Danas pred sobom imamo  dokumente koja su metodološki dobro koncipirani. Godišnji izvještaj o radu Centralne banke za 2013. Godinu, zatim Izvještaj o stabilnosti finansijskog sistema za 2013. godinu, kao i Izvještaj o stabilnosti cijena za 2013. godinu urađeni su zaista sveobuhvatno, analitički  i mislim da bi i ostale institucije trebale da se ugledaju na vas što se tiče tog godišnjeg izvješta. S obzirom da se Centralna banka u Crnoj Gori nalazi na vrhu bankarskog sistema, od ove ustanove u mnogom zavisi razvoj privrede jedne države. Monetarna politika Centralne banke je i u 2013. godini bila je usmjerena na očuvanje stabilnosti i ublažavanje posljedica ekonomske krize u zemlji.
Almer Kalač

Almer Kalač

Analizirajući Izvještaj o radu CBCG osvrnuo bih se na dva segmenta - Prvo je pitanje tendencije rasta javnog duga Kao što vidimo, u 2013 godini  opet  je bio pred  nama izazov za održavanje fiskalne stabilnosti jer  brzo raste javni dug i  veoma je visok deficit iz prethodnih godina, tako da visoka nelikvidnost realnog sektora ostaje jedna od najvećih ranjivosti crnogorske ekonomije. Sve ovo su ključni izazovi, kako za ovu, tako  i za sledeću godinu. (I ko zna koliko godina nadalje) Nelikvidnost realnog sektora evidentirana je  u povećanju broja pravnih lica i preduzetnika u blokadi, kao iznosa duga po osnovu kog je izvršena blokada računa. Rastuća nelikvidnost realnog sektora koja se reflektuje u kontinuiranom povećanju broja pravnih lica i preduzetnika u blokadi, kao i iznosa duga po osnovu kog je izvršena blokada računa, predstavljala je ključnu ranjivost crnogorske ekonomije i potencijalni rizik po stabilnost finansijskog sistema i u 2013.godini. Visoko učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima stoga i dalje predstavlja akutan problem, i pored višegodišnjih napora koje je ulagao bankarski sektor na njegovom redukovanju, a posebno banke od sistemskog značaja. Evidentno je da je rađeno na planu kako da poboljšamo ekonomsku situaciju. Dobro bi bilo kada bi vaš plan za riješavanje situacije „ranjivosti“ crnogorske ekonomije uspio sa realizacijom Nacrta zakona (koji pripremate ) na način da na dobrovoljnom Finansijskom restrukturiranju. Ovim je kreiran stimulativni  normativni okvir koji podržava i podstiče realno restrukturiranje u vansudskom postupku ekonomski održivih privrednih subjekata. Znamo da konstantno radite na projektima obrade i izvještavanja po osnovu godišnjih finansijskih izvještaja (GFI) pravnih lica iz Crne Gore, koja dostavljaju ove izvještaje Poreskoj upravi Crne Gore. Ono što je za pohvalu je činjenica da jeCentralna banka Crne Gore za kratko vrijeme obradila 18.005 godišnjih finansijskih izvještaja. Budžet Crne Gore u 2013. godini ostvario je deficit u iznosu od 128,3 miliona eura ili 3,8% BDP-a. Smanjenje deficita sa 6,8% BDP-a, koliko je iznosio na kraju 2012. godine, predstavlja uspjeh, s obzirom na činjenicu da je u 2013. godini postojao visok nivo vanrednih rashoda. Početkom 2013. godine uveden je set kriznih mjera fiskalnog prilagođavanja sa ciljem zaustavljanja negativnih trendova iz 2012. godine kao niz nepopularnih mjera, ali su dale pozitivne efekte u momentu kada nam je ekonomija bila u jako lošem stanju kada je jedan dio garancija  pao na teret države. Međutim,  za očekivati je  i  da sljedeći dio može da doživi istu sudbinu. -Drugo na šta bih dao poseban akcenat iz Izvještaja o radu CBCG jeste pitanje bankarskog sektora i finansijske stabilnosti. Bankarski sektor je  pokazao zadovoljavajući stepen otpornosti na produženi uticaj krize i iskazao relativno stabilno poslovanje tokom 2013. godine, uz kontinuirani rast likvidnih sredstava i depozita. Tako da sam saglasan da je solventnost na visokom nivou kao i  likvidnost banaka. Ukupan kapital banaka na kraju 2013. godine iznosio je 397,8 miliona eura i bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu za 109,1 miliona eura ili 37,80%. Finansijski rezultat je bio pozitivan i iznosio je dva