Uvaženi predsjedavajući, koleginice i kolege poslanici, predstavnici Vlade, građani Crne Gore, Analizirajući Predlog budžeta za 2013. godinu, naša zapažanja su sledeća: 1.Nastavlja se restriktivna fiskalna politika i u 2013 godini (procjena je da će budžetski izdaci nominalno iskazani biti manji za oko 16 mil €. od procijenjenih izdataka u 2012  godini). To znači da se nastavlja trend budžetske štednje-tj. smanjenje javne potrošnje, što je na tragu politike brojnih evropskih vlada pa i briselske administracije i što bi trebalo da olakša poziciju privrede i donekle umanji problem nelikvidnosti odnosno poveća njihov potencijal za razvoj. 2.Smanjit će se (strukturno) učešće izdataka u procijenjenom BDP-u za 1,92%. 3.Planira se rast Izvornih prihoda u odnosu na procijenjeno ostvarenje u tekućoj godini za 25,73 mil € što će dodatno umanjiti deficit budžeta (pored smanjenja izdataka za pomenutih 16 mil €.). 4.Budžetski deficit se planira na nivou 2,73 % BDP ( 95,3 mil €) te je tako planiran u granicama kriterijuma Mastrihta (ispod 3% BDP). Dakle, planiran je u upola  manjem obimu od ostvarenog u 2011 godini I 42,28 mil manji od procijenjenog ovogodišnjeg deficit. 5.Nedostajuća sredstva za uredno finansiranje budžetskih potreba su niža za oko 100 mil € u odnosu na tekuću godinu pa je planirano niže zaduživanje za oko 64 mil € u odnosu na tekuću godinu (uzeće se pozajmice do 250 mil € za finansiranje deficit, otplatu duga i fiskalnu rezervu). 6.Nastavlja se sa izradom Srednjoročnog budžetskog okvira i Programskog budžeta kao i na izradi čvrstih budžetskih pravila kao bi se pod kontrolom držao javni dug i ostali važni ekonomski i fiskalni parametri. 7. Smanjen je broj službenika i namještenika –pa i izdataka za bruto zarade kao i ujednačen status zaposlenih koji se finansiraju iz Budžeta kod obračuna zarada. Prethodno iznijeto smatramo dobrim stranama ovog zakona. Loše strane Zakona su: 1.Relevantne međunarodne institucije ( MMF I Svjetske banka) procjenjuju da naša ekonomija neće realno rasti 2,5% kako planira Vlada nego upola manje i još niže  (odnosno 0,8%) što bi uslovilo niže prihode i veći deficit,više zaduživanje. Dakle, Budžet bi bio nerealan-tj.neostvariv. 2.Drastično je pogoršana struktura Budžeta na štetu Kapitalnog budžeta a u korist Tekućeg u zadnjih nekoliko godina i taj trend se nastavlja i u narednoj godini. Umjesto da bude min.5% Kapitalni budžet je planiran na 1,88% BDP. Budžet nije razvojni, što je posebno problematično u vremenu krize. Dodatni problem je što se ni tako malo planirana sredstva ne ostvaruju više od 2/3 planiranih već godinama. U ovoj godini su sa 14 mil. € namijenjih Kapitalnom budžetu finansirani tekući izdaci Budžeta, što je neracionalno i neprihvatljivo. 3.Kasni se sa prilagođavanjem javne potrošnje raspoloživim mogućnostima, iako smo registrovali aktivnosti  u tom pravcu i to naglasili kao dobar put. Naime, planira se deficitarno finansiranje i za period 2013-15 godinu, iako je prethodno bilo planirano da se u 2012 godini ostvari suficit, mjerama oštrijeg budžetskog prilagođavanja rashodne strane budžeta, prije svega kroz smanjenje rashoda za zarade i diskrecione izdatke. S druge strane, zbog lošeg menadžiranja i ne/realizacije Kapitalnog budžeta izostali su očekivani efekti na prihodnoj strani budžeta. Naravno, govorimo samo o neiskorišćenim mogućnostima na koje se moglo uticati. 