Dobro je da javnost Crne Gore danas može da čuje konkretne podatke od strane jedne državne institucije, a koji se odnose na neravnomjerna ulaganja u regionalni razvoj. Poslanici Bošnjačke stranke konstantno ukazuju na najmanja ulaganja u najnerazvijeniji regione i sredine. Na osnovu Odluke Vlade iz marta 2012 godine, cijela teritorija Crne Gore je odredjena kao područje gdje je životni standard izuzetno nizak ili gdje postoji velika nezaposlenost. Medjutim, činjenica je da nije isti životni standard gradjana, primjera radi, u Tivtu i u Petnjici.
Almer Kalač

Almer Kalač

Na osnovu podataka iz Izvještaja, u dijelu-podjela državne pomoći po regionima, vidimo podatak da je 84,26% sredstava  dodijeljeno središnjem regionu, dok je sjevernom i južnom ukupno dodijeljno oko 6% sredstava. Nevjerovatno, ali istinito. Na strani 17 ovog Izvještaja u tabeli „Državna pomoć po opštinama“ dati su podaci koji ukazuju na neravnopravan tretman prema ostalim opštinama u odnosu na Podgoricu. Naime, glavnom gradu je dodijeljeno oko 33 miliona eura državne pomoći, što čini 78,34% od ukupnog iznosa, dok su sve ostale opštine pomognute sa ostatatkom od 5 miliona. Najnerazvijenije opštine u Crnoj Gori su pomognute sa 130.000 Ulcinj, Rožaje sa 110.000, Kolašin sa 42.000, Plav sa 19.000, a Plužine simboličnih 5,700 ili 0,01% ukupnih sredstava. U istoj tabeli, vidimo da je za tri regiona, koliko ima Crna Gora, izdvojeno 90,16% sredstava, dok je pod stavkom „ostalo“ izdvojeno 9,84%, odnosno 4,1 milion eura. Ne mogu, a da ne postavim pitanje, na šta je utrošen ovaj novac i šta se podrazumijeva pod stavkom „ostalo“? Kada već govorimo o Podgorici, najveće donacije su dodjeljivane kao garancije, subvencije i zajmovi sa nižim kamatnim stopama i to najvećim preduzećima koja to nijesu mogla opravdati. Kao primjer, moram navesti Kombinat aluminijuma, zbog kojeg su u 2012. godini isplaćene garancije prema Dojče banci u iznosu od 23,4 miliona eura. Ovo nijesu prve garancije koje je država morala da podmiri kada je ova fabrika u pitanju. Da stanje bude gore, i pored ogromnog napora Vlade da „KAP podigne na noge“, on je na kraju završio pod stečajem. Još jednom postavljamo pitanje, zar su bila manje važna druga državna preduzeća, nosioci razvoja drvne, prehrambene, poljoprivredne ili tekstilne industije? S druge strane, pomoć koja je dodjeljivana u drugim opštinama je pripala preduzećima čiji je bilans poslovanja pozitivan. Postavlja se pitanje, da li je ovu pomoć trebalo uputiti na neku drugu adresu, odnosno subjektima kojima je bila potrebnija, subjektima koji upošljavaju isti ili veći broj radnika od onih kojima je pomoć dodijeljena? Vlada je na sjednici u septemberu prošle godine usvojila Program podsticanja razvoja klastera u Sjevernom regionu i manje razvijenim opštinama Crne Gore za 2012-2016 godinu. Cilj ovog programa jeste finansijska podrška za preduzetnike, mikro, mala i srednja privredna društva. Ono što mene zanima jeste, da li je ovaj program zaživio i da li je dao rezultate? Ovim Programom je obuhvaćena i pomoć razvoju kulture na sjeveru. Budžetom Crne Gore su uvijek predviđena značajna sredstva za rad Javnog servisa. Sada se postavlja pitanje, koliko je Javni servis stvarno „javan“ ili je to samo u nazivu? Osim jedne redakcije na albanskom jeziku, koliko je još redakcija na jezicima ostalih manjinskih naroda? Da ne govorimo o kadrovskoj stukturi gdje pripadnicima manjinskih naroda pripada jako malo mjesta. Ministarstvo kulture je 18.01.2012. godine, opredijelilo Javnom servisu RTCG sredstva u iznosu od 400.000 eura za sufinansiranje proizvodnje programskih sadržaja za informisanje osoba oštećenog sluha i vida, emisija na jezicima manjinskih naroda  i programa od značaja za razvoj nauke, kulture i obrazovanja. Predloženi Izvještaj jasno ukazuje kroz konkretne podatke, a što se i vidi iz ove naše kratke analize, da je državna pomoć dijeljena neravnomjerno i što je gore, nepravično i nepravedno. Nažalost, i pored naših stalnih ukazivanja da se takav trend obustavi, da se ne podržavaju neodrživi projekti, da se ne ulaže u ono što nema dugoročnu perspektivu, kroz ovaj Izvještaj vidimo da se takav trend nastavlja. Bošnjačka stranka u svojim programskim opredjeljenima jasno je usmjerena ka jednom od ključnih prioriteta, ravnomjernom regonalnom razvoju i većim ulaganjima u nerazvijene sredine, posebno u sjeverne opštine. Upravo sa tim ciljem, participiramo u izvršnoj vlasti, jer želimo da se takvo stanje mijenja. Zbog toga, ovaj Izvještaj cijenjimo neprihvatljivim, jer izneseni podaci ukazuju na trend ulaganja državne pomoći protiv kojeg se mi zalažemo i koji želimo promijeniti.  

Leave a Reply

Your email address will not be published.