Analizirajući tehničku stranu Izvještaja mogu reći da je korektno odrađen sa dosta podatka. U drugom dijelu Izvještaja gdje se nalazi Izvještaj nezavisnog revizora na strani 3 u dijelu poslovnih rezultata, prikazani su samo finansijski prihodi, ali ne i finansijski rashodi. Da li to znači da ih nije bilo, a ako jeste, zašto nijesu prikazani?
Almer Kalač

Almer Kalač

Iz prvog dijela Izvještaja o radu Investiciono-razvojnog fonda možemo zaključiti da Fond daje podršku za širok spektar djelatnosti, bez obzira da li se radi o direktnim kreditnim aranžmanima ili su u pitanju krediti posredstvom i uz garancije poslovnih banaka. Rezultati postignuti u 2012. godini su na zavidnom nivou, ali smatram da su ti rezultati mogli biti i bolji. I ovdje se ponavlja priča kao i prilikom podjele državne pomoći da je centralni region odnosno Podgorica favorizovana u odnosu na ostatak Crne Gore i na taj način šalje se poruka gradjanima sjevernog ili južnog regiona da su manje važni i da su važni samo kada treba da daju glasove. Radi transparentnosti cjelokupnog procesa podržavam inicijativu poslanika Damjanovića da imamo uvid u dokumentaciju koja preduzeća dobijaju ove kredite. Uvid u iznose kredita pokazaće još veću razliku i favorizovanje centralnog regiona. Na strani 18 Vašeg Izvještaja se navodi da je IRF podržao 8 projekata u oblasti direktne kreditne ponude za posebne ciljne grupe korisnika kredita. Kada se posmatra regionalna distribucija navedenih projekata, 6 projekata ili 71,70% odobrenih sredstava realizovano je u centralnom regionu Crne Gore, dok je 1 projekat ili 9,49% sredstava plasirano na sjeveru Crne Gore, odnosno 1 projekat ili 18,81% na jugu Crne Gore. Ova posebna ciljna grupa korisnika je obuhvatala: Kreditnu liniju za žene kao nosioce investicija; Kreditnu liniju za mlade u biznisu (od 21-35 godina); Kreditnu liniju za poljoprivredne proizvođače - MIDAS grantovi. Analizirajući ovaj dio Izvještaja, dolazim do zaključka da su ove tri ciljne grupe nezainteresovane za kredite. Prema raspoloživim informacijama, stanje na terenu je drugačije i smatram da nije problem u nezainteresovanosti, naprotiv upravo su mladi u biznisu najzainteresovanija grupa za kredite. U poslednje vrijeme je znatno porastao broj žena zainteresovanih da budu nosioci investicija, ali da prilikom odobravanja kredita nijesu naišle na podršku. Sve češće govorimo o rodnoj ravnopravnosti i aktivnoj participaciji žena, ali im ne pružamo šansu i mogućnost da se dokažu. Na taj način ovaj potencijal ostaje neiskorišten. Kao što sam već naveo, najveći problem nije nezainteresovanost niti vrsta djelatnosti, već sama metodologija dodjele kredita, odnosno kriterijumi su tako koncipirani da ljudi u startu odustaju. Na strani 15 na drugom grafikonu prikazana je struktura odobrenih kredita po djelatnostima, gdje poljoprivreda i proizvodnja hrane zauzima 55,86 % što je dobro. Stalno govorimo o razvoju sjevera i to da je poljoprivreda najveća šansa razvoja ovog regiona, a upravo zainteresovani za ovu vrstu kredita nailazi na najveće prepreke. Na sajtu IRF u dijelu potrebna dokumentacija: preduzetnici i poljoprivredni proizvidjači, pored ostale dokumentacije stoji da ukoliko je namjen kredita izgradjna ili adaptacija objekta, potrebno je dostaviti rješenje od opštinskog organa za urbanizam. Lokalne samouprave itekako doprinose tome da ovih kredita bude manje, jer insistiraju na dobijanju gradjevinskih dozvola  za poljoprivredne objekte za lokacije koje su idealne za bavljenje poljoprivredom, a kilometrima su udaljene od gradske oblasti. Znamo da se na ovaj način gradjevinska dozvola može dobiti samo nakon izrade planskog dokumenta-LSL. Ovo je u startu toliki materijalni izdatak i proces koji dugo traje tako da zainteresovane u startu odvraća od kredita. Ovo je jedan od propisa davaoca kredita. Iako je i to propis od davaoca kredita, tj. Svjetske banke, insistiranje na jednom dobavljaču predstavlja veliki problem. Ovim je onemogućeno korisniku kredita da gradjevinske materijale, opremu, ili šta je već potrebno pribavi po povoljnijim cijenama i samim tim i iznos kredita bude manji. Na ovaj način se forsiraju pojedine firme i ostvaruju veliku dobit, a sav teret pada na krajnjeg korisnika kredita. Kao što sam istakao na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, ako je moguće pomjeriti granicu za kredite koji su namijenjeni oblastima iznad 1000 m nadmorske visine i spustiti tu granicu na 700 m, kako bismo imali što veći broj korisnika kredita, treba iznaći model za rješavanje pomenutih problema i u oblastima koje sam naveo. Na ovaj način treba omogućiti dobijanje kredita većem broju korisnika, a samim tim i stimulisati razvoj sopstvenog biznisa i samozapošljavanja, uz kontrolu upotrebe ovih sredstava kako bi se trošila namjenski.

Leave a Reply

Your email address will not be published.