Podgorica - Poštovani predsjedniče Skupštine, uvaženi predsjedniče Vlade, uvaženi ministri, drage koleginice i kolege, poštovani gradjani! Pred nama je prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi koji je podnijela grupa poslanika ovog parlamenta. U obrazloženju prijedloga, čuli smo i konstatacije koje veoma kritičkim tonom govorre o radu ovog kabineta. BS smatra da, doista, parlament i jeste mjesto gdje o tome treba raspravljati te da, kroz utemeljenu argumentaciju, treba sagledati domete rada Vlade. Zato smo i ocijenili da je ovo prilika, da se na primjeren način razgovara i o učincima desetomjesečnog rada, bilo da je to kroz opservacije poslanika ili kroz sagledavanje vlastitog rada premijera i njegovog kabineta. Mislimo da rad Vlade, po segmentima ili u cjelini, treba češće da bude u fokusu pažnje poslanika, jer oni su tu Vladu birali i dali joj mandat, pa stoga je i prirodno da treba da ocjenjuju njen učinak. O argumentaciji koja je iznešena u ovom prijedlogu kazaću svoj sud kasnije.Želim da se osvrnem na nekoliko, za nas iz Bošnjačke stranke, bitnih segmenata zbog čije smo realizacije, prije godinu dana, prihvatili da budemo u izvršnoj vlasti i preuzmemo svoj dio odgovornosti u mandatu ove Vlade. Oko evropskog puta Crne Gore, vjerujemo da postoji konsenzus svih političkih subjekata i držimo da su na tom polju, napravljeni značajni pomaci. Upitnik Evropske komisije, složeni proces odgovaranja institucija na brojna pitanja, od čega je, zaista, mali broj pripao ovom parlamentu, kao i ocjene i mišljenja koji će dati evropske institucije, pokazaće koliko su vjerodostojno, naše institucije dale presjek stanja u državi.Odgovori na pitanja su sada dati i na uvid domaćoj javnosti, mada naši pojedinačni stavovi i ocjene percipiraju uglavnom dio stvarnosti, i uglavnom nju naglašavamo. Primjera radi, mi iz BS smatramo da su odgovori o zastupljenosti manjinskih naroda nepotpuni, da bi cjeloviti odgovori pokazali da je riječ neadekvatnoj zastupljenosti pripadnika manjinskih zajednica. To mi potcrtavamo i smatramo bitnim u odgvorima na Upitnik.No, o tome će konačnu riječ, kao i o odgovorima u cjelini, ipak, dati najkompetentniji –članovi Evropske komisije. Ono što je izvjesno jeste da će dinamika sljedeće, mnogo složenije faze pridruživanja u EU, zavisiti od onoga što je dosada uradjeno i od ocjene ozbiljnosti sa kojima su institucije u Crnoj Gori, a prije svih Vlada, prionule ovom poslu . To će pokazati vrijeme koje je ispred nas. Mislimo da je i integracija Crne Gore u atlanske strukture,reforma vojske i ulazak u sistem kolektivne bezbjednosti, neohodan uslov za dugoročnu političku stabilnost ovih prostora i ne manje važno-sigurnost investicionog ulaganja, dolaska stranog kapitala, što je u intresu svih nas u Crnoj Gori. U tom pravcu, čini nam se napravljeni su takodje, bitini i suštinski kvalitativni pomaci koji nas približavaju atlanskim bezbjednosnim strukturama. Ekonomska situacija u Crnoj Gori nije dobra, i mi mislimo da je globalna ekonomska kriza značajno izoštrila mnoge probleme, učinila ih vidljivijim, ali i ubrzala potrebu za njihovim rješavanjem. Mislimo da su mjere Vlade, prije svih racionalizacija i štednja, pokazale učinkovitost. Mora se pribjeći i prilično nepopularnim mjerama otpuštanja viška radne snage iz državnih i javnih službi, oslobadjanju od preglomazne i neefikasne administracije, što će biti zadatak sadašnje Vlade, iako ona nije odgovorna za loše navike i nasljeđe nekih drugih vremena i vlada u kojima mi nijesmo participirali. Pošto je ovo izražen problem, koje se mora rješavati, nadamo se da će na njemu raditi sa puno senzibiliteta. Očekujemo da će se tražiti najbolji način da se oni koji će ostati bez posla, ponude dobri uslovi i kroz odgovorajuće otpremnine i kroz programe samozapošljavanja ne dovede u pitanje njihova egzistencija. Bošnjačka stranka posebno ukazuje da treba imati u vidu da visina otpremnina bilo zaposlenih u javnim državnim službama ili u preduzećima koja idu u stečaj ili privatizaciju, mora biti uskladjena u svim dijelovima Crne Gore. Naime, ne treba da se dešava da radnici na sjeveru Crne Gore, kojima se isplaćuju otpremnine dobijaju po nekoliko manje iznose od onih u Podgorici. Drugo, očekujemo da racionalizacija i otpuštanje, pogotovo u javnim službama, neće kao što se to dešavalo u nekim slučajevima, početi od pripadnika manjinskih naroda, i u sredinama u gdje zive, jer njih ni sada tamo nema dovoljno u javnim službama. Mislimo da, i pored ekonomske krize i mjera za njeno ublažavanje, treba raditi da se ostvari i zaživi makar dio projekata koji podstiču ravnomjerni regionalni razvoj, smanjenje ekonomskih razlika u razvijenosti sjevera i juga i spriječiti konstantno iseljavanje iz ruralnih krajeva i depopulaciju sjevera Crne Gore.Formiran