Uvaženi Predsjedniče,  poštovani predstavnici Vlade, koleginice i kolege, poštovani gradjani! Klub  Bošnjačke stranke je pažljivo razmatrao prijedlog za ministricu odbrane i smatra da g-dja Milica Pejanović Đurišić ima podršku BS da obavlja veoma odgovornu i važnu funkciju.
Suljo Mustafić

Suljo Mustafić

Mislimo da g-dja Đurišić i kroz bogato društveno-političko, ali i diplomatsko iskustvo, a u ostalom i njena biografija govori o tome, ima dovoljno znanja i senzibiliteta za obavljanje ove funkcije.  Riječ je o Ministarstvu, odnosno o sektoru u kome je dosada uradjeno veoma mnogo na transformaciji sistema, prilagodjavanjuu novim okolnostima I posebno na njegovom upodobljavanju medjunarodnim standardima i zahtjevima koji su pred našom u svijetlu evro-atlanskih integracija. Kada su  odbrana u pitanju, mi u Bošnjačkoj stranci polazimo od opšteg društvenog saglasja i opredjeljenosti Crne Gore da svoju unutrašnju, ali i  medjunarodnu politiku uskladi sa evropskim standardima. Smatramo i da proces evropskih integracija Crne Gore treba da bude neodvojivo povezan sa pridruživanjem i ulaskom Crne Gore u NATO alijansu, koji je po nama jedini trajni garant dugoročne stabilnosti na  balkanskom području. Zbog toga, mislimo da je uloga Ministarstva odbrane, zajedno sa Vojskom Crne Gore, izuzetno važna na tom putu. Takodje, mislimo da je reformama u sistemu odbrane u vrijeme mandata ministra Vučinića, učinjen značajan korak ka stvaranju racionalne i dobro obučene vojne strukture, koje će imati odbrambenu misiju u Crnoj Gori i kolektivnom sistemu bezbijednosti, posebne  zadatke u pomaganju operacija u pravcu obezbjedjivanja  mira i humanitarnih aktivnosti, pod mandatom relevatnih medjunarodnih organizacija.

Vojska i sistem odbrane nalaze se pod demokratskom i civilnom kontrolom u skladu sa Ustavom. U tom smislu,  parlamentarni nadzor važan je dio civilne kontrole nad ovim sektorom.  Tako su stvorene normativne pretpostavke i za eliminaciju zloupotreba Vojske, kakvih je bilo u našoj nedavnoj prošlosti.

