Bošnjačka stranka (BS) neupitni je pobjednik netom završenih izbora u Crnoj Gori. Relativno mlada stranka, koja je prvi put samostalno izašla na izbore u ovoj državi, dobila je tri mandata, značajno povjerenje bošnjačke populacije i postala jezičak na vagi koji može odlučiti ko će u naredne četiri godine biti vlast, a ko opozicija u Crnoj Gori.
Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke

Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke

Jasni stavovi Rafet Husović, predsjednik BS-a, u razgovoru za "Dnevni avaz" ne odaje euforičnog, već staloženog i studioznog čovjeka, koji jasno zna šta hoće, a šta neće u politici, te s kim to najbolje može ostvariti. On ne krije spremnost da BS u razgovorima o novoj vladi učestvuje kako s pobjedničkim blokom Evropska Crna Gora Mila Đukanovića, ali i poraženim Demokratskim frontom (DF) Miodraga Lekića. I za jedne i za druge uvjeti za ulazak BS-a u vlast su sasvim jasni. - U predizbornoj kampanji govorili smo da BS treba biti dio vlasti. I danas isto mislimo. Za 10-ak dana stupit ćemo u kontakt s najjačim strankama i početi pregovore. Kako danas stvari stoje, manjinske partije trebaju biti u novoj izvršnoj vlasti. To je poželjno i za Crnu Goru i njene građane. Ako se pojedinačno krene u razgovore, ako manjinske stranke jedna po jedna pričaju s potencijalnim koalicionim parterima, to neće biti dobro - kaže Husović. Albanske stranke su sebe već vidjele u koaliciji s Evropskom Crnom Gorom Mila Đukanovića. Je li time pojeftinjena pozicija manjinskih stranaka? - Mislim da jeste. Ako su oni već ušli u pregovore, a ja nemam ta saznanja, onda nova vlada bez Bošnjaka ili Hrvatske građanske inicijative nije dobra! Šta su vaši zahtjevi da bi BS ušla u vlast?  - Na sjeveru Crne Gore je teška situacija. Tamo uglavnom žive Bošnjaci muslimani. Tamo se mora ulagati. Posebno u infrastrukturu. Mora se poboljšati ekonomski standard tamo gdje žive Bošnjaci. Moramo otvarati nova radna mjesta. Mora se nastaviti put srazmjerne zastupljenosti i zapošljavanja Bošnjaka u državnim institucijama. To je za nas najvažnije. Nisu bitna ministarska mjesta, naše pojedinačne pozicije, bitno je da se poveća broj Bošnjaka koji rade u državnim institucijama. Imate li projekte koje želite realizirati na sjeveru Crne Gore? - Imamo dosta projekata koji se tiču putne infrastrukture. U tom okviru, mora se poboljšati prekogranična saradnja unutar Sandžaka. Ne znam da li smo odustali od autoputa. To se mora razriješiti. Isto tako, treba se napraviti aerodrom u Beranama, poboljšati i napraviti željezničku infrastrukturu tamo gdje je to moguće. Bez dobre infrastrukture nema ni ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta, ali ni povratka... U naredne četiri godine vlasti to možemo napraviti. A kada su personalna rješenja u pitanju, koliko ministarstava Bošnjačka stranka traži od potencijalnog koalicionog partnera? - O tome nismo razmišljali. Nismo još održali ni sjednicu Predsjedništva niti Glavnog odbora BS-a. Od ponedjeljka ćemo o tome pričati. Sve zavisi od toga koliko će stranaka ući u novu koaliciju. Je li tačno da Vam je jedna od opozicionih grupacija, Demokratski front, ponudila poziciju premijera u vladi nacionalnog jedinstva/spasa? - Nemam ta saznanja. Jeste li spremni ići u koaliciju s DF-om? - Mogu Vam reći da su sve opcije u igri. Očekujem jedno korektno ponašanje dosadašnjih koalicionih partnera (Đukanovićev blok, op. a.). No, čini mi se da u posljednje vrijeme nisu korektni u dovoljnoj mjeri. Bilo je incidenata na lokalnom nivou i to pravi ili ruši koaliciju na državnom nivou. Ta se politika mora uozbiljiti. Nedopustivi incidenti Mislite na incidente koje su prouzrokovali čelnici DPS-a na lokalnom nivou? - Da. I to nije prvi put. Imamo malo dužu historiju tih incidenata i to je više nedopustivo! Ovoj vlasti su potrebni samo glasovi i ništa više. Osim ubiranja glasova, oni nisu spremni uraditi ništa više. Takvo se nešto, međutim, posebno unutar bošnjačkog korpusa, više neće dopuštati! Znači li to ublažavanje stava prema DF-u i pooštravanje stava prema Evropskoj Crnoj Gori? - Sve zavisi od pregovora. Ako nas uvaže kao dobrog partnera na