je investiciono razvojnog fonda dobar je korak,ali smatramo da je neophodno da postoji ili poseban resor u vladi ili dio resora koji bi se bavio regionalnim razvojem.Vjerujemo da bi se tako, lakše i brže, radilo na projektima u poljoprivredi i turizimu, boljem i racionalnijem iskorištavanju vodnih i šumskih bogatstava I ostalih resursa tog prostora. Izgradnja putne infrastrukture treba da bude prioritet i tu i mislimo da je autuput Bar- Boljare, projekat na kome istrajati, kroz traženje i iznalaženje najboljeg partnera, odnosno potencijalnog izvođača, kako bi što prije počelo sa njegovom izgradnjom.Znamo da se u Vladi dosta radi na ovom polju i vjerujemo da se neće odustati. Takođe, treba raditi na mreži rekonstukcije I proširivanja regionalnih puteva , te rekonstrukciji željezničke pruge, jer bez kvalitetnih saobraćajnica nema ekonomskog razvoja. Mi iz BS smatramo da treba više pažnje posvetiti našoj brojnoj dijaspori u kojoj je najviše pripadnika manjinskih naroda. Prvo, zbog iskrene emocije prema Crnoj Gori koju su potvrdili I svojim doprinosom u obnovi njenog njenog državnog subjektiviteta. Drugo, ne manje važno, uvjerili smo se u brojnim posjetama i kontaktima od Zapadne Evrope, SAD-a, Turske, da je naša dijaspora izuzetno zainteresovana za Crnu Goru, a da bi značajan broj tih ljudi, bio spreman da investira dio svog kapitala, kroz različite projekte. Mislimo da se do sada njima posvećivalo malo pažnje, počev od toga da im nijesmo adekvatnom mrežom diplomatsko-konzularnih predstavništava omogućili da servisiraju svoje potrebe, da im je potrebno po nekoliko dana i to u drugim državama, za pribavljanje osnovnih ličn ih dokumenata, da ne govorim o nedostatku škola,medija, kulturnih institucija, u kojima bi njegovali svoj identitet.Mislimo da je to permanentni zadatak Vlade, ne samo MIP-a, već I ministarstva kulture, prosvjete, manjina- a da se malo, i to stihijski, a ne organizovano, uradilo na tom polju. Drugo,ali ne manje važno, malo se uradilo na otklanjanju barijera, te zamršene i komplikovane biroktatije i sporosti u donošenju planske dokumentacije, kada se počinje sa nekim invessticijama ili projektima, u građevini, proizvodnji ili nekim drugim privrednim djelatnostima. Vjerujemo da je naša dijaspora istinski ambasador Crne Gore u svim državama gdje živi, a da odnos naše države prema njoj nije ni izbliza bio tako odgovoran, kao što su to naši iseljenici bili prema svojoj državi i da je to neophodno mijenjati. Naglašavamo da I u sferi manjinske politike ova Vlada treba da se pozabavi mnogim pitanjima koja se bitna kako za manjine, tako I za podršku njihovim institucijama. Razumijemo da svi treba da dijelimo teret globalne krize, ali nećemo prihvatiti da štednja treba da počne tamo gdje smo tek započeli da ulažemo, odnosno gdje su institucije tek u začetku.Mislimo da je potrebna ozbiljnija potpora manjinskim savjetima i njihovim projektima kojima se podstiče očuvanje nacionalnog, kulturnog I jezičkog identiteta,ali I ukupne brige da pripadnici manjina dobiju svoje mjesto u institucijama I priliku da djelotovorno utiču na donošenje odluka, na nivou države I u opštinama u kojima žive, na sjeveru I jugu. Mislimo da smo se uvjerili da unutrašnja kohezija Crne Gore i njena dugoročna stabilnost počiva na temeljima povjerenja manjinskih naroda u njene institucije. Smatramo da treba imati više senzibiliteta da to mnogo puta iskazano povjerenje ne splasne I manjinski narodi ne osjećaju sve više nebrigu državnih institucijama za rješavanje njihovih potreba. I na kraju nekoliko riječi o onome što je posebno akcenotvano u obrazloženju predlagača kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi. Značajan dio ove argumetacije od sttrane nekih partija, predočen je gradjanima Crne Gore u predizbornoj kampanji, pred parlamntarne izbore prošle godine.Građani su svoj sud iskazali dajući puno povjerenje ovoj koaliciji i mandat Vladi. Mislimo da se ništa bitnije nije promijenilo, u odnosu na period od prije desetak mjeseci, a nije se promijeniio ni odnos snaga u vom parlamentu. Dakle, osim rasprave, koja je u svakom slučaju cjelishodna i dobra, pa i da se češće vodi u ovom domu, mislimo da je sve ostalo ne baš najbolje osmišljena politička predstava, koja će, uostalom, opet biti predmet ocjene gradjana, ovoga puta na lokalnim izborima. Mi iz Bošnjačke stranke smatramo da građanima na lokalnim izborima i u lokalnim sredinama , treba ponuditi konkretne programe koji će njihov život učiniti boljim i kvalitetnijim i otkloniti probleme sa kojima se suočavaju. Za to je je potrebno mnogo više od političkih predstava. Mislimo, dakle, da za sada, ne postoje realni, utemeljeni i valjani razlozi, kao ni racionalna argumetacija osim političke priče, zbog kojih bi prihvatili da uskratimo povjerenje ovoj Vladi.