U obrazloženju, pored ustavnog osnova za donošenje zakona, kao prvi od osnovnih razloga navedeni su zahtjevi i potrebe za usaglašavanjem nacionalnog zakonodavstva sa aktima Međunarodne organizacije rada i Evropske unije, kao jedan od uslova za pridruživanje EU. To ste i Vi kazali u uvodnom dijelu. Tek nakon toga, navedeno je poštovanje načela zaštite i zdravlja na radu, procjena rizika i ostali razlozi. Upravo su to razlozi zbog kojih treba donijeti ovakav zakon pa tek onda, na kraju, usaglašavanje sa propisima EU i ostalim izvorima međunarodnog prava.
Almer Kalač

Almer Kalač

Zaštita i zdravlje na radu, kako stoji u članu 2 ovog Predloga zakona, podrazumijeva obezbjeđenje uslova na radu koji ne dovode do povrede i bolesti u vezi sa radom. U jednom dijelu obrazloženja stoji da je ovo dodatna zaštita, pored tehničke zaštite na radu. Dalje, u obrazloženju „prelazne i završne odredbe“ stoji da se članovi 60 i 61 odnose na prestanak važenja Zakona o zaštiti na radu. U Predlogu zakona, član 60 se odnosi na donošenje podzakonskih akata, članom 61 je regulisana primjena propisa. Tek je članom 63 u dijelu „prestanak važenja“ dato da Zakon o zaštiti na radu prestaje da važi danom stupanja na snagu ovog zakona. Smatram ovo neusaglašenim i ide u prilogu kolega da se bez prisustva ministra ne raspravlja o ovom, veoma važnom zakonu. Smatram da je konačni cilj predloženog zakona da poboljša radni odnos i radne uslove, obezbjeđenje uslova za primjenu evropskih standarda, poboljšanje institucionalnih kapaciteta inspekcije rada i zaštite na radu, kao i mnogi drugi aspekti koji će doprinijeti boljoj zaštiti zdravlja na radu. Stvaranje boljih uslova, počevši od obezbjeđivanja preventivnih mjera, preko dosljedne primjene zakona, pa do sankcionisanja onih koji ga ne poštuju, doprinijeće da stvorimo uslove za zaštitu zdravlja na radu. Trenutno nam zaštita na radu nije na potrebnom nivou, htjeli to da priznamo ili ne. Sve ovo o čemu govorimo odnosi se na zaposlene koji su u radnom odnosu, sa prijavom na penzijsko i zdravstveno osiguranje. Međutim, dodatni problem su i radnici koji rade na crno, obezbjeđujući sebi i porodici egzistenciju i koji teško da mogu ostvariti svoja prava iz ove oblasti. Ovaj rizik je naročito izražen kod radnika u građevinarstvu. Pored prava, obaveza i odgovornosti poslodavca, predložena su i rješenja u vezi prava i obaveza kada su u pitanju mjere zaštite i zdravlja na radu zaposlenih. Ovo smatramo veoma važnim, jer se i zaposleni mora pridržavati  propisanih mjera i time doprinijeti većoj bezbjednosti i očuvanju zdravlja, kako ličnog tako i ostalih zaposlenih u neposrednom okruženju.