Uvaženi kolege, poštovani ministre,poštovani građani,
Kemal Purišić

Kemal Purišić

Kao što znate, Klub poslanika Bošnjačke stranke je u decembru prošle godine podržao predloženi budžet za 2012 godinu, cijeneći njegov ukupni kvalitet, iako smo imali i niz zamjerki i prijedloga za unapređenje. Ključne naše zamjerke su se odnosile na to da on nije bio dovoljno okrenut razvoju, što je ozbiljni nedostatak u kriznim periodima, da nije bio dovoljno regionalno pravedan i da nije obezbjeđivao dovoljno novca za funkcionisanje nekih institucija koje štite i unapređuju korpus ljudskih i manjinskih prava.
U proteklih pet mjeseci su se prilike i u regionu i kod nas značajno pogoršale, sa svim pratećim posljedicama koje uslovljavaju da se u prvoj polovini godine čak za pet puta naniže koriguje projekcija realnog rasta ekonomije a što sve uslovljava da se u značajnoj mjeri na nižoj osnovi koriguje potrošnja i pogoršaju svi elementi budžeta. Sigurno je da nije popularno raditi rebalans budžeta u prvoj polovini godine pogotovu kada se gotovo svim potrošačima planira smanjivanje nivoa potrošnje a neke aktivnosti i neki projekti otkazuju ili odlažu na neko vrijeme. U uslovima ponovne eskalacije krize mnoge odluke su njom determinisane a Vladi bitno sužen prostor za djelovanje i mi smo prihvatili kao nužnost. U Bošnjačkoj stranci načelno podržavamo i Predlog rebalansa budžeta za tekuću godinu, svjesni da se radi o goloj nuždi i obavezi da se nivo budžetske potrošnje prilagodi manjim mogućnostima budžeta. Na ovaj predlog budžeta je još jače kriza utisnula svoj pečat , a Vladi dodatno sužen manevarski prostor da predloži bolji budžet. Ipak, ovu raspravu ću iskoristiti da javno saopštimo i neke naše dileme i rezerve vezano za realnost planiranja i održivost predloženog nivoa potrošnje, vezano za način pribavljanja nedostajućih sredstava, zatim za novu strukturu budžeta,vezano za regionalni aspektu trošenja novca a kazat ću i neke prijedloge u vezi s tim. Ponovo nam je diskutabilna realnost planiranja i s tim u vezi održivost i novoplaniranog nivoa potrošnje. Iz relevantnih međunarodnih izvora procjenjuju da će realni rast ekonomije biti niži i od procjene Vlade, (najnovije procjene MMF-a su da ćemo imati nultu stopu rasta, a i CBCG prognozira skromniji rast) što treba ozbiljno uzeti u obzir, a nužno je ukalkulisati i rizik od još niza globalnih i domaćih faktora, prije svega realni scenario zaustavljanja KAP-a i pratećih posljedica u industriji. Posebno mislimo da je neodrživo i socijalno neodgovorno nastavljanje s praksom davanja prevelikog iznosa garancija firmama rizičnog boniteta, koje se u značajnom procentu prevaljuju na teret budžeta. U zadnjih par godina se iz budžeta isplatilo oko 50-tak mil.€.na ime garancija za privatne firme koje su na taj način besplatno finansirane sredstvima građana. Obzirom da je ovo trenutak kada i formalno konstatujemo budžetski izdatak za otplatu garancije date KAP-u u iznosu od 23,4 mil €., hoću da još jednom saopštim naše nezadovoljstvo što je Vlada uopšte dala garancije kolektivu koji je prepoznat kao rizičan partner i što je to uradila u trenutku kada su veoma zaoštrene fiskalne okolnosti u državi. Pitanje davanja garancija je uređeno Zakonom i podzakonskim aktima koji dozvoljavaju davanje državne pomoći samo jednom, i to solidnom i odgovornom partneru i uz solidno obezbjeđenje. Način davanja garancija KAP-u bitno odstupa od propisa i nema nikakvog opravdanja, ma koliko važna bila ta firma. Radi se o neodgovornom izletu koji već ima ozbiljne a može da ima strašne posljedice po ekonomiju i državu. Dakle, kada govorimo o realnosti planiranja, mi mislimo da je ona sporna i da ćemo raditi još rebalansa budžeta u ovoj godini. Posebni problem je što novi predlog budžeta ima značajno lošiju strukturu u ključnim segmentima od postojećeg a to se u jednom dijelu moglo izbjeći. Rebalansom, izvorni prihodi se smanjuju za cca.60 mil.€,(sa 1.210 na 1.150 mil.€) a izdaci za 16,97 mil.€ ( sa 1.252,7 na 1.236,7 mil €), od toga kapitalni izdaci se smanjuju za 4,7 mil.€. To uslovljava povećanje deficita za 44 mil €.i povećanje iznosa zaduživanja za 78 mil.€ da bi se pokrio povećani deficit i stvorila nužna finansijska rezerva. Zbog većeg iznosa zaduživanja ukupni iznos budžeta je veći za oko 30 mil.€ i iznosi 1.408,3 mil.