1. Smatrate li da bi Crna Gora trebalo da pokrene istragu o ulozi medija u podstrekavanju ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji? Koliko je pokretanja takve istrage važno i koliko može doprinijeti suočavanju sa prošlošću, a koliko razvoju medijske scene u Crnoj Gori? -Mislim da je ta inicijativa korisna, ukoliko se ne bi pretvorila u improvizaciju ili selektivno utvrđivanje odgovornosti određenih medija.Suočavanje sa prošlošću, je proces koji bi trebalo sprovesti sveobuhvatno.Podsjetimo se da su neki mediji i novinari bili prethodnica u zločinima, neki su podstrekavali i bili inspiratori u realizaciji velikodržavnih projekata, neki su svojim tekstovima, člancima, kolumnama, emisijama, prilozima bili apologete agresije na Hrvatsku i BiH. Lustracija predstavlja zabranu obavljanja javne djelatnosti u profesiji o čija ste se pravila ogriješili. Tim činom vi stavljate do znanja da je taj novinar potrošio svoje pravo da se bavi tom profesijom, odnosno javnom djelatnošću. To je najmanja moguća šteta koju on može doživjeti.I to može biti ljekovito za medijsku scenu, kao dobar nauk za one koji počinju da se bave ovom profesijom, da ne zalutaju, ali i za povećanje ukupne društvene odgovornosti, za budnost svih koji se bave javnim pozivom. Važno je naglasiti da lustracija ne podrazumjeva obavezno utvđivanje krivične odogovrnosti. Ona je naravno ni ne isključuje, ali krivičnom odgovrnošću se bave sudovi, a to nije predmet lustracije. Lustracija je bitna jer sprečava manipulaciju prošlošću, a u slučaju balkanskih zemalja, baš ta manipulacija je česta pojava u svim sistemima. Međutim , mnogo je dilema kako i na koji je način sprovesti i mislim da se kod nas, kao uostalom i u mnogo čemu drugom, pojavljuju brojne nedoumice koje su plod paušalnog zaključivanja i suštinskog nepoznavanja ove problematike.Samim tim, postavlja se pitanje: kada bi taj proces krenuo, ko bi ga I na koji način sprovodio, kako se sačuvati od zloupotreba, od osvetuljubivosti, kako se osigurati da se ne pretvori u “lov na vještice”? 2. Kako komentarišete ocjene iz Demokratske partije socijalista da Crna Gora treba više da bude posvećena budućnosti nego da se bavi onim što se dešavalo u prošlosti? -Slažem se da je svima nama u Crnoj Gori potrebno da se više bavimo budućnošću. Ali, da smo se 90-ih godina bavili transformacijom društva iz socijalizma u tržišnu ekonomiju i ulaskom u Evropsku uniju, odnosno budućnošću, bilo bi nam svima bolje i bili bi danas tamo gdje je recimo- Slovenija. Ali, nažalost, većina u Crnoj Gori tada je robovala dominantnim stereotipima koji su proizvod zabluda iz prošlosti, istrajavalo se na epsko-mitomanskom shvatanju historije, i zbog toga je Crna Gora imala značajnu ulogu u davanju podrške Miloševićevom velikodržavnom projektu. Danas je , naravno, veoma važno da se bavimo time kako da prevladamo ekonomsku krizu, kako da se brže približavamo Evropi i NATO-alijansi. Ali je, ipak, značajno da se Crna Gora, odnosno društvo, suoči sa prošlošću, da prizna svoju odgovornost za greške, to je dužna i prema žrtvama, ali i prema svojim građanima. To bi bilo dobro, jer bi se time iskazao visok stepen odgovornosti i sposobnosti da se uoče i priznaju vlastite zablude, kao se ne bi ponovile. Time bi i generacije koje dolaze mogle izvući nauku iz onoga što se dešavalo tih 90-ih godina. 3. Da li je moguće govoriti o suočavanju sa prošlošću ako ne dođe do promjene vlasti koja je, direktno ili indirektno, bila sudionik ratnih dešavanja devedestih? -Ako posmatramo sadašnju vlast u Crnoj Gori, uočavamo značajne razlike u odnosu na 90-te godine. Prvo, tadašnji vladajući DPS je doživio značajnu transformaciju; dio tog pokreta je, sredinom 90-ih, nakon cijepanja, otišao u neke druge političke partije i ideologije, a ovaj reformisani napravio otklon od Mileševićeve politike. Zatim, već desetak godina u vladajućoj koaliciji sa DPS-om, nalazi se SDP, koja je u potpunosti bila dio nekadašnjeg antiratnog pokreta. Sada su tom vladajućem savezu i nacionalne partije Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, koje su u neku ruku i nastavljači politčkog djelovanja nacionalnih subjekata ovih naroda koji su , takodje , bili u antiratnom pokretu. Činjenica je da ovaj vladajući savez zapravo predstavlja i one snage koje su činile i politički predvodile blok za nezavisnost Crne Gore. I na kraju, ova vladajuća koalicija ima dominatno utemeljenje u volji građana, koja se provjerava na izborima. Mislim da promjena društvene svijesti , kojom bi se suočavanje sa prošlošću prihvatilo kao važan korak ka izgradnji stabilnog demokratskog društva, ne zavisi od izbora, već od mnogih drugih činilaca. Suljo Mustafić, Poslanik Bošnjačke stranke

Leave a Reply

Your email address will not be published.