svim nivoima, spremni smo nastaviti saradnju s DPS-om i blokom oko te stranke. To bi bilo dobro za Crnu Goru i to bi za nas bila lagodnija pozicija. Ali, ne možemo dopustiti neka dešavanja na lokalnom nivou, ne možemo preći preko toga tek tako i ponašati se sasvim suprotno na državnom nivou. A DF? S njima nismo do sada imali nikakvu saradnju. Oni su prema nama i ranije pokazivali netrpeljivost i kada je u pitanju međugranična saradnja, te posebno kada je Srebrenica u pitanju. Ono što Brisel opravdava, oni nisu dopuštali. Da bi uopšte priča s njima počela, moraju se prvo dobro ove stvari izdefinisati. Dva bloka Šta konkretnije tražite od DF-a? - Sve ovo što nas zanima u mogućim razgovorima s Evropskom Crnom Gorom, važi i za DF. Dakle, ekonomski razvoj područja gdje žive Bošnjaci, njihova ravnomjerna zastupljenost u državnim preduzećima i na državnim pozicijama u upravi, korektan odnos prema manjinskim narodima. No, ponavljam, još nismo imali sjednicu Predsjedništva i GO. Sačekat ćemo još nekoliko dana, pa onda biti puno konkretniji. U aktuelnoj Vladi Crne Gore Vi ste ministar bez portfelja. Šta su Vaša zaduženja u Vladi? - Inače sam vodio Komisiju za elementarne nepogode, te sam član Komisije za unutrašnju i vanjsku politiku. Ponovo kažem, nismo opterećeni nekim "jakim" resorima u Vladi. Zanima nas da se naši mladi ljudi zaposle. Nezaposlenost na sjeveru Crne Gore je najveća - posebno u Rožaju i Plavu. Naglašavam, ne zanimaju nas "dobra" mjesta u Vladi, već što više zapošljavanje Bošnjaka, posebno mladih ljudi. Kakvim ocjenjujete odnose Crne Gore i Bosne i Hercegovine? - Crna Gora pokušava napraviti dobre odnose u regionu i mislim da je u tome lider. No, odnosi trebaju biti na boljem nivou, a zna se i šta su problemi. U narednom periodu ti odnosi mogu i moraju biti bolji. I to značajno bolji. Šta treba uraditi? - Između Crne Gore i BiH nema otvorenih pitanja, ali ruka prijateljstva treba biti izraženije pružena i sjedne i s druge strane. U Crnoj Gori živi više od 15 odsto Bošnjaka i oni su dobra spona između dvije države. U BiH imate dosta Srba i Crnogoraca. Oni trebaju biti spona, ali isto tako mi očekujemo da nova Vlada Crne Gore među prioritete stavi bolje odnose i saradnju s BiH na svakom planu, uključujući i zajedničke investicione projekte i nastupe na treća tržišta. Kad spominjete ekonomiju, zbog projekta izgradnje hidroelektrana u gornjem toku Drine, Crna Gora je BiH nedavno uručila čak i protestnu notu. - Vidio sam to. Nota je upućena upravo u vrijeme izborne kampanje. Nisam baš dobro upoznat o čemu se sve tu radi. Uvjeren sam da Crna Gora hoće dobre odnose s BiH i očekujem da se tim putem krene nakon konstituisanja vlasti. Pozicija Sandžaka - Za nas ne postoji problem Sandžaka. To pitanje definisali smo kao prekograničnu regiju, s jasnom granicom. Smatramo da tu treba raditi što transparentnije, da ljudi ne smiju čekati satima na prelazak granice, treba se uvesti u tom području bescarinska zona... Smatrali smo da tu granica praktično ne treba ni postojati. U Briselu smo otvorili i kancelariju prekogranične regije Sandžak kako bismo projektima došli do fondova i pomogli i s jedne i s druge strane granice. Želimo se okušati i raditi i na sportskim projektima, infrastrukturi, turizmu... Imamo dobre potencijale i trebamo ih iskoristiti. Čini mi se da je budućnost Evrope i u prekograničnim regijama - ističe Husović. Konkretni ekonomski projekti  - Želim realizovati brojne projekte u infrastrukturi. Imamo ponuda prijateljskih zemalja, poput Turske, te iz Evropske unije, ali i izraženi interes naše dijaspore koja je brojna i bogata. Imamo dosta ljudi koji žele ulagati u mjesta iz kojih su otišli. Oni žele doći i pomoći. No, tu ne nailazimo na dovoljno razumijevanja na lokalnom nivou. Tražimo da se taj nivo pokrene i ponudi projekte i prema Briselu i prema svijetu. Bez stranih investicija teško ćemo oživjeti privredu. Mi ćemo insistirati da Uprava za kadrove ima kvotu za manjine i da se povede računa o nezaposlenim mladim Bošnjacima. Stalno naglašavamo da je upravo to ono što nas zanima i zbog čega smo spremni biti konstruktivni partner u vlasti - kaže Husović. avaz.ba