Gospodine Purišiću, popis stanovništva je već počeo a još uvijek je aktuelno pitanje da li je taj proces samo statističko pitanje, ili, u crnogorskim prilikama, ipak, nešto mnogo više od toga? Naravno da nije samo to, što se vidi iz kampanje koja se vodi i koja veoma liči na izbornu. Razlog je što prikupljeni rezultati popisa imaju jake ekonomske, socijalne, kulturne, političke i druge implikacije u narednom periodu. Iz tih razloga mnogi subjekti, prije svega političke partije i nacionalne institucije, pokušavaju da u kritičnom momentu popisa doziraju javnosti poželjne odgovore na ona popisna pitanja koja su za njih važna. U višenacionalnoj državi kakva je Crna Gora, rezultati popisa su i indikator stepena asimilacije manjinskih nacionalnih zajednica, dakle i kvaliteta zvanične manjinske politike koja je promovirala princip „integracija bez asimilacije“. Zato je po meni potpuno legitimno i na tragu te politike da se prije svega nacionalni savjeti pa i manjinske stranke uključe u proces objašnjavanja popisnih pitanja i značaja pravilnog odgovaranja na pojedina pitanja. Koliko je za Bošnjake važan ovaj popis? Veoma je važan iz više razloga. Jedan ja da će pokazati u kojem broju i kojem procentu smo se kao narod okupili oko našeg tradicionalnog imena bošnjak i posebno oko našeg maternjeg bosanskog jezika kao glavnog stuba naše nacionalne posebnosti. Na prošlom popisu se bukvalno polovina našeg naroda izjasnila kao Musliman ili Crnogorac što je izazvalo ogromne štete u međuvremenu, pa je veoma važno da se takva greška ne ponovi i na ovom popisu. Ustav i zakoni su garantovali značajan korpus posebnih manjinskih prava pripadnicima manje brojnih naroda, kako bi očuvali svoje posebnosti u procesu njihove integracije u društvo. Od broja pripadnika određenog manjinskog naroda i njegove organiziranosti zavisi mogućnost korišćenja tih prava. Za ilustraciju, pomenuću dva primjera. Rezultati popisa o maternjem jeziku će biti osnova za planiranje u procesu obrazovanja pa će od toga koliko se Bošnjaka izjasni da govori svojim maternjim bosanskim jezikom zavisti da li će se i u kojim sredinama organizirati proces nastave u školama i na bosanskom jeziku. Drugi primjer je garancija srazmjerne zastupljenosti u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave koja je u direktnoj korelaciji sa brojem pripadnika određenog manjinskog naroda. To doslovno znači da brojniji narod sljeduje srazmjerno više radnih mjesta u javnom sektoru. U ovom momentu se može tvrditi da u javnomj administraciji radi više od 80% nacionalnih Crnogoraca, a oko 1% Bošnjaka, pa će taj odnos morati da se mijenja u pravcu znatno veće uključenosti Bošnjaka. Ustavni sud je odlučio da se građani na popisu ne moraju izjašnjavati na tzv.identitetska pitanja. Kako Vi u BS komentarišete tu činjenicu? Uz sav rizik, mislim da se radi o čudnoj odluci. Radi se o pitanjima u popisnici o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, o vjeroispovijesti i o maternjem jeziku na koje se, po pomenutoj odluci ne mora dati konkretan odgovor. Nije problem što je sud proširio pravo na diskreciju o vjerskom i na pitanja o nacionalnom i jezičkom identitetu s obrazloženjem da se radi o naprednim međunarodnim standardima, jer je to po našem Ustavu obavezno, nego je problem što se tako može blokirati ostvarivanje čitavog seta manjinskih prava, naročito onih koja se ostvaruju kao kolektivna prava. Očigledno da Ustavni sud nije ravnopravno tretirao cjelinu ustavnih garancija i da je izgubio iz vida da se ovako mogu ugroziti prava više od polovine građana Crne Gore. Monstat je