miliona eura, pri čemu su dvije banke poslovale sa gubitkom. Generalno, sve banke ostvaruju dobre prihode. Sa druge strane, posmatrano iz ugla korisnika, mogu da konstatujem da su upravo korisnici usluga veoma nezadovoljni neprihvatljivo  visokim kamatnim stopama ( i pored  intervencija CBCG o ograničavanju kamatnih stopa koja je trajala svega šest mjeseci). Tokom 2013. godine kamatne stope banaka su bile visoke. Sa ciljem rješavanja problema visokih kamatnih stopa banaka, Centralna banka je u novembru 2012. godine donijela Odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka koja je važila do maja 2013. godine. Shodno ovoj odluci, aktivna efektivna kamatna stopa na godišnjem nivou, za pojedinačni kredit koji banka odobri pravnom licu ili preduzetniku, nije mogla biti veća od 14%, dok ista, odobrena fizičkom licu, nije mogla biti veća od 15%. Međutim kreditna aktivnost nije zadovoljavajuća,ali je zabilježen rast novoodobrenih kredita od 14,9%. Likvidna sredstva su povećana, međutim kao što vidimo kreditna aktivnost nije zadovoljavajuća, a i  kako će biti kada zaista zabrinjavaju prosječne kamatne stope  na našem tržištu. U 2013. godini je došlo i do usporavanja rasta inflacije. Godišnja inflacija, mjerena potrošačkim cijenama, u decembru 2013. godine iznosila je 0,3%, dok je prosječna godišnja stopa iznosila 2,2%. Vidimo iz izvještaja da od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, najveći broj, 50%, smatra da će se godišnja stopa inflacije kretati između 2% i 3% u 2014. godini. Procijenjena stopa rasta BDP-a u 2013. godini je iznosila 3,5% i sličan rast možemo očekivati i u 2014. godini, što će takođe uticati antiinflatorno. Stoga smatramo da u 2014. godini neće biti prisutni inflacioni pritisci. Prihodi po osnovu poreza iznosili su 755,7 miliona eura i ostvarili su rast od 7,9% u odnosu na plan, dok su u odnosu na isti period prethodne godine bili veći za 9,9%. Ono što je takođe za pohvalu jeste da Centralna Banka Crne Gore iz godine u godinu radi  harmonizaciju sa propisima Evropske unije. Što se tiče konkretnog poslovanja CBCG -Ukupni prihodi Centralne banke u 2013 godini su svrstani u dvije kategorije. Ukupno su iznosili 11,1 miliona eura, što je bilo više za 17,03% u odnosu na plan, odnosno za 7,77% u odnosu na 2012. godinu. Ukupni rashodi u 2013. godini iznosili su 10,6 miliona eura i bili su veći za 17,80% u odnosu na plan,a za 11,31% u odnosu na 2012. godinu. Ostaje nejasno koliko će i moguća izgradnja auto puta povećati javni dug, iako je g-din Fabris izjavio na Odboru za ekonomiju i finansije da uticaja na povećanje javnog duga neće biti uz obrazloženje koje ne smatram prihvatljivim. Što se tiče očekivanja za 2014. godinu, Crna Gora će svakako biti izložena globalnim promjenama cijena, a najznačajniji uticaj, uobičajeno, imaće cijene hrane i nafte. Ipak, prognoze MMF-a govore da će globalni inflacioni pritisci popustiti u 2014, tako da opasnost sa ove strane nije velika, iako su prognoze ovog tipa nezahvalne i mogu omanuti. Crnogorsko tržište kapitala i u 2013. godini karakteriše negativan trend. Loša ekononomska situacija i slabo interesovanje investitora da ulažu rezultirali su godišnjim padom prometa, tako da je ostvareni promet najniži od 2003. Godine. Iz izvještaja se može vidjeti da imamo pad priliva Stranih Direktnih Investicija od 29,8% u odnosu na prethodnu godinu. Što se tiče same monetarne i finansijske stabilnosti, monetarna politika Centralne banke u 2013. godini bila je usmjerena na očuvanje stabilnosti ublažavanjem posledica ekonomske krize u zemlji i smatram da je to Centralna banka kvalitetno uradila. Kako je dato u Izvještaju o stabilnosti finansijskog sistema za 2013. godinu, upravo je finansijska stabilnost osnovni preduslov za razvoj svake ekonomije, i da je Centralna banka sprečavala sve one pojave koje su mogle da predstavljaju prijetnju samom finansijskom sistemu i finansijskoj stabilnosti u Crnoj Gori, i to je radila i na mikro i na makro planu.