€. Dakle, hoću da argumentima potkrijepim izrečeni sud. Produbljuje se neravnoteža između izvornih prihoda i rashoda u odnosu na postojeći budžet, jer se izvorni prihodi nominalno iskazani smanjuju četiri puta više od smanjenja rashoda, a što za posljedicu ima dupliranje deficita. Bilo je prostora da se traži bolje rješenje i na planu prihoda i na planu rashoda u cilju približavanja iznosa izvornih prihoda i izdataka i poštovanja zlatnih pravila u planiranju budžeta. Na prihodnoj strani je trebalo planirati i preduzeti mjere da se naplati dio od velikog poreskog duga od cca.183 miliona, barem od profitabilnih preduzeća i lokalnih samouprava kojima Vlada kontroliše nivo potrošnje i strukturu budžeta. Zatim, postoji prostor da se dio sivog tržišta prevede u legalni biznis i tako pribavi više prihoda a bilo je i još niz mogućnosti. Na rashodnoj strani, moguća je bila dodatna racionalizacija troškova, uključujući i onih za bruto zarade. Zna se da nijeste u Vladi ispunili određene kvote racionalizacije uprave, i tako smanjili trošak zarada za cca.34 mil. € ( 1 % BDP-a). Zatim, nije dobro što se ukupni budžet uvećava za oko 30 mil €. .a kapitalni budžet smanjuje za 4,7 mil.€. To će negativno uticati na tražnju, izazvati dodatno kontrakciju i umanjiti stopu rasta ekonomije. Trošak kamata je na nivou od 3,9 % ukupnog budžeta ili 1,6 % procijenjenog BDP i tri puta je veća od procijenjenog efekta realnog rasta ekonomije, što je opasni trend i td. Zatim, već tri godine zaredom ostvaruje se deficit veći od 3 %, a sve govori da će se to desiti i ove godine, što nas dovodi na ivicu dužničke krize. Znatno bolje je bilo da se dio zaduženja usmjerio u kapitalni budžet, podstakla privreda i tako obezbijede bolje budžetske performanse za vraćanje dugova. Pomenuo sam da imamo i određenih dilema. Jedna je je li pravedno da se cio trošak neoprezno datih garancija svali preko taksi na leđa građana, od kojih je veliki broj njih u zoni siromaštva, na sjeveru čak polovina njih ili je trebalo privremeno povećati neke poreze kako bi i privreda snosila dio tereta. Kada govorimo o propisima kojima se utiče na prihodnu stranu budžeta, podržaćemo one prijedloge za uvođenje dažbina koje opterećuju imućnije slojeve stanovništva ili aktivnosti kojima se suzbija siva ekonomija i uvode dažbine na luksuz. Možemo negdje prihvatiti da je luksuz koji nam ne treba da imamo oko milion sim kartica za mobilne telefone, pa i korišćenje kablovske televizije ali se ne slažemo da je luksuz imati strujomjer, jer kasnije luksuz može postati i vodomjer, biciklo... i ne slažemo se da se taj vid nameta uvodi. Takođe, mislimo da nije logično kroz zakon o taksama revidirati osnovni zakon o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima. Naš predlog je da se to ne radi a ako se već radi zato što se navodno izlazi u susret poslovnoj zajednici onda treba sačuvati intenciju osnovnog zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima i tako ovu taksu tretirati kao svojevrsnu sankciju, pa ona mora biti viša od predložene i dakle destimulativna. Glavni nedostatak budžeta je što je on samo štedljiv ali nije razvojan, iako je to kvalitet o kojem je govorio ministar. Naime, nezadovoljni smo što se kaptalni budžet dodatno smanjuje za 4,7 mil € iako je on planiran u gotovo duplo manjem iznosu od onoga iz 2009 godine, kada je bio ostvaren 112 mil €. Na udaru su se našli i neki projekti planirani na sjeveru države a neki obećani za ovu godinu ni rebalansom nijesu planirani. To znači da će i u ovoj godini Zakon o regionalnom razvoju, koji je predvidio obavezu većeg ulaganja u nerazvijene regione i područja, ostati mrtvo slovo na papiru. Mi smo se nadali da će se iskoristiti ova prilika da planirani projekti sa sjevera opstanu u planiranim iznosima i da se u budžet uvrste neki ranije obećani projekti, kako bi se smanjile naslijeđene razlike u stepenu razvijenosti, ali se to nije desilo. Nasuprot tome, sredstva iz kapitalnog budžeta su koncentrisana na završetak nekih projekata u centralni region, na uštrb zaobilaznice u Rožajama, nekih beranskih projekata i td.. Lično me je zanimalo da li će se uvrstit projekat rekonstrukcije puta Plav-Gusinje preko Kruševa, obzirom da se radi o projektu čija je realizacija obećana u ovoj godini, a radi se o najmanje razvijenoj opštini na nivou od 20 % prosjeka razvijenosti, što stvara obavezu za dodatno ulaganje u ubrzani razvoj. U ovom budžetu sam za opštinu Plav prepoznao samo 35.000 € za izradu projekta izgradnje sportske hale u Gusinju i možda nešto sredstava za projekte izgradnje lokalne infrastrukture, što je jako malo, čak i u kriznim periodima.

Leave a Reply

Your email address will not be published.