Kroz 12 poglavlja, koliko ovaj Zakon sadrži, planira se unaprijediti ukupni sistem javnih finansija kao i usklađivanje sa evropskim standardima. Pored fiskalne odgovornosti, na ovaj način uređuju se i pozajmice, garancije kao i druga pitanja, značajna za budžet Crne Gore kao i za budžet jedinica lokalne samouprave.
Almer Kalač

Almer Kalač

Predloženim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti,  uvedene su i novine svrstane u tri kategorije: fiskalna odgovornost, inspekcijski nadzor i mjere odgovornosti kao i kaznene odredbe. Budžet se donosi za fiskalnu godinu i važi u godini za koju je donešen. Predlagač zakona ili drugog propisa, u slučaju smanjenja planiranih primitaka ili povećanja planiranih izdataka dužan je da predloži izvore finansiranja kako bi se nadomjestili smanjeni primici ili da predloži sa kojih će izdataka iz druge potrošačke jedinice biti izvršeno preusmjeravanje za pokriće novonastalih promjena. Ukoliko dođe do pomenutih oscilacija, može se pripremiti prijedlog uravnoteženja budžeta putem izmjena i dopuna budžeta. Smjernicama fiskalne politike koje se donose u skladu sa Fiskalnom strategijom utvrđuju se strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike. Pored toga, smjernicama se utvrđuju i limiti potrošnje, fiskalni rizici, nivoi bruto zarada i ostalih ličnih primanja, izdaci za penzijsko i invalidsko osiguranje kao i drugi izdaci za socijalnu zaštitu. Dalje, u poglavlju Fiskalna odgovornost, utvrđuju se kriterijumi u skladu sa kojima se planira i izvršava budžet, odnosno numerička fiskalana pravila kojima se određuju gornji limit iznosa deficita od 3% i javnog duga od 60% Bruto domaćeg proizvoda što je u skladu sa kriterijumima Mastrihta. Na ovaj način ide se prema dugoročnom cilju javnih finansija a to je smanjenje nivoa javnog duga. Limit potrošnje odnosi se naperiod od tri naredne godine gdje je definisano i iskazivanje njegove obuhvatnosti. Utvrđeni izdaci obavezujući su za prvu a indikativni su za preostale dvije godine. Kod samog izvršenja budžeta, odnosno za njegovo zakonito izvršenje odgovornost snosi Ministar finansija. Za izvršenje na nivou potrošačkih jedinica odgovaraju budžetski izvršioci. Pored obaveze primjena odredbi ovog Zakona, snose i materijalnu odgovornost u slučaju prouzrokovanja štete potrošačkoj jedinici bez obzira da li je nastala namjerno ili nepažnjom. Preusmjeravanje sredstava precizirano je članom 44 kao i njegov maksimalan iznos od 10% od ukupnog izdatka, programa, odnosno potrošačke jedinice. Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona kao i drugim propisima donesenim na osnovu istog, vrši ministarstvo finansija. U dijelu koji se odnosi na kaznene odredbe, propisane su i kazne za nepoštovanje zakona. Nameće se pitanje da li su predložene kazne adekavatne kada je riječ o kršenju ovako važnog zakona. Izmjene koje su date u budžetskom kalendaru nijesu velike. Skupštini treba dati više vremena za analizu ovako važnog Zakona. Na to je ukazano i na sjednici matičnog odbora kada je razmatran ovaj prijedlog Zakona. Od strane predstavnika Državne Revizorske Institucije ovo zakonsko rješenje je pozitivno ocijenjeno uz konstataciju da je od kapitalnog značaja za Crnu Goru. Uvažavajući određene sugestije, kao i kroz amandmansko djelovanje, dobićemo jedno kvalitetno rješenje kojim se uređuje planiranje i izvršenje budžeta, fiskalna odgovornost i druga pitanja značajna za budžet.