Poštovani,...
Kemal Purišić

Kemal Purišić

Podnijetu Interpelaciju o radu Vlade u oblasti ekonomije s fokusom na zaduživanje smatramo i legitimnom i moguće korisnom zboga važnosti teme i potrebe da se kontroliše nivo zaduživanja za neproduktivne potrebe. Međutim, neposredni povod a to je zaduživanje kod Swis banke u iznosu od 150 mil € i odabrani trenutak je malo čudan. Dakle, važno je podsjetiti da je zaduživanje izvršeno u skladu i u granicama odobrenim rebalansom Budžeta s ciljem da se obezbijedi stabilno finansiranje stvorenih obaveza  Budžeta i stvori neophodna budžetska rezerva. Jasno je da je to posljedica  nezavidnog stanja kod poreskih obveznika,i neprilagođenog nivoa potrošnje i mogućnosti da se ona uredno finansira. Drugi razlog je da smo ovo pitanje raspravljali u više navrata, a posljednji put prošlog mjeseca kada smo raspravljali o rebalansu Budžeta i tada smo se manje više svi složili da je situacija prilično složena i da mnoge poluge nijesu u rukama Vlade. I treće,  čini nam se da je otvaranje ove teme malo zakasnilo, da se dešava na kraju mandata i ovog sastava Parlamenta i Vlade, te da neće biti posebnih koristi jer se sada ne može napraviti učinkovit napredak u ovoj oblasti.
  Ambicija Interpelacije je samo u naslovu šira od zamjerke Vladi što se opet neproduktivno zadužuje i tiče se želje da se raspravi pitanje ukupnih prilika u našoj ekonomiji. Kasnije se u obrazloženju podnosioci fokusiraju na posljedice koje se manifestuju u vidu ubrzanog zaduživanja i rasta nivoa javnog duga. Mi apsolutno smatramo da ima puno razloga da se raspravlja o problemima u realnoj ekonomiji i ne negiramo nijednu od ocjena stanja koja je data u Interpelaciji i vašu pažnju ću pokušati da usmjerim na analizu problema u ekonomiji u širem smislu. Mi mislimo da se vašim ocjenama  mogu dodati još neke koje ću i pomenuti, ali se mora imati u vidu da je i u mnogo jačim ekonomijama od naše sličan trend zaduživanja i da problemi u našoj ekonomiji nijesu terminski vezani samo za mandat aktuelne Vlade nego datiraju  od najmanje 20-tak godina. Takođe, nijesu došli samo iz sfere ekonomije nego su prije svega generisani iz sfere politike, koja je pokazala svu svoju destrukciju upravo na privredi.   Dakle, definitivno to nije bilo razumno, jednako kao što nije bilo dobro da su u periodu vlasničke transformacije privredom upravljali politički podobni kadrovi umjesto stručnjaka, vlasnici postali priučeni kadrovi s dobrim vezama i za posljedicu imamo bukvalno zbrisanu privredu ili je ona pred bankrotom...   Danas se može s pravom kritikovati slijeđena neoliberalna ekonomska doktrina jer ona definitivno nije riješila ništa bitno u našoj ekonomiji, bez obzira da li je problem u njenoj samoj ili nekonzistentnoj primjeni. Prosto privreda nije prestrukturirana i nije osposobljena da izdrži pritisak konkurencije ni na našem a kamoli evropskom tržištu, proizvodnja nije diversifikovana da zadovolji potrebe tržišta ni u granama koje su strateške i kod kojih imamo sirovinsku bazu i komparativne prednosti ili gdje bi mogli da supstituišemo uvoz. Veliki problem je što u cijelom periodu tranzicije nijesmo imali Plan razvoja i rasta kao generalni razvoji dokument koji bi definisao viziju razvoja i specijalizacije privrede u kontekstu naših državnih planova da postanemo dio zajedničkog evropskog tržišta. Iako imamo mnoštvo strategija utisak je da je razvoj, ako ga uopšte ima dešava autarhično s velikim posljedicama po ukupnu ekonomiju jer se negdje dupliraju kapaciteti, razvijaju neki segmenti koji će biti nepotrebni a mnogi potrebni i potencijalno konkurentni se ne razvijaju, dešavaju se strašni debalansi kod regionalnog razvoja ...U periodu velikog rasta ekonomije generisanog velikim prilivom DSI i visokom kreditnom aktivnošću banaka nijesmo iskoristili značajnu akumulaciju od više od 5 milijardi €. Da ozbiljnije promijeni performanse privrede i pripremi je za globalnu raspodjelu rada u evropskim okvirima. Vlada je po našem mišljenju griješila i kada je kroz mjere državne pomoći obilno pomagale samo nekoliko preduzeća koja nijesu pokazala vitalnost pa ni želju da se restrukturiraju u pravcu uspostave efikasne strukture. S druge strane, podršku nijesu dobila MSP preduzeća koja imaju tržišnu perspektivu ili neki budući preduzetnici koji su u više navrata ostavljeni na cjedilu kroz projekte koje je pompezno najavljivala sama Vlada. Takođe, ocijenili smo kao nepotreban i krajnje rizičan potez Vlade davanje visokih iznosa državnih garancija preduzećima sumnjive reputacije za kredite koje su koristila a koje sada mora da plati država, odnosno poreski obveznici. Slažemo se da je to veoma ugrozilo stabilnost javnih finansija i da će napregnuti nivo javnog duga. Kada govorimo o nivou duga, slažemo se da je on veliki teret za mogućnosti naše ekonomije i građana i ugrožava mogućnost države da ih redovno servisira. Mi nijesmo Njemačka, Francuska i dr. moćne zemlje EU ili euro zone da možemo da podnesemo nivo javnog duga u prosjeku od oko 80 % BDP-a i moramo ga držati na podnošljiv nivo od najviše 40- % .  Samo u ovoj godini se mora vratiti na ime dugova oko 220 mil. € od toga oko 50 mil € kamata. Posebni problem je što će se najveći dio zaduživanja utrošiti za tekuće obaveze budžeta a mali za kapitalna ulaganja koja mogu u budućnosti privući razvojni kapital. Činjenica je da se zadnjih godina ostvaruje deficit budžeta veći od 3 %.   Iz ove situacije se može izaći samo vođenjem osmišljene aktive industrijske politike koja će u dužem roku povećati kapacitete ekonomije. Do tada se mora još kresati neproduktivna potrošnja, kako bi se tekući troškoovi namirivali tekućim prihodima budžeta, makar to značilo i smanjenje administracije i mi smo Vladi zamjerili što nije sprovela dogovorenu mjeru iz Strategije reforme uprave. Generalno, opravdano je da se zadužujemo samo za kapitalne investicije i za kreditne linije za razvoj preduzetništva. Takođe, treba pružiti konkretne garancije investitorima u vidu dosljednog poštovanja privrednog zakonodavstva i posebno važno, treba usmjeriti investicije i invesatitora ka resursima a njih je najviše na sjeveru.

Leave a Reply

Your email address will not be published.