Podgorica - Uvaženi kolege, uvaženi ministre, uvaženi prestavnici državne revizorske institucije: Najprije želim da kažem da će poslanici BS glasati za Završni račun Budžeta za 2008 godinu i za nalaze i preporuke revizorske institucije, u vezi sa revizijom Zavrsnog računa Budžeta, odnosno nekih njegovih potrošačkih jedinica. U obrazloženju ovoga akta, naglašeno je da je Budžet bio u funkciji realizacije važnih ciljeva ekonomske politike Vlade za 2008 godinu i oni najvažniji su pojedinačno pomenuti. Nesporno je da je Budžet podržavao ostvarivanje većeg dijela tih ciljeva, ali svakako ne svih. Mislimo da neke, kao što su izgradnja nekih važnih infrastrukturnih objekata u oblasti saobraćaja, tretmana čvrstog otpada i otpadnih voda, i u najširem smislu razvoj sjevernog regiona... nije u potrebnoj pa ni planiranoj mjeri i imamo potrebu da to potcrtamo. Dakle, kada budžetom planiramo realizaciju nekog projekta, onda očekujemo da se projekat i završi, odnosno realizuje, jer su stvoreni preduslovi samim tim da je Skupština odobrila sredstva, a Vlada preko svojih agencija može i treba da planira, ugovara, prate i finansira konkretne projekte. Bez obzira na generalnu podršku načinu realizacije Budžeta, želim da saopštim naše nezadovoljstvo činjenicom da se neke pozicije Budžeta nijesu izvršile u predviđenom iznosu sredstava, što je prirodno uzrokovalo da se ti projekti ne realizuju u planiranom obimu i planiranoj dinamici. Primijetili ste da se tekući dio budžeta realizovao sa 96 % a kapitalni budžet sa 89 %, odnosno manje za oko 16 miliona. U principu, nije u redu da se tako radi ukoliko želimo da ostvarimo pomenute ciljeve ekonomske politike. Neki projekti koji su trebali da se realizuju u najmanje razvijenim opštinama na sjeveru Crne Gore nijesu realizovani u planiranom obimu i nijesu finansirani kako je planirano. Problem je čudniji, jer je Budžet u prošloj godini ostvario suficit od oko 15 miliona €., a depoziti države i fondova su na kraju godine iznosili oko 96 miliona €. Ako je novca u budžetu bilo dovoljno, očekivali smo da u obrazloženju Budžeta nađemo ubjedljivo objašnjenje zašto se ovi projekti nijesu finansirali planiranom dinamikom. Da bih ilustrovao ovu priču pomenuću nekoliko primjera: npr. projekat Izgradnje mini obilaznice u Plavu težak svega 650.000 € se finansirao sa 60%, odnosno sa oko 390.000 €, projekat izrade studije izvodljivosti postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Plavu i Cetinju planiran oko 800.000 finansiran je sa 26.000 € ili sa 3% predračunske vrijednosti, projekat izgradnje sportske dvorane u Beranama je planiran sa 700.000 € a finansiran je sa oko 50 %....projekat izgradnje sanitarnih ( regionalnih) deponija planiran je sa 1,5 miliona a finansiran je sa 512 hiljada ili 33 %... Ako se sjećate, mi smo imali primjedbu da su sredstva opredijeljena za kapitalne investicije na sjeveru CG mala a sada možemo konstatovati da se i ta nedovoljna sredstva nijesu realizovala. Ako se to ne čini kada se ima i može, kako će se kada je kriza. Zato se neki, ne tako skupi projekti, provlače kroz Budžet u više godina umjesto da se kandiduju i realizuju neki od mnogih kapitalnih projekata sa toga područja, koji čekaju na realizaciju i podrazumijevaju pomoć države. Dakle, glavno pitanje je koliko je Budžet zaista u funkciji razvoja sjevera, kako stoji u ciljevima Ekonomske politike Vlade i koliko ova finansijska nedisciplina utiče na ostvarenje ciljeva budžeetske politike. Mi mislimo da postojeći ekonomski sistem pa ni budžetska politika ne obezbjeđuje adekvatni razvoj sjevera CG. Gospodine ministre, Vi znate da imamo zakonski okvir koji ograničava mogućnosti direktne državne pomoći i da će se one smanjivati. S druge strane, sada Vi snosite više odgovornosti za ravnomjerni regionalni razvoj jer ste preuzeli poslove Sekretarijata za razvoj. Takođe, Vlada još nije predložila Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju iako je predviđeni rok za njegovo predlaganje već pri kraju. Zato, mislimo da treba, u susret izradi budžeta za narednu godinu, da iznađemo bolja rješenja kako bi ozbiljnije pomogli razvoj sjevera i dr. nerazvijenih područja. Koliko je meni poznato, najefikasniji način je plasman sredstava kroz kapitalni budžet u cilju boljeg saobraćajnog i komunalnog opremanja tih područja, jer jedino tako možemo popraviti šanse ovoga područja da privuče kapital i generiše održivi razvoj. I to je jedan od ciljeva ekonomske politike i jedan od zadataka koji treba da omogući budžetska politika. Mi predlažemo da već sada razmišljamo o ozbiljnom restruktuiranju budžeta u pravcu znatno većeg učešća kapitalnog budžeta u njegovoj strukturi i u pravcu ozbiljnijih ušteda u tekućem dijelu budžeta. Rasprava o završnom računu je prava prilika da promovišemo ovaj koncept izrade novog budžeta jer je očigledno da se regionalne razlike u razvoju povećavaju a budžet, ovako struktuiran, nije u stanju da ih smanji niti da obezbijedi dinamičniji razvoj ovog područja.

Leave a Reply

Your email address will not be published.