Podgorica - Poštovani kolege, poštovani građani, Za nekoliko dana, preciznije 30.aprila ističe period od oko dvije godine u kojem je trebalo da nekoliko vrlo važnih zakona uskladimo sa novim Ustavom. Radi se o Zakonu o izboru odbornika i poslanika i Zakonu o manjinskim pravima i slobodama kao o dva jako važna zakona za demokratizaciju društvenih odnosa i implementaciju Strategije manjinske politike. Kao što znate, Zakon o manjinskim pravima i slobodama nije usvojen u prvom pokušaju u Parlamentu, a rad na izbornom zakonodavstvu je, nakon dvije i po godine rada radne grupe Parlamenta, takođe blokiran i trenutno je predmet strane ekspertize, iako je sve obećavalo drugačiji epilog. Takođe, 30.aprila ističe i krajnji rok da se sa Ustavom usklade i svi ostali zakoni koji su dio našeg pravnog sistema a nijesu saglasni sa Ustavom u širem smislu riječi. Naime, niz zakona u oblasti obrazovanja, kulture, informisanja, državnih simbola, upotrebe nacionalnih simbola nije usklađeno jer nije propisan način ostvarivanja ustavom zajamčenih prava i sloboda pripadnika manjinskih naroda. Postoje i drugi zakoni koji su u suštinskim ili formalnim detaljima nesaglasni sa Ustavom. Nažalost, iako smo tri puta produžavali ovaj rok situacija je takva da je jedini kakav takav izlaz u tome da se i četvrti put produži rok za završetak ovoga važnog posla. Dakle nijesmo ostvarili planirano i pošteno je da konstatujemo da se prema ovim zadacima Vlada i Parlament odnose nedopustivo nemarno. Mnogi u našoj javnosti već pretpostavljaju da se radi o svojevrsnoj opstrukciji ustavnih normi ili makar o odlaganju njihove primjene do krajnjih granica. Mi tvrdimo da se neopravdano kasni sa ovim zakonodavnim aktivnostima i da se zbog toga dešavaju negativne posljedice u realnom životu u jednoj za CG jako osjetljivoj oblasti.Dosta zvaničnih podataka i istraživanja govore u prilog ovoj tvrdnji. U obrazloženju ovog Zakona navodi se da je glavni razlog za njegovo donošenje potreba da se posredno produži važenje postojećeg Zakona o izboru odbornika i poslanika i tako obezbijedi legalnost, tj. Zakonitost predstojećih lokalnih izbora. Kolege nijesu navele da će se tako onemogućiti izbor autentičnih zastupnika u skupštinama lokalnih samouprava, shodno principu afirmativne akcije, najmanje za 6 godina od momenta donošenja Ustava, iako smo to tvrdo obećali jedni drugima i građanima sredinom oktobra prošle godine. Mi mislimo da je pravo na autentičnu reprezentaciju u predstavničkim tijelima prije svega predmet političkih kalkulacija stranaka koje dobijaju glasove pripadnika manjinskih zajednica i da će se tako, ovaj put na lokalnom nivou, nanijeti konkretna šteta pripadnicima bošnjačkog i još nekih manjinskih naroda zbog nedostupnosti ovog prava. Takav utisak se nameće zbog toga što smo svaki put kasnili sa početkom rada, odugovlačili sa konsultacijama i odugovlačili sa parlamentarnom procedurom i tako dolazili u vremenski škripac. Takva situacija je bila i prije parlamentarnih izbora i poslije njih krajem prošle godine. Odgovornost za donošenje ova dva zakona je na svim poslanicima Parlamenta, a naročito na onima koji su podržali novi Ustav. Zbog odugovlačenja smo očigledno potrošili početni politički kapital i volju da se stvore uslovi za usaglašavanje izbornog zakonodavstva i desilo se ono što svi znamo, nije dobijena dvotrećinska većina za njegovo usvajanje. Poštovani kolege, bilo je i očekivano da će se teško obezbijediti potrebna dvotrećinska većina neposredno uoči bilo kojih izbora jer to prosto nije najbolje vrijeme za postizanje šireg konsenzusa. O ovim zakonima je trebalo raspravljati ranije, prije početka priprema za izbore. U oktobru prošle godine sam povodom ovoga pitanja u raspravi izrazio čuđenje što smo kao društvo gotovo ravnodušni što su ove ustavne norme ostale bez realne životne snage. Naglasio sam da uobičajena politička borba jakih političkih stranaka u crnogorskom društvu ne bi trebala da u zapećak baci manjinski segment društva niti da agresivno potisne u stranu nacionalno u korist građanskoga, bez obzira na građanski karakter države. Poslije sinošnje izjave Predsjednika Vujanovića, bojim se da se još uvijek nije politički prelomilo kod najvažnijih političkih subjekata građanske političke orjentacije u korist ustavom garantovanog pristupa u sferi autentičnog prestavljanja manjinskih zajednica, što je važan uslov ostvarenja proklamovane manjinske politike. Danas se postavlja još jedno praktično pitanje, ima li smisla više precizirati bilo koje rokove u ovom poslu, a da se ne ugrozi kredibilitet Parlamenta. Jedan moj partijski kolega mi je razočarano rekao da predložim da se rok pomjeri do donošenja nekog novog Ustava. Poštovani kolege, poštovani građani, obzirom da nijesmo konkretno doprinijeli takvom razvoju događaja mi ne želimo da prihvatimo na sebe odgovornost za te štete, osim one objektivne odgovornosti da smo bili dio šireg tima koji je stvarao Ustav i koji ima svoj dio obaveza da ga sprovodi u djelo. Zato mi, prije svega iz principijelnih razloga, nećemo glasati za ovaj zakon.

Leave a Reply

Your email address will not be published.