Poštovani predsjedavajući, poštovane koleginice i kolege poslanici, uvaženi građani Crne Gore,
Almer Kalač

Almer Kalač

U Obrazloženju Predloga zakona o željeznici se navodi da će se njegovim usvajanjem izvršiti uskladjivanje nacionalnog zakonodavstva sa propisima Evropske unije. Slažem se da se naše zakonodavstvo treba uskladiti sa evropskim, tim prije što je cilj i naše Vlade, a i svih parlamentarnih stranaka članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Naše težnje jesu i treba da budu usmjerene ka standardima Evropske unije, a kada je u pitanju željeznica, to prije svega znači poboljšanje i modernizaciju, zatim i povezivanje većeg broja gradova željezničkom infrastrukturom. Činjenica je da željeznica predstavlja jedan od najvažnijih transportnih sistema, značajan kako za turizam tako i za transport roba, ali je prvenstveno neophodan za privredni razvoj države. Razuđenost željezničke infrastrukture preduslov je za ekonomski razvoj naše države, naročito za nerazvijenu sjevernu regiju. S obzirom da je Željeznica Crne Gore do sada bila potpuno orijentisana na prugu Bar-Beograd, neophodno je, da se u skorije vrijeme otpočne sa realizacijom projekta, odnosno sa izgradnjom pruge na relaciji Pljevlja –Bijelo Polje-Berane-granica sa Kosovom. Ovom dionicom ćemo se i željezničkom infrastrukturom povezati sa državama regiona, olakšati prevoz građana, ali i što je najvažnije obezbijediće se brži transport roba od luke Bar prema svim opštinama na sjeveru i obratno. U najavi je i izgradnja cementare u Pljevljima, koja je neophodna za realizaciju strateškog projekta izgradnje auto-puta Bar-Boljari. Ako ne uključimo opštinu Pljevlja u pružnu infrastrukturu Crne Gore, sama cementara u ovom gradu ne može biti rentabilna. Ranije rađenom Strategijom razvoja saobraćaja Crne Gore planirana je i rehabilitacija i modernizacija pruge Podgorica-Skadar. Do početka 90-tih, na ovoj relaciji bio je uspostavljen željeznički teretni saobraćaj međunarodnog karaktera. Nakon obnove pruge 2002. godine, na ovoj relaciji se obavlja transport roba manjeg obima. Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo saobraćaja treba da radi na promociji ove putne trase, kako bi se stvorile mogućnosti da, osim teretnog, na ovoj dionici saobraćaju i putnički vozovi. Osim uspostavljanja novih trasa, neophodna je i rekonstrukcija postojeće pruge na relaciji Bar (Vrbnica)-Beograd. Iako je u dosta boljem stanju dio pruge koji prolazi kroz našu državu, u odnosu na dio pruge koji nastavlja dalje kroz susjednu Srbiju, još mnogo toga može da se uradi kako bi kvalitet naše dionice doveli na što bolji nivo. Rekonstrukcijom željezničke pruge bismo povećali bezbjednost putnika, a vrijeme putovanja znatno skratilo. Ono što smatramo glavnim problemima našeg željezničkog sistema su, prije svega, tehničko - tehnološka zastarjelost i mali stepen raspoloživosti kapaciteta. Znamo da je održavanje pruge skupo, za koju je godišnje neophodno izdvojiti oko 18 – 20 miliona eura, a zadnjih godina se ulaže od pet do sedam miliona, mislim na tekuće i investiciono ulaganje, što je  apsolutno nedovoljno. Međutim, smatramo da su ovo jako mali iznosi ako time sačuvamo ono sto je najvrijednije, a to su ljudski životi. Kada već govorim o problemima željezničkog sistema, ne mogu, a da ne istaknem  nedovoljnu osposobljenost mehanizacijom, što je izašlo na vidjelo prošle godine, kada su sniježni nameti zatrpali putnički voz na stanici Lutovo. Svi se sjećamo ovog događaja, kada su ekipe za spašavanje tri dana pokušavale da dopru do putnika. Koliko god bilo bolno za rodbinu nastradalih, moram da pomenem i željezničku nesreću koja se 2006. godine dogodila u mjestu Bioče, kada je život izgubilo 47 putnika, i nesreću koja se dogodila u tunelu kod Mojkovca, u novembru prošle godine, kada su poginule dvije osobe. Zbog toga, bezbjednost na prugama treba i mora biti prioritet i Željeznice i Ministarstva za saobraćaj. Ono što bih izdvojio kada je Predlog zakona o željeznici u pitanju, jeste dio koji se odnosi na uslove obavljanja prevoza u željezničkom saobraćaju, koji navodi da svaki prevoznik koji ispunjava uslove predviđene ovim Zakonom može dobiti licencu za prevoz. Ovim odredbama Zakona se otvara tržište željezničkog saobraćaja i za druge operatere, a svi znamo da stvaranjem konkurencije poboljšavamo kvalitet usluga koje i sami nudimo. Na kraju će biti zadovoljni korisnici usluga što i treba da nam bude cilj. Tome će da doprinese i član 5 ovog Predloga zakona kojim se „razvoj željeznice planira sa Strategijom razvoja željeznice“, koju donosi Vlada Crne Gore na period od 10 godina. Strategijom će se jasno planirati ciljevi i smjernice za razvoj željeznice, kao i „okvirna finansijska sredstva za realizaciju razvojnih planova“. Crna Gora je prepoznata turistička destinacija. Pred predstojeću i svaku narednu sezonu moramo rasteretiti drumski saobraćaj i na taj način, vremenom trajno riješiti probleme gužvi na svim saobraćajnim pravcima u zemlji. Transportni sistem Crne Gore, a samim tim i željeznički sistem, treba da se razvija tako da doprinosi ekonomskom razvoju. To treba da nam bude zajednički cilj kojem težimo, jer su upravo to standardi Evropske unije, sa čijim zakonodavstvom danas usklađujemo Predlog zakona o željeznici.   Hvala!