4.Rezultat je da se već nekoliko godina zadužujemo radi finansiranja Tekućih budžetskih izdataka čime kršimo jedno od “zlatnih fiskalnih pravila” da se iz tekućih prihoda finansiraju tekući rashodi a da se pozajmice uzimaju samo radi finansiranja razvojnih projekata-tj.za Kapitalni budžet, kako bi se generisali novi rast i poreski prihodi a javna potrošnja realizovala na većem nivou. Javni dug će se u 2013 dodatno uvećati za 174 mil €.i duplirati u odnosu na njegovo učešće u BDP-u u 2006 godini –dakle za samo 6 godina, što je vrlo opasan trend.Njegova ročnost će biti vrlo opterećujuća posebno u 2015 godini. Posebno zabrinjava to što se planira zaduživanje za projekte, preuzimanje duga, izdavanje garancija i zaduživanje za servisiranje budžeta od čak 443,1 mil. Što je za 121,1 mil više od plana za tekuću godinu. Posebno je problematično što se ponovo širi praksa davanja visokih iznosa garancija (do sada je bilo 10-planira se 66,2 mil €). 5. Izdaci za kamate su već premašili 70 mil € i na nivou su od preko 2 % BDP-a, što je previše, i prijeti da pojede efekat rasta ekonomije ( posebno ako se ostvari pesimistička prognoza Svjetske banke o znatno nižem realnom rastu ekonomije od 0,8% BDP-a). Dakle, efekti projektovanog realnog rasta će se odliti na ime cijene stranog finansiranja uglavnom neproduktivnog trošenja. 6. Ne postoji dovoljna fiskalna rezerva niti je planiran vrlo vjerovatni izdatak za isplatu datih garancija KAP-u, posebno dio kod OTP banke što potencijalno ugrožava budžetsku stabilnost.Posebno zabrinjava što se ponovo planira davanje značajnog iznosa državnih garancija iako su one ionako nominalno prevelike I posebno rizične za budžetsku i ukupnu stabilnost javnih finansija. 7.Budžet je dominantno socijalni a nije razvojni (kapitalni budžet, subvencije …i dr. izdaci za ekonomske poslove su jako niski) što je posebno u vremenu krize nije dobro. 8. Kapitalni izdaci su koncentrisani na dovršetak započetih projekata koji su opet tradicionalno locirani u Centralnom regionu, pa je Budžet regionalno neuravnotežen i kao najvažniji instrument ekonomske politike Vlade neće podržati zakonsku obavezu bržeg razvoja nerazvijenog Sjevernog regiona i manje razvijenih područja. Po našem mišljenju prioriteti su: - izgradnja dobre infrastrukture, naročito putne, -  izgradnja auto-puta Bar-Boljari - osposobiti aerodrom u Beranama Na poslaničko pitanje kada će biti završen put Podgorica-Plav, odgovor je bio u 2013. Medjutim, Budžetom za 2013 nije planiran. Radi ilustracije pomenuću neke oblasti gdje je zasigurno potrebno više ulaganja: Izgradnja više objekata obrazovnog sistema, predškolskog i školskog uzrasta. Znamo da neki objekti primaju duplo veći broj djece od propisanog- predškolski uzrast, dok u dijelu osnovnog obrazovanja postoje objekti koji ne ispunjavaju ni minimalne higijensko-sanitarne uslove za boravak djece u njima. Neki projekti su bili planirani ranijim budžetima-izrada projektne dokumentacije, a sada ih nema u planiranim projektima za finansiranje. U ovom slučaju, konkretno mislim na prečistače i kolektore otpadnih voda, uzvodno od Plavskog jezera i izgradnja,odnosno, zamijena primarnog vodovoda za opštinu Rožaje. 9. Neke državne institucije-funkcije  važne za ostvarivanje dogovorene manjinske politike godinama funkcionišu sa polovinom projektovane kadrovske structure zbog nedostatka novca za njihov redovni rad. Uočavamo da se tako planira i za narednu godinu, pa možemo tvrditi da u ovim segmentima država nije odgovorila očekivanju manjinskih naroda. Sve ove institucije dobijaju samo oko 2 mil €. Što je simbolična suma. Pomenuću resorno Ministarstvo za manj.prava i slobode, Fond za manjine koji i dalje dobija 0,15% umjesto obećanih 0,25% od tekućeg budžeta, Centar za promociju culture manj.naroda koji funkcioniše sa 3 uposlena…Slično je i sa ustavnom institucijom Zaštitnika ljudskih prava. Nadamo se da se ovakva budžetska godina neće ponoviti i da ćemo u narednim godinama usmjeravati više sredstava ka pomenutim korisnicima koji su važni i za sredine u kojima žive manjinski narodi i za institucije koje se bave očuvanjem njihovog identiteta, ali i za državu Crnu Goru koja treba da njeguje i podstiče svoje multikulturalne i multinacionalne sadržaje. Hvala!

Leave a Reply

Your email address will not be published.