U sistemu odbrane , mislimo da je veoma bitna i uloga gradjana, civilnog sektora, kao i političkih struktura Skupštine jer, svakako,  da proces reforme sektora odbrane ne može biti potpuno uspješan, ako se oslanja isključivo na vojnu ekspertizu, strukture I odluke, a doprinos civilnog sektora izostane. Bošnjačka stranka ocjenjuje pozitivnim i to što je u prethodnom periodu, za vrijeme ministra Vučinića radjeno i na povećanju nacionalne zastupljenosti, odnosno učešću pripadnika  manjina i  medju vojnicima i u oficirskom kadru. Znamo da je riječ o profesionalnoj armiji, i znamo da je sektor odbrane veoma specifičan, ali ističemo da je napravljen pomak , i u tome što je, bar donekle, sastav vojske i ovog ministrastva popunjen sa kompetentnim kadrovima, prpadnicima manjjnskih naroda. Očekujemo da će i ministrica Djurišić imati senzibilitet da nastavi u ovom pravcu, jer ukoliko želimo da vojska bude pozitivno prihvaćena i doživljena kod svih naroda, moramo raditi na tome da se u njoj nadju na mjestima koja zaslužuju, prpadnici manjinskih naroda. Vjerujem da su oni ne manje sposobni od onih onih koji su prije desetak ili nešto više godina, bili u 7. bataljonu ili ratovali protiv NATO-a, a kojih takodje ima u ovoj Vojsci. Ne želimo da djelimo lekcije bilo kome, ali mislimo da je profesionalizam najvažniji , ali da se ipak u Vojsci i odbrani mora voditi računa i iskazanom patrotizmu i odanosti ovoj državi. Očekujemo da će Vojska Crne Gore, nastaviti dosadašnju praksu, a sada još i slijedeći novopotpisani ugovor države i Islamske zajednici, a to je poštovanje specifičnog načina ishrane pripadnika vojske koji su islamske vjere. Uz navedena  očekivanja i ove ocjene, dodaću i to da ovaj prijedlog Bošnjačka stranka podržava i zbog toga što će ovo biti još jedan prilog poboljšanju rodne ravnopravnosti u najvišoj izvršnoj vlasti u državi. Najavljena reorganizacija u Vladi kojom sektor ljudskih prava postaje dio Ministarstva pravde, a kompetencije dosadašenjeg Ministartstva manjinskih i ljudskih prava, ostaju samo u okvirima manjinskih nacionalnih zajednica,  jeste zanimljiva transformacija i za nas prihvatljiva ako to vodi jačanju Ministarstva manjinskih prava. Mislimo da je, ipak, prije nego što se krenulo u ovaj posao, trebalo povesti dijalog, posebno sa predstavnicima manjiskih nacionalnih zajednica i  objasniti šta se želi postići ovom reorganizacijom. Posebno i zbog toga, što nas nakon otvaranja procesa pregovoranja očekuju poglavlja 23 i 24, u kojima se temeljna ljudska prava i prava manjina, veoma važni segmenti. Dakle, ne sumnjamo da će Ministarstvo pravde, na čijem je čelu g. Duško Marković, imati kapaciteta da u svom resoru obuhvati sektor ljudskih prava, rodne ravnoravnosti, prava osoba sa invalidetom i posebnim potrebama, odnose sa vjerskim zajendicama itd... Vjerujemo da je i za to potrebno  kadrovsko restruktiriranje unutar Ministarstva i da se već radi na tom polju. Ali isto tako, mislimo da je potrebno raditi i na proširivanju i jačanju kapaciteta Ministarstva za manjinske zajednice. Ovo ministarstvo, u okviru resursa kojima je raspolagalo, a imajući u vidu da je riječ o relativno novom resoru, dosta je uradilo u prethodnom periodu, kako u zakonskoj regulativi, tako i u stvaranju pretpostavki za formiranje nacionalnih savjeta, Fonda za manjine i drugih institucija. Mislimo da mu je sada potreba dodatna podrška i podsticaj osnaživanju, posebno u kadrovskim resursima, shodno medjunardnim obavezama koje Crna Gora, preuzela još kada je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Konkretno, mislimo da je zadatak ovog minisatrstva da i u daljem periodu radi na novim zakonskim rješenjima o izboru nacionalnih savjeta. Ovo su nove institucije, koje treba i finansijski i organizaciono ojačati, a ne kao do sada davati im na kašičicu i održavati ih na vještačkom disanju. Ovdje je posebno značajna uloga resornog ministarstva. U tom smislu, treba jačati i njegove ingrrencije, u korelaciji sa  novoformiranim institucijama- kao što su Fond za manjine, Centar za očuvanje kulture manjina itd.  Takodje, ovo ministarstvo treba i dalje da radi na jačanju mehanizama za poboljšanje  zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda, manjina i etničkih grupa u institucijama ne samo na nivou države, već i u opštinama i lokalanim upravama, gdje je problem nezastupljensoti manjina posebno izražen. Bez zastupljenosti u institucijama nema integracije manjina.  Analiza koju je ovo ministarstvo uradilo protekle godine, kao i preporuke Vlade dobar su korak u tom pravcu, ali to je samo početak. Dakle, ovu reorganizaicju mi iz Bošnjačke stranke doživljavamo kao mogućnost jačanja Ministarstva za prava manjina i , samo ukoliko je to u tom pravcu, imaće našu podršku.