Bošnjačka stranka je, u današnjoj raspravi , jasno iskazala svoj stav prema sudbini Kombinata aluminijuma, kao vodećeg privrednog subjekta u Crnoj Gori. Kazali smo da podržavamo dogovorene zaključke Vlade, koje su postiigli veći koalicioni partneri. Iako za razliku od nekih drugih, nijesmo učestvovali u svemu što je prethodilo u privatizaciji KAP-a, niti u pronalaženju ovih ili onih partnera-zapadnih ili istočnih, niti smo tada bili u vlasti, ukazali smo kako vidimo dalju sudbinu KAP-a, koliko se može ići u dalje zaduživanje I koji su rizici zbog takve ekonomske politike. Ukazali smo I da se, kroz majčinsku brigu o sudbini KAP-a, veoma maćehinski odnosimo prema drugim nekadašnjim privrednim gigantima u Crnoj Gori, prema radnicima koji su tamo radili, kako na sjeveru , tako I na jugu Crne Gore. U tom smislu, inicijativa za nepovjerenje Vladi koju smo dobili od kluba poslanika SNP-a, za nas nije prihvatljiva, odnosno mislimo da, ova Vlada ne treba da izgubi podršku, I da ne postoje dovoljni razlozi za uskraćivanje podrške Vladi.
Kada je u pitanju Vlada premijera Lukšića, mislim da treba sagledavati širi kontekst njenog djelovanja, pogotovo kada su pitanju evropske integracije, NATO integracije, regionalna I medjunarodna saradnja, unutrašnje reforme društva, dalja demokratizacija i vladavina prava, jačanje kapaciteta institucija I za nas posebno značajno odnos prema krupnim pitanjima identiteta, I zaštite prava manjinskih naroda. Crna Gora je, svjedoci smo, veoma blizu otvaranja pregovora sa Evropskom unijom. Ovakvom napretku Crne Gore, naravno, doprinio je konsenzus čitavog društva, ali je sigurno u tome značajan udio imala i Vlada , zbog njene uloge u pregovaračkom procesu. Mislimo da je blizina datuma pregovora, odnosno prolaska kroz predvorje EU, toliko značajan trenutak za institucije i za naše društvo, da bi, makar zbog toga, trebali dati podstrek, kroz podršku Vladi, da se dodje do otvaranja pregovora, jer je to u interesu svih gradjana Crne Gore. Podrška iz SAD-a, ali i sa drugih medjunarodnih i evropskih adresa, i iz Brisela, dovoljno nas obavezuje da sve uradimo da se otvore pregovori, pa onda kroz taj proces, ispravljamo anomalije koje postoje u našem društvu, prvenstveno kroz borbu sa korupcijom I organizovanim kriminalom. Mislimo da je, takodje, proces NATO integracija veoma bitan za našu državu, prvenstveno zbog jačanja stabilnosti regiona, čime bi otvorili mogućnost da , nakon ulaska u ovaj , političko-vojni, ali I ekonomski savez, postanemo sigurno područje, interesantno za ulaganja I investicije , što je takodje u interesu svih gradjana. Mislimo da Vlada čini značajne korake I u ovom pravcu i da smo sve bliže ulasku u NATO alijansu. Crna Gora je nastavila dobrosusjedsku politiku u regionu; iako mala država postala je značajan faktor stabilnosti na Balkanu, a očuvani medjunacionalni sklad, čak I kada je zvanična politika bila drugačija, predstavlja njen značajan kapital koji, kako u regionu, tako I šire, uvažvaju i poštuju. Za bošnjački narod mislimo da je značajno što Vlada Crne Gore, ima dobru saradnju sa Turskom koja je u stalnom usponu, da će od toga imati ne samo političke, nego I ekonomske koristi, čime potvrdjujemo, da se kao država oslobađamo nekih historijskih predrasuda i stereotipa, Podržavamo dalje reforme društva I jačanje kapaciteta institucija. Mislimo da je to posebno značajno u onim segmentima koje idu ka unaprijedjenju ekonomskog ambijenta, pojednostavljivanja administrativnih procedura, te otvaranja mogućnosti za dalja ekonomska ulaganja. Mislimo