Ustavnopravni položaj bošnjačkog naroda u Crnoj Gori nije bio, niti je sada nakon stjecanja nezavisnosti definiran na zadovoljavajući način, kaže u razgovoru za naš list predsjednik Bošnjačke stranke i ministar bez portfelja u Vladi Crne Gore Rafet Husović. On ipak smatra da je, u formalno-pravnom smislu, Ustavom Crne Gore postignut značajan napredak u definiciji položaja manjinskih nacionalnih zajednica, u odnosu na rješenja iz Ustava SRJ iz 1992. godine. Značajan pomak Šta su, zapravo, Bošnjaci, ali i drugi manjinski narodi, dobili stjecanjem nezavisnosti Crne Gore? - Preambula novog Ustava ne preferira historijsko pravo crnogorskog naroda na sopstvenu državu i ne definiše Crnu Goru kao državu isključivo crnogorskog naroda, nego i građana, pripadnika drugih nacionalnih zajednica koji u njoj žive. Pored toga, u preambuli Ustava Bošnjaci su nabrojani kao jedan od naroda koji konstituišu Crnu Goru. To, ipak, nije beznačajan pomak. Postoje mišljenja da Bošnjaci nisu iskoristili historijski trenutak da valoriziraju svoju ulogu u stjecanju crnogorske nezavisnosti. - Mišljenja da su Bošnjaci propustili jedinstvenu priliku, koju pruža poseban i neponovljiv historijski trenutak, kakav je bio referendumsko izjašnjavanje o nezavisnosti Crne Gore, da na dobar način valorizuju svoj doprinos realizaciji tog cilja, nisu neosnovana, ali nisu ni zasnovana na dobrim informacijama i objektivnom sagledavanju predreferendumskih političkih prilika. Bošnjaci u Crnoj Gori bez nacionalnih institucija, bez značajnijeg nacionalnog političkog reprezenta, bili su prinuđeni da se politički organizuju u partijama koje su se deklarisale kao građanska opcija.  Uviđajući neophodnost kvalitetnijeg i svrsishodnijeg političkog organizovanja Bošnjaka u Crnoj Gori, grupa bošnjačkih političkih entuzijasta pokrenula je inicijativu za objedinjenje brojnih bošnjačkih nacionalnih partija u jednu, jedinstvenu partiju, koja bi mogla zavrijediti značajnije povjerenje svojih sunarodnika i postati njihov legitimni politički reprezent i promoter interesa bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.  To se desilo tek početkom godine u kojoj je održan referendum, u februaru 2006. godine. Tek oformljena BS predstavljala je najviši oblik političkog organizovanja bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. Ustavna načela Čini se da, suštinski, manjinski narodi nisu ostvarili istinsku ravnopravnost sa većinskim narodima? - Između formalno-pravne, neimplementirane, deklarativne i praksom potvrđene ravnopravnosti razlika je ogromna. Problem manjinskih nacionalnih zajednica u regionu, pa i u Crnoj Gori, jeste u tome što često nisu u mogućnosti da isposluju ni deklarativnu, a kamoli suštinsku ravnopravnost. Bez striktne primjene ustavnog načela srazmjerne zastupljenosti nacionalnih zajednica u vlasti ne može biti govora o suštinskoj ravnopravnosti nacionalnih kolektiviteta. Ako nacionalnim zajednicama nije omogućeno pravo da biraju svoje neposredne reprezente u zakonodavnoj vlasti, ako na taj izbor imaju značajan ili presudan utjecaj pripadnici drugih nacionalnih zajednica, riječ je o fiktivnoj, karikaturalnoj ravnopravnosti. To je razlog zbog kojeg BS insistira na neodložnoj i dosljednoj praktičnoj primjeni ustavnih principa srazmjerne zastupljenosti nacionalnih zajednica u vlasti i autentične zastupljenosti u zakonodavnoj vlasti. U ovakvoj društveno-političkoj realnosti u Crnoj Gori predstavnik manjinskog naroda zadugo neće biti predsjednik države, Parlamenta, Vlade ili, recimo, čelnik Ustavnog suda. Kada očekujete promjenu takvih okolnosti i da li će je uopće biti? - Bošnjaci, kao i pripadnici manjinskih naroda, u Crnoj Gori imat će valjane razloge da se osjećaju istinski ravnopravnim tek kada shodno broju stanovništva budu zastupljeni u svim vidovima i na svim nivoima vlasti u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu, kada im budu realno dostupne sve državne funkcije.  Samo je jednom, u stogodišnjoj historiji državnosti Crne Gore, u jednogodišnjem vremenskom periodu funkciju predsjednika Skupštine obnašao pripadnik bošnjačkog naroda. Ostale najviše državne funkcije Bošnjacima nisu bile dostupne, a ni danas nisu, odnosno preciznije, dostupne su im samo teoretski.  