Počet ću sa onim za šta nam je zasigurno zagarantovano korišćenje prava i ono za čim svaki građanin teži da legitimno sačuva i zadrži, a to je Ustav - najveći pravni akt. Crnogorskim Ustavom je, omogućeno  ostvarivanje, promovisanje, jačanje i unapređenje zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda i potvrđuje obavezu Crne Gore da poštuje međunarodne standarde u tom kontekstu.  Pored tog podsticajnog činjeničnog stanja, ne mogu a da ne napomenem podatak  da gotovo polovina članova Ustava, konkretnije  68 od 158, se odnose na ljudska prava i slobode, čime je i normativno potvrđen njihov značaj. Radi manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, kao i Crne Gore sa jednakim šansama za sve, moram ,ovako javno,  navesti par bitnijih prava i sloboda na koja imaju pravo na: izražavanje, čuvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalne, etičke, kulturne i vjerske posebnosti, zatim, na izbor i upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola i obilježavanje nacionalnih praznika; na školovanje na svom  jeziku i pismu u državnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica;da osnivaju prosvjetna, kulturna i vjerska udruženja uz materijalnu pomoć države; na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave i da uspostavljaju i održavaju kontakte sa građanima i udruženjima van Crne Gore sa kojima imaju zajedničko nacionalno i etničko porijeklo, kulturno-istorijsko naslijeđe, kao i vjerska ubjeđenja. Ovo su samo par stavki na koje se možemo i moramo  osloniti kako bi unaprijedili svoj položaj i podstakli mlađe generacije da iskoriste maksimalne kapacitete koje su nam pružene u cilju ostvarivanja svojih prava. Od ovih upravo navedenih prava koja nam stoje na raspolaganju, smatram da pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave, je veoma značajno za manjinske narode i druge manjinske nacionalne zajednice. Upoznati smo da je manja zastupljenost zaposlenih Bošnjaka u državnim sektorima, konkretno, u Upravi policije gdje se u 2016.godini bošnjaka nalazilo svega 5,09% , mada ni u drugim institucijama kao što su izvršna i sudska vlast , na mjestima odlučivanja ne nalazimo se na zavidnom nivou. Iako ne možemo biti zadovoljni statističkim podacima, , iz godine u godinu, stanje se po ovom pitanju  popravlja, ali ne i ubrzanim tempom kakvim bi trebalo biti. Isto tako, među navedenim pravima, smatram da je potrebno intezivnije poraditi po pitanju obrazovanja pod kojim nam je takođe zagarantovano pravo na obrazovanje na maternjem jeziku. Školstvo nam time omogućava uključivanje mladih u edukaciji po pitanju maternjeg jezika i kniževnosti, istorije, umjetnosti i kulture i druge sadržaje koje promovišu kulturu manjinskih naroda u Crnoj Gori. Kako bi  nastava bila u potpunosti prihvatljivija i svrsishodnija, moram napomenuti da je potrebno uvesti više bošnjačkih književnika i pjesnika u našim uđžbenicima. Jedan od veoma važnih faktora za razvijanje i zaštitu manjinskih naroda je otvaranje programa na javnom servisu Crne Gore na jeziku manjinskih naroda kako bi se promocija manjinskih naroda i drugih maninskih nacionalnih zajednica svodila na potrebnom nivou kao i  upošljavanje pripadnika manjinskih naroda u uredničkom sastavu. Bošnjačka stranka smatra da se sa grba i zastave uklone monahistička i vjerska obilježja i tako usklade sa Ustavom i upodobe sa našim realnim društvenim bićem i potrebama. Kako bi državni simboli postali ono što trebaju biti – naši u punom značenju te riječi. Na kraju bih dodao da su Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, CEKUM-a i Nacionalna vijeća, promovisali vrijednosti manjinskih naroda, podstakli i ohrabrili mnoge projekte upućene od strane manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i kroz realizaciju tih projekata ojačali i motivisali  mnoge kojima je i bio cilj očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti. Dužan sam zaključiti da su manjinski narodi, autohtoni narodi, a samim tim i istorijski  vezani za Crnu Goru. Cija želja za iskazivanjem i očuvanjem nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta, je usmjerena na obogacivanje Crne Gore i jačanju zajedništva. Poslanici Bosnjacke stranke ce podrzati izvjestaj. Zahvaljujem.

Leave a Reply

Your email address will not be published.