da treba otvoriti prostor da investitori lakše I brže dobijaju potrebne informacije, da bez barijera ulažu u održive projekte, posebno je to važno za naše ljude iz dijaspore, koji kroz ovaj vid interesovanja još jednom iskazuju svoju iskrenu emociju prema zavičaju, što svi skupa trebali bi više da cijenimo. Mislimo da je potrebno voditi i aktivniju socijalnu politiku, ali moramo biti svjesni da bez zdravih investicija i otvaranja radnih mjesta, nema daljeg razvoja. U proteklom periodu, Vlada premijera Lukšića, po nama, uradila je značajne korake na rješavanju ili nalaženju kompromisa oko nekih pitanja koja su veoma dugo opterećivala naše društvo, posebno identitetske razlike. Dogovor oko naziva nastavnog predmeta maternjeg jezika, nije samo pitanje obrazovanja, već I krupno pitanje zaštite identita svih nacionalnih zajednica. Riječ je o veoma osjetljivom pitanju, kojim smo se predugo bavili, a mislimo da je premijer Lukšić pokazao dosta suptilnosti oko postizanja kompromisa I mislimo da je takav dogovor dobar temelj za dalje dogovaranje oko važnih pitanja, čime se smanjuju podjele u Crnoj Gori, a nakon njihovog prevazilaženja, mi se, nadamo se, vraćamo rješavanju drugih problema. Dugo smo, posebno mi iz manjinskih naroda, čekali na usvajanje izbornog zakona, a kroz dogovor oko jezika otvoren je prostor da se to uradi. Time smo ispunili I evropsku obavezu, ali i na jedan, po nama dosta zadovljavajući način, riješili pitanje predstavljanja manjinskih naroda u državnom parlamentu. Mislimo da to treba, kroz sličan zakon, uraditi I na lokalnom nivou, da nam je to I ustavna obaveza, kao što je obaveza ove Vlade da dalje radi na obezbjedjivanju veće zastupljenosti manjinskih naroda u institucijama. Analiza koju je uradilo resorno ministarstvo protekle godine, jasno ukazuje koliko je malo Bošnjaka, Albanaca, Hrvata I drugih u institucijama, a mi mislimo da Vlada treba da poštuje zaključke koje je usvojila nakon ove analize, a da tu preporuku treba da poštuju I lokalne uprave, odnosno opštine, gdje je takodje zastupljenost pobrojanih nacionalnih zajednica jako mala ili nikakva. Kao značajan, za nas pripadnike Islamske zajednice, gotovo historijski trenutak, jeste potpisivanje sporazuma države sa vjerskim zajednicama. Ovim se rješavaju značajna pitanja odnosa države I vjerskih zajednica, posebno kod specifičnih potreba vjernika, koji rade u institucijama, ili borave u njima, pitanje restitucije uzurpirane ili otete imovine u ranijem periodu, kao i dobijanje saglasnosti za izgradnju vjerskih objekata, tamo gdje postoje zahtjevi za to. Očekujemo da se veoma brzo riješi I pitanje ulaska Medrerse u sistem obrazovanih institucija u Crnoj Gori. Na kraju, predsjedniče Vlade, očekujemo od Vas dodatni angažman oko donošenja ustavnih promjena, da se kroz otvaranje dijaloga, konačno dodje do najboljih rješenja, kako u dijelu reforme pravosudja, tako I u dijelu usaglšavanja državnih simbola sa Ustavom. Vjerujemo da ćete ponovo iskazati odgovoran pristup, uzuvažavanje stavova svih poltičkih subjekata I, posebno, realnosti multietničke Crne Gore. Manjinski narodi su, u važnim trenucima, prepoznali I podržali državni interes. Očekujemo da ćemo na temeljima povjerenja koje smo zajednički gradili, I kod ustavnih promjena, naći kompromis I rješenja koja će održavati gradjansku Crnu Goru, koju će svi narodi, i kroz prihvatanje i identifikaciju sa državnim simbolima doživljavati je kao svoju državu. U tom smislu, očekujući da se radi na rješvanju pobrojanih pitanja, Vlada premijera Lukšića ima našu podršku.