Poštovani, Turizam u Crnoj Gori je identifikovan kao jedna od oblasti privrede koja će biti među potencijalnim pokretačima ekonomskog rasta. Crna Gora ima potencijal za mnogo veće učešće stranih i domaćih turista na tržištu, ukoliko uskladi svoju ponudu sa njihovim očekivanjima. To učešće može biti kako na jugu, tako i na sjeveru. Situacija je skoro identična, bez obzira da li se radi o ljetnjem ili zimskom turizmu, o sjeveru ili jugu. almer-kalac-poslanicko-brajovic Da bi Crna Gora mogla da nastavi pozitivnim trendom ekonomskog rasta, neophodno je izvršiti niz mjera radi daljeg funkcionianja i usmjeravanja u pozitivne tokove globalnog turistikog igrača. A to su:
  • Pregled i revizija Strategije turizma
  • Procjena sadašnjeg ekonomskog doprinosa i budućeg potencijala sektora turizma, kao sektora rasta privrede,
  • Procjena atraktivnosti i kriterijuma za definisanje prioriteta turističkih projekata u razvoju i/ili komercijalizacije turističkog sektora,
  • Priprema i sprovođenje Akcionog plana za implementaciju Strategije turizma, i
  • Identifikacija, unapređenje i razvoj akcionih planova koji omogućavaju ulaganja po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP),
  Pred nama je Predlog izmjena i dopuna Zakona o turizmu. Zakonodavni okvir, a posebno  implementacija postojećeg Zakona, nije bio dovoljno  efikasan. Zato, ovaj  predlog zakona  ima za cilj kvalitetnije uređenje iz oblasti pružanja usluga u turizmu, podizanje nivoa turističkih i ugostiteljskih usluga u skladu sa savremenim trendovima. Ovim izmjenama se posvetila pažnja prevazilaženju nepreciznosti pojedinih odredbi postojećeg Zakona, što bitno poboljšava pravnu sigurnost privrednih subjekata, zatim uređenje novih oblika turističke ponude sa precizno definisanim pojmovnim izrazima. U pogledu usaglašenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije i potvrđenim međunarodnim konvencijama, korišćena su iskustva zemalja iz regiona, Grčke, Italije, Turske i Hrvatske. Njihova iskustva u vezi sa usklađenošću sa pravnom regulativom i te kako je bio dobar osnov za dobijanje jedne ovakve izmjene i dopune prethodnog zakona. Smatram da je Predlog izmjena i dopuna zakona koji je pred nama u značajnoj mjeri poboljšava postojeći Zakon. Uklonjeni su neki dijelovi koje smatramo barijerama za biznis, definisani su pojmovni izrazi koji su do sada bili podložni različitim tumačenjima. Naša očekivanja od turizma su velika. Svaka izmjena nečeg što je kočilo razvojnu šansu je korak naprijed i svakako treba uklanjati takve barijere i unapređivati sistem Međutim, ističem bojazan, da ne bi bilo dobro da se ove odredbe zakona pretvore u svoju suprotnost, da umjesto opšteg dobra služe interesima pojedinaca, u ovom slučaju investitora. Zatim, moram da spomenem opšte poznatu činjenicu da su sva ulaganja, svi napori za unapređenje turističkog rasta uglavnom usredsređeni na južni dio zemlje. Na svakom koraku je govor o decentralizaciji, što u stvarnosti nije slučaj. Turistiki potencijali koje posjeduje Crna Gora nijesu samo zastupljeni u južnom dijelu zemlje. Ovo predstavlja veliki problem. Loša putna infrastruktura ili njen potpuni nedostatak u pojedinim djelovima zemlje ih isključuje iz turističke ponude, koliko god bili atraktivni sami po sebi. Politika Vlade prema sjevernom regionu se mora ubrzo mijenjati, jer ako ostane ovakva situacija, nećemo imati pad migracija, već još veće i izražajnije odseljavanje stanovništva sa sjevera. A turistički potencijal sjevera pretvoriti u neiskorišćeni prirodni resurs. Naglašavam, da se u narednom  periodu moraju  uložiti dodatni napori, ka rješavanju  svih ostalih otvorenih  pitanja, s obzirom da se radi o jednoj veoma osjetljivoj i veoma značajnoj materiji za dalji razvoj i napredak Crne Gore. Sadašnje stanje, rafting rijekama sa pogledom na deponije ili oglasi na primorju da pojedine stambene jedinice imaju vode tokom cijelog dana, nijesu dobra preporuka. Nijesu dobra preporuka ni radovi na popravci puteva u jeku turističke sezone. Vladin resor zadužen za ovu oblast mora posvetiti mnogo više pažnje rješavanju ovog problema. Međutim, evidentno je da su i lokalne samouprave zatajile u ovoj oblasti. Problem u cjelosti može biti riješen ukoliko se riješe i problemi u oblasti poljoprivrede, očuvanja životne sredine i izgradnji infrastrukture.Pojedinačno, ni jedna od ovih oblasti ne može funkcionisati punim kapacitetom. Međusobno uvezane, daće dobar rezultat.

Leave a Reply

Your email address will not be published.