Izlaganje poslanika Mustafića povodom seta izmjena i dopuna poreskih zakona (video)

Generalno posmatrano, u BS mislimo da su predložene izmjene  i dopune kod sva tri prijedloga poreskih zakona  u osnovi korisne i opravdane.

Jedino ostaje dilema  da li su inicirane promjene dovoljne da se postignu ciljevi koji su propisani sistemskim zakonima i strateškim dokumentima države, kao i da li su blagovremene.

Dakle, osnovni razlog za predlaganje ovih izmjena  je da se propišu poreske olakšice za poslovanje u nerazvijenim područjima Crne Gore. Dodatni razlog je  da se izvrše određena preciziranja normi i propiše jasnija procedura oporezivanja.

Usvajanjem Zakona o regionalnom razvoju  prošle godine, država se obavezala da pored primjene ostalih mjera i politika za ravnomjerni regionalni razvoj, kreira  dodatne podsticajne mjere  u vidu fiskalnih olakšica i oslobođenja,  da se stvore povoljniji  uslovi za poslovanje u ovim područjima, kako bi se podstakla preduzeća i preduzetnici da svoj biznis zasnuju i vode, u manje razvijenim područjima.

Dakle, Vlada se odlučila da podsticajne fiskalne mjere propiše u zakonima  kojima se uređuje oporezivanje dobiti  i dohotka fizičkih lica, s ambicijom da se ova područja učine konkurentnijim i tako privuku dodatne investicije.

Izmjene zakona o porezu na dobit pravnih lica,  predviđaju da se poresko oslobođenje na ostvarenu dobit proširi,  sa sadašnjih 3 godine potpunog oslobođenja od plaćanja obračunatog poreza na dobit, na dodatnih 5 godina,  kada će se plaćati 50% obračunatog poreza na dobit.

To je korisna  po nama dobrodošla izmjena  ovog propisa i nadamo se da će pozitivno uticati na privredne tokove u ovim, zasada,  za poslovanje i razvoj biznisa,  neatraktivnim područjima. Na matičnom odboru , predstavnik BS,  kolega Purišić je podržao  ovu izmjenu koja  produžava period djelimičnih oslobođenja, ali je izražena dilema da li je ova izmjena dovoljna da privuče domaće i investitore iz regiona. Zna se da je i dosadašnji zakon imao olakšice iste vrste koje su dale vrlo ograničene rezultate, što se vidi iz prilično skromnog poreskog kredita po tom osnovu.

 

Poznato je da nerazvijena  područja u Crnoj Gori  imaju izrazito nizak index konkurentnosti,  a isto tako i da su države iz regiona napravile još konkurentniji poreski sistem u ovoj oblasti od ovoga kojeg nudi naša Vlada, pa smo na Odboru tražili  da se u Vladi  razmisli  i da se  izjasne o kreiranju još izdašnijih  poreskih podsticaja i olakšica za bavljenje biznisom u nerazvijenim područjima. Mi mislimo da, umjesto što se odustaje od nekih olakšica koje smo imali i koje imaju u regionu, trebalo ih je učiniti izdašnijim. Treba kreirati podsticaje koji motivišu krupnija kapitalna ulaganja i zapošljavanja većeg broja domicilnih radnika, što je dugoročno jedina ispravna orjentacija, koja vodi razvoju, tj. oživljavanju privrednog razvoja u ovom regionu.

Takođe, mislimo da treba propisati dodatne poreske podsticaje za opštine koje su u prvoj i drugoj grupi nerazvijenih opština sa indexom razvijenosti do 50% prosječnog indeksa  razvijenosti države, kako bi one postale poreski konkurentnije unutar države i unutar nerazvijenih opština i tako mogle da privuku više investicija u proizvodne djelatnosti i obezbijede više stope rasta od prosječnih.

Objektivno kazano, u različitoj su poziciji one opštine koje su ispod granice od 50 % prosjeka razvijenosti, recimo opština Plav sa indexom od 20% prosjeka ili opština Šavnik sa 46% prosjeka i td. od onih koje su na granici od oko 75% prosjeka razvijenosti. Mislimo da bi bilo korisno i opravdano da se propiše potpuno oslobođenje od poreza za period od 8 godina od početka obavljanja djelatnosti u ovim opštinama.

Izmjene zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ukidaju  se olakšice koje su postojale po osnovu ulaganja u osnovna sredstva i upošljavanja novih radnika na neodređeno vrijeme a umjesto tih podsticaja predlaže se identično oslobođenje kao i kod zakona o porezu na dobit. Dakle, u prvih 3 godine poslovanja,  primjenjuje se potpuno oslobodjenje obračunate obaveze za porez na dohodak građana,  a u narednih 5 godina, plaća se pola od obračunate obaveze. Ostaje dilema kakav je krajnji finansijski efekat za poslodavce koji su u osnovna sredstva uložili veće iznose kapitala, ali je sigurno da će ove promjene učiniti sistem efikasnijim i za administriranje i za plaćanje poreza, pa je, u suštini – ova promjena korisna. Vjerujemo da će ovo oslobođenje djelovati podsticajno na investiture da posluju u nerazvijenim opštinama.. i kod ovog zakona je potrebno propisati dodatna poreska  oslobođenja za najnerazvijenije opštine iz prve i druge grupe, saglasno Zakonu o regionalnom razvoju, kroz potpuno oslobođenje u trajanju od 8 godina. Predlog zakona dodatno precizira oporezivanje prihoda o kapitalnih dobitaka.

 

Izmjene i dopune zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje donose jedno preciziranje osnovice za plaćanje doprinosa što je poboljšanje tehničke prirode i jednu  kvalitetnu promjenu, koja se tiče korektnijeg  utvrđivanja osnovice za plaćanje doprinosa kod obveznika koji se paušalno oporezuju. Oni sada plaćaju doprinose , upoređivanjem, odnosno na osnovicu koja iznosi 50% prosječne zarade u CG u prethodnoj godini. Ta osnovica je za mnoge od njih bila nerealno visoka i nije korespondirala sa njihovim dohotkom. Predloženo je da njima osnovica bude oporezivi dohodak utvrđen na standardni način. Takav pristup je principijelno ispravan, mada ostaje nepoznanica kako će se  utvrđivati iznos dohotka, obzirom da je do sada bio određivan u rasponu za 4 kategorije obveznika, zavisno od ostvarenog dohotka, odnosno da li će se tako u rasponima/kategorijama utvrditi i osnovica za doprinose.

Još nešto, ne vidimo baš potrebu da se sada povećava iznos tzv.najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa sa 43.000 € na 50.000 €, dakle za 16%, jer smo prošle godine imali krizu nelikvidnosti i smanjenu profitabilnost kompanija, nominalni rast zarada od oko 1% i realni pad zarada od 2%.

I na kraju, Bošnjačka stranka će podržati  u načelu cio set od tri poreska zakona, podnijeli smo i dva manadmana, a podržaćemo i neke od prispjelih amandmana. Smatramo da će njihovim eventalnim usvjanjem  ovi zakonski tekstovi  bili  unaprijedjeni, sa krajnjim ciljem da bi ovi zakoni u primjeni dali bolje rezultate.