Izborni zakon Zar se manjinski narodi, prije svega Bošnjaci, nisu mogli izboriti da se na državnoj zastavi nove, nezavisne, evropske Crne Gore nađu i njihova obilježja?  - BS se osjeća pozvanom da aktivno učestvuje u kreaciji izgleda i sadržine novih i izmijenjenih državnih simbola Crne Gore, koji bi bili u dobroj korespodenciji sa miltinacionalnim, multivjerskim i multikulturalnim karakterom Crne Gore.  BS smatra da državni simboli Crne Gore ne treba da sadrže ni vjerske ni nacionalne simbole, ali da, ukoliko su u njima sadržani simboli bilo koje konfesije, treba da budu zastupljeni i islamski simboli te ako su u njima sadržani simboli bilo koje nacionalne zajednice, onda treba da budu prisutni i simboli Bošnjaka. Za BS, kao i za najveći broj Bošnjaka, postojeći državni simboli Crne Gore nisu prihvatljivi. Inicirali smo i nastavit ćemo insistirati na njihovoj izmjeni, ali ćemo ih, dok ne budu zamijenjeni, uvažavati. Najavljena je izmjena Izbornog zakona u Crnoj Gori. Hoće li to popraviti i zastupljenost Bošnjaka u vlasti, odnosno u institucijama na svim nivoima?  - Zakon o izboru odbornika i poslanika nije usklađen sa Ustavom Crne Gore te je njegovo upodobljavanje ustavnim rješenjima neophodan, izvjestan i hitan zadatak Parlamenta Crne Gore. BS smatra da se Ustavom zajamčeno načelo neposredne reprezentacije manjinskih nacionalnih zajednica u zakonodavnoj vlasti može na valjan način implementirati samo kroz uspostavu instituta zagarantovanih poslaničkih, odnosno odborničkih mandata. Koaliranje sa Milom Đukanovićem bilo je ispravno Bošnjačka stranka je ušla u koaliciju sa vladajućim DPS-om, strankom Mila Đukanovića. Hoće li, koaliranjem sa DPS-om, Bošnjačka stranka izgubiti na svojoj autentičnosti? - Političko vodstvo BS, svjesno činjenice da je realizacija programskih ciljeva opozicionih političkih partija otežana i usporena, prihvatilo je ponudu DPS-a za koaliciono partnerstvo na minulim parlamentarnim izborima, u nadi da će BS postati dio vlasti te da će iz te pozicije svoje programske ciljeve i zadatke moći uspješnije i brže realizovati. Izborni ishod potvrdio je ispravnost našeg opredjeljenja - broj poslaničkih mandata povećali smo sa dva na tri, što nam je omogućilo da formiramo samostalan Klub poslanika i zadržimo mogućnost potpuno autonomnog političkog djelovanja, dok nam je u Vladi Crne Gore pripala jedna ministarska pozicija. U bliskoj budućnosti računamo i na više mjesta ministarskih pomoćnika i savjetnika, kao i na značajnije funkcije u diplomatsko- konzularnim službama i javnim preduzećima i ustanovama. BS neće izgubiti ništa od svoje autentičnosti. Njeno članstvo neće biti podložno asimilacionim trendovima.  Bezočnoj propagandi mnogi nisu odoljeli Kako komentirate podjelu na one koji se smatraju Bošnjacima i one se izjašnjavaju kao Muslimani s velikim "M"? Hoće li se te podjele prevazići ili će i dalje utjecati na razbijanje bošnjačkog bića u Crnoj Gori? - Ne treba prešutkivati činjenicu da je u Crnoj Gori bila veoma prisutna tendencija osporavanja i negiranja bošnjačkog nacionalnog indentiteta. Asimilatorske tendencije velikodržavnih nacionalnih projekata svojim bezočnim propagandnim manipulacijama nastojale su pripadnike bošnjačkog naroda ubijediti da je njihova nacionalna zajednica imaginarna, izmišljena, te da su Bošnjaci otuđeni dio srpskog, crnogorskog ili albanskog naroda. Toj propagandi mnogi nisu uspjeli odoljeti. Tako su nastale nadrealne nacionalne kategorije, kao što su Crnogorci muslimanske vjeroispovijesti, Srbi muhamedanske vjere. Onima koji su odoljeli priredili su novu podvalu: konfuziju oko nacionalnog imena. Dio pripadnika tog naroda, koji nije prihvatio povratak u historiji i tradiciji ukorijenjenom nazivu Bošnjak, ostao je zarobljen u tobože posebnoj nacionalnoj zajednici, koja nema nikakve etničke, kulturne, jezičke, historijske ili tradicijske posebnosti, koje bi je izdvojile iz bošnjačke narodnosti. Ohrabruje činjenica da se ta konfuzija oko nacionalnog imena sve uspješnije prevladava, te se nadam da će naredni popis stanovništva tu činjenicu verifikovati, da Bošnjaci neće biti podijeljeni u dvije ili više nacionalnih zajednica.

Autor: Ruždija ADŽOVIĆ

Leave a Reply

Your email address will not be published.