ograničio broj pitanja za popisivanje naše dijaspore. Kako to komentarišete? Monstat je, kreirajući obrazac Popisnice očigledno prekršio Zakon o popisu, bez obzira što se pravdaju da su to uradili na preporuku predstavnika Eurostata. O tome smo ih obavijestili i mi iz BS i rukovodstvo Bošnjačkog savjeta i drugih bošnjačkih institucija i organizacija. Posljedice takvog pristupa će biti značajne, jer država neće raspolagati podacima o tome koliko ima naših državljana naše i dvojno državljanstvo, kakav je njihov socijalni status, obrazovna struktura, zdravstveno stanje, koje su nacionalnosti, vjere i kojim jezikom govore i td. Imajući u vidu zvanično proklamovanu politiku jačanja saradnje sa dijasporom, ovakav stav Ministarstva za finansije i Monstata je kontraproduktivan i simptomatičan u smislu da možda promoviše neku neformalnu politiku. Na takvu pomisao me navodi i dosta rigidni pristup Monstata kod prikupljanja podataka o dijaspori. Naime, oni insistiraju da podatke o njima može dati isključivo član njihovog domaćinstva a ne i član šire porodice, po ovlašćenju. Kako su bukvalno cijeli krajevi i cijele porodice, sa pšretežno bošnjačkim stanovništvom iseljeni u inostranstvo, ostaće veliki broj ljudi nepopisan, pa će ta područja u perspektivi imati velike štete zbog toga. Kada se povremeno vrate u zavičaj, ili se definitivno vrate da tu opet žive, dočekat će ih slabi životni uslovi, nedostatak škola, bolnica, komunalne i druge infrastrukture jer se na njih nije ni računalo u koncipiranju i realizaciji razvojnih politika. Monstat je znao naš stav o ovim pitanjima kroz skupštinsku raspravu o zakonu, ali se očigledno oglušio i tada, kada se izjašnjavao o našim amandmanima na zakon pa i sada povodom našeg protesta što su ovako postupili. Ipak, nagoviještena je makar jedna dobra inicijativa Monstata kao odgovor na naše zalaganje, da se u narednih pola godine eventualno dogovori popis dijaspore koji bi se organizirao preko diplomatsko-konzularnih predstavništava, gdje bi kao osnova planiranja bili korišćeni „krnji“ podaci koji se sada prikupe o našoj dijaspori. Zato apelujem na sve naše državljane koji žive u insotranstvu da se uključe u popis kako tako štp će poslati osnovne lične podatke svojoj porodici ili bliskoj rodbini kako bi se obuhvatili popisom, jer će to biti osnov da se kasnije izvrši detaljni popis. Popis je važan i radi boljeg planiranja i korišćenja i domaćih razvojnih fondova i strukturnih fondova Evropske unije. Uvaženi Gospodine Purišiću, uz zahvalnost što ste za naš portal dali ovaj kratki intervju, vjerujem da dijelimo strah da će ovo obećanje Monstata ipak biti samo još jedna lijepo upakovana prevara, po onom poznatom, „drži riječ ka rešeto vodu“ i da će se dodatno naći neki novi izgovor ili smetnja tom naknadnom detaljnijem popisu. Uostalom i sama činjenica da će mnogi iz dijaspore ostati uskraćeni i za taj „krnji“ popis, govori o diskriminaciji, osmišljenoj da se umanji stvarni broj i procenat Bošnjaka. Hvala vam još jednom i nadamo se da će ove Vaše preporuke stići do Bošnjaka i u Crnoj Gori ali i u dijaspori. Hvala i vama, nažalost, naša iskustva su takva da nam se puno obećava a da se ta obećanja najčešće ili ne ostvaruju ili se ostvaruju okrnjena. Ipak, uradimo ono što je do nas, i ja još jednom apelujem na Bošnjake u zemlji da se ne osipaju, već izjasne da su Bošnjaci, da govore bosanskim jezikom i da su pripadnici islama, ali i Bošnjake u dijaspori da se obavezno preko svojih u zemlji upišu u mjeri u kojoj je to za sada moguće. Bicent.com

Leave a Reply

Your email address will not be published.