Shodno opredjeljenosti Crne Gore za pristup Evropskoj uniji za ovaj predlog zakona možemo reći  da predstavlja još jednu našu “evropsku obavezu”. Ovaj Zakon predviđa i razmjenu informacija na nivou EU preko koordinacionog tijela. almer-kalac-poslanicko-brajovic Informisanje igra značajno veliku ulogu, bilo da je riječ o razmjeni informacija između nadležnih organa država ili na relaciji Ministarstva sa nekom zainteresovanom stranom. U sprovođenju nadzora proizvoda na tržištu koristi se metodologija procjene rizika koja je utvrđena na nivou Evropske unije. Izgradnja moderne strukture tržišta ima presudnu ulogu u budućem privrednom razvoju i uključivanju Crne Gore u tokove na jedinstvenom tržištu EU. Paralelno sa uspostavljanjem moderne strukture tržišta neophodno je uspostaviti odgovarajuće mehanizme za postizanje visikog nivoa zaštite potrošača. Ključni zadatak koji se postavlja pred naše nadležne organe je uspostavljanje efikasnog tržišnog nadzora za postizanje bezbjednosti proizvoda. Organi nadzora na tržištu moraju biti na visini zadatka. Posao iz svoje nadležnosti, počevši od programa obuke, mjera predostrožnosti pa do postupaka po prigovorima i sprovođenja predviđenih mjera treba sprovoditi u cijelosti. Samo na taj način možemo reći da je posao kompletno urađen. U okviru primjene slobode kretanja robe, potrebno je obezbijediti da proizvodi zadovoljavaju zahtjeve koji obezbjeđuju visok nivo zaštite javnih interesa kao što su interesi zaštite zdravlja i opšte bezbjednosti, zaštite zdravlja i bezbjednosti na radnom mjestu, zaštite potrošača, zaštite i bezbjednosti životne sredine, bez nepotrebnog ograničenja slobodnog kretanja robe. Na strani 15 stoji da – “težnja svih država jeste uspostavljanje efikasnog nadzora nad tržištem, zbog čega državni organi treba da obezbijede neophodne resurse, tehničku osposobljenost i profesionalni integritet svojih zaposlenih, kao i da postupaju na nezavisan i nediskriminatoran način”. S obzirom da proizvodi sve više potiču iz uvoza, to zahtijeva veću važnost dobrog funkcionisanja kao i saradnju sa carinskom službom i carinskog nadzora, kako bi se otkrili opasni i neusaglašeni proizvodi. Kod većine zakona o kojima raspravljamo dio “Kaznene odredbe” je prilično razrađen, sa velikim brojem kaznenih odredbi I često puta reagujemo da je tom dijelu posvećena prevelika pažnja. Ovdje to nije slučaj. Iako sam pobornik toga da stimulativnim mjerama treba dati prednost nad kaznenim, ovdje primjećujem da su kaznene mjere jedva pomenute. Kazne su propisane za dvije kategorije: -         Za lice koje onemogući ulazak u poslovne prostorije i -         Za lice koje ne preda besplatno određeni broj uzoraka na ispitivanje. Međutim, nijesu predviđene bilo kakve kazne za one koji stavljaju u promet proizvode koji ne ispunjavaju uslove a koji su predmet nadzora. Smatram da ovaj segment treba dodatno urediti jer svi znamo da se prilično često na tržištu pojavljuju proizvodi koji bi mogli ugroziti zdravlje ili bezbijednost korisnika ali isto tako i proizvodi koji nijesu usklađeni sa odgovarajućim tehničkim propisima. Svi znamo da takvi proizvodi na našem tržištu postoje, htjeli to da priznamo ili ne. Naglašavam važnost kaznenih odredbi i novčanih sankcija  tako da  u tom dijelu i Zakon zaista ima značajno veću dimenziju. Za sprovođenje ovog predlog Zakona potrebno izdvojiti dodatna sredstva iz budžeta, za prijem novih inspektora, edukacijske aktivnosti kao i za rad koordinacionog tijela. Smatram da to nijesu velika sredstva u odnosu na ono što dobijamo a to je kvalitetan nadzor proizvoda na tržištu. Ukoliko kvalitet kontrole ne bude na potrebnom nivou, uzalud će biti utrošeno i vrijeme i novac. Usvajajući ovaj predlog, odnosno usvajajući ovaj zakon, doprinijećemo da potrošač ima što kvalitetniji proizvod.