Hvala potredsjedniče Mustafiću, koleginice i kolege poslanici, poštovana pomoćnice ministra Rabrenović, poštovani građani, Ovaj Prijedlog zakona predstavlja veliki napredak za Crnu Goru, jer će se jednim zakonskim rješenjem, po prvi put u Crnoj Gori, obuhvatiti i vršiti nadzor nad uslovnom osudom, uslovnom osudom sa zaštitnim nadzorom, kaznom rada u javnom interesu koju izriče sud u krivičnom i prekršajnom postupku i za koje donosi kaznenu odluku, kao i nadzor nad uslovno otpuštenim osuđenim licima. kemal-zoronjic Imajući u vidu činjenicu da su u izradi ovog Prijedloga zakona učestvovali predstavnici relevantnih državnih organa, nevladog sektora, kao i eksperti iz Njemačke i Holandije koji su bili angažovani kroz projekat IPA 2011 „Podrška reformi sistema izvršenja krivičnih sankcija“, nesumnjivo da je ovaj tekst Prijedloga zakona kvalitetan i usklađen sa praksom EU. Inače, u  Krivičnom zakonu je postojala uslovna osuda i uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom, kao i kazna rada u javnom interesu i uslovni otpust, ali su to bile krivične sankcije koje su samo bile definisane Zakonom, a nijesu sprovođene u praksi.   Tako je samo u prošloj godini, oko dvadesetak presuda u kojima je dosuđena kazna rada u javnom interesu, ostalo neizvršeno. Ipak, potpisivanje  sporazuma između vladinog resora i pet opština bi trebalo da stvori povoljne uslove da ova vrsta kazne bude uspješno sprovedena. Kazna zatvora po osuđenog ima nekoliko negativnih efekata. Naime, služenjem kazne u zatvoru, osoba će trajno biti obilježena kao kriminalac, biće odvojena od porodice, zbog odsluženja se prekida školovanje, gubi radno mjesto, a teško pronalazi novo zaposlenje. Takođe, u zatvoru, osuđeno lice može pasti pod veoma loš uticaj problematičnih zatvorenika, a povećavaju se i šanse da se ponovo učini krivično djelo. Alternativnom sankcijom, kakva je kazna rada u javnom interesu, smatram da bi se izbjeglo navedeno. Rad u javnom interesu predstavlja i onaj vid kažnjavanja za počinjeno krivično djelo koji je korisniji po zajednicu, a djelotvorniji i humaniji za počinioca. Prema tome, kazna rada u javnom interesu veoma je značajna sa stanovišta humanosti, jer je propisano da se daje za krivična djela za koja je propisano da se može izreći novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Izvršenjem ove vrste alternativne kazne znatno će se smanjiti broj osuđenih lica do šest mjeseci zatvora, kojih kod nas ima previše, što dovodi do prebukiranja zatvorskog sistema, a samim tim i povećanja zatvorskih troškova. Korist od ovakvog načina izvršenja kazne imaće poslodavci koji se bave humanitarnim, socijalnim, komunalnim i sličnim djelatnostima, kako je navedeno u članu 18 Prijedloga zakona, jer će dobiti radnike koje neće morati da plaćaju, zatim država koja će smanjiti zatvorske troškove, ali i osuđeno lice koje će na ovaj način vratiti dug državi. Nakon 2/3 izdržane kazne ova lica imaće pravo da i podnesu molbu za uslovni otpust, pa Komisija za uslovni otpust, shodno novom Prijedlogu zakona o izvršenju, sudovi kojima će se dati ta nadležnost, odlučivaće o molbi za uslovni otpust. Važno je istaći i da u okviru Ministarstva pravde postoji Direkcija za uslovnu slobodu gdje će probacioni službenici koji pohađaju razne obuke pratiti lica koja su na slobodi, a pratiće ih na način što će poslije pravosnažne presude koju dobiju od suda, ova lica biti u obavezi da se javljaju službenicima probacione službe koji će redovno obavljati razgovor sa njima. Tako će se utvrditi individualni program, korektivni tretman i procjenu rizika za svako lice pojedinačno, jer je neophodno baviti se svakom osobom pojedinačno, kako bi se utvrdili razlozi zbog kojih lice vrši krivično djelo.  Takođe, i na ova lica prilikom obavljanja rada u javnom interesu jemči se poštovanje ljudskog dostojanstva, osnovnih prava i sloboda i privatnost osuđenih lica na koja će se  primjenjivat i odredbe Zakona o radu, tako da će ova lica imati zdravstveno osiguranje, dnevni i nedeljni odmor, zaštitu na radu, pravo da prekinu rad usljed bolesti i druga prava u skladu na navedenim zakonom. Zato mi u Bošnjačkoj stranci smatramo da će se predloženim zakonom u velikoj mjeri smanjiti zatvorska populacija u Crnoj Gori, ali i da će se uticati na smanjenje budžetskih sredstava koja se izdvajaju za izvršenje kazne zatvora u Crnoj Gori. Međutim, ta sredstva treba usmjeriti na unapređenju i poboljšanju zatvorskih uslova posebno ona koja se odnose na Zatvor u Bijelom Polju, obzirom da je postojeći izgrađen odmah nakon drugog svjetskog rata. Zahvaljujem, Kemal Zoronjić

Leave a Reply

Your email address will not be published.