On je naveo da bi se usvajanjem amandmana BS na predlog zakona implementirala rješenja iz Ustava Crne Gore, čime se zakonski utemeljuje obaveza o proporcionalnoj zastupljenosti pripadnika manjinskih nacionanih zajednica. “Takođe, ovim se slijedi uporedna praksa zemalja koje su već postale članice Evropske unije i čiji zakoni su prošli ekspertizu i usaglašavanje sa evropskim zakonodavstvom”, precizirao je Husović. On je dodao da “apsolutno očekuje“ da koalicioni partneri, ali i ostale partije, prihvate amandman, jer je na tragu naprednih rješenja iz okruženja i crnogorskog Ustava. „Ukoliko ne bude razumijevanja, naši poslanici neće dati glas za zakon, koji je po nama manjkav ako ne budu u njemu takva rješenja“, rekao je Husović. Prema njegovim riječima, BS je u značajnoj mjeri doprinjela brojnijem prisustvu Bošnjaka u institucijama Crne Gore, ali je još na početku puta, s obzirom da, kako je kazao, treba ispraviti tu višedecenijsku nepravdu. Husović je ocijenio da je stanje nešto bolje u državnim institucijama, parlamentu i izvršnoj vlasti, ali je i dalje jako loše u sudskoj vlasti, javnoj upravi, državnim preduzećima, lokalnim upravama i opštinama gdje žive Bošnjaci. “To stanje se mora mijenjati, mi se snažno za to zalažemo, jer bez prisustva autentičnih predstavnika Bošnjaka i drugih manjinskih predstavnika na mjestima gdje se donose odluke nema kvalitativnog pomaka u oblasti ljudskih prava i integracije manjina u institucije, što je obaveza države koja je na putu evropskih integracija”, pojasnio je on. Husović je podsjetio da je BS na partijskom kongresu, koji je održan prošle godine, posebnu pažnju posvetila državnim simbolima, pa se u kongresnim dokumentima definiše potreba izmjene državnih simbola. Kako je kazao, BS je tom prilikom ocijenila da je do tog cilja moguće doći kroz zakonska rješenja, bez promjena Ustava. “A ako već idemo u promjene Ustava, onda je dobra prilika da se usaglasimo oko svih spornih rješenja”, smatra Husović. On je rekao da je potrebno otvoreno razgovarati sa svim političkim subjektima i o svim pitanjima, te postići najširi konsenzus kako bi brojna otvorena pitanja konačno apsolvirali. “Mislimo da kao multietnička država, u čijem su stvaranju učestvovali svi narodi i pripadnici svih vjera, treba da imamo i državne simbole koje će svako doživjeti kao svoje i identifikovati se sa njima”, zaključio je Husović. (MINA)