Poštovani,
Kemal Purišić

Kemal Purišić

U raspoloživom vremenu  komentarisat ću podneseni izvještaj o radu  CBCG za 2012 godinu i prateće izvještaje i saopštiti stavove Bošnjačke stranke o njemu, posebno vezano za neke po nama važne segmente izvještaja. Najprije, mislimo da su podneseni izvještaji urađeni kvalitetno i daju dosta informacija bitnih da se procijeni stanje u monetarnoj sferi i finansijskom sistemu i posebno u bankarskom sektoru gdje Centralna banka vrši direktnu kontrolu. Važnije od toga je što se po nama popravlja stanje u ovom važnom sektoru a što pokazuje većina parametara datih u ovim izvještajima. Taj proces je doduše dosta spor ali se ipak dešavaju pozitivni procesi koji polako stabilizuju cijeli sistem. Kao dobre procese i trendove pomenuću to što se popravljaju neki ključni makroekonomski parametri u 2011 godini kao što su rast stope zaposlenosti i pad stope registrovane nezaposlenosti, blagi rast zarada, pad deficita tekućeg računa platnog bilansa, veliko smanjenje gubitka bankarskog sektora sa 81,7 mil.€ u 2010 u prethodnoj na 3,2 mil €. Dobro je da rastu depoziti pa tako i povjerenje u bankarski sektor, povećana je likvidnost i solventnost bankarskog sektora, značajno je  pao broj i iznos  kredita koji kasne sa otplatom. Dosta razloga ima i za zabrinutost zbog trendova u nekim sferama iz pomenutih oblasti i zahtijeva dodatnu pažnju CB koja je kao samostalna institucija u sistemu zadužena za monetarnu i finasijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sektora. Dakle, ukazali ste na najvažnije probleme u fiskalnoj sferi a posebno na problem budžetskog deficita koji u zadnjih nekoliko  godina premašuje Mastrihtska ograničenja, na opasnu brzinu rasta a sada i nivo državnog duga koji je bio na kraju prošle godine 45,3 % BDP-a, dalji rast državnih garancija koje su iznosile cijelih 380 mil €. S velikom vjerovatnoćom da se značajni dio garancija pretvori u obavezu države, garancije s državnim dugom iznosi oko 57 % BDP-a. Zabrinjava i rast deficita na podračunu roba u platnom bilansu, čak i u situaciji smanjene privredne i uvozne aktivnosti. Isto važi i za zabrinjavajući pad DSI od oko 30 % u odnosu na 2010 godinu. U dijelu izvještaja koji govori o monetarnoj politici istakli ste da ste donijeli nove propise i sebi pribavili 4 važna instrumenta za sprovođenje adekvatne monetarne politike u državi. Naveli ste da 3 od 4 instrumenta nijeste koristili zbog nemanja sredstava da vršite operacije na otvorenom tržištu kroz kupo-prodaju obveznica na tržištu u cilju uticanja na likvidnost banaka. Slična objašnjenja su data i za nekorišćenje mogućnosti kreditiranja u krajnjoj instanci na period do 6 mjeseci. Uporedo s tim ste istakli da zadovoljava likvidnost banaka ali i da je pokazan trend njenog blagog pada. Zanima me da li je bilo mjesta ili potrebe da ove instrumente iskoristite, povećate još likvidnost i podstaknete banke da povećaju kreditnu aktivnost kako bi podstakle privrednu aktivnost. Takođe, zanima me da li je vrijeme da zatražite da se obezbijedi nedostajućih 15 miliona  osnivačkog kapitala CB. Dakle, pitam zašto se nijesu koristili ovi instrumenti koji bi mogli povećati kreditnu aktivnost banaka, kao ključni prepoznati problem koji izaziva pad aktivnosti i raširenu nelikvidnost  realne ekonomije. U dijelu izvještaja koji govori o stanju u bankarskom sektoru i mjerama koje se preduzimaju, primjećujemo da nije bilo dokapitalizacije banaka iako je pao nivo kapitala banaka, zbog ostvarenih gubitaka. Većina banaka ima problem s adekvatnosti kapitala a bilo je i preporuka da se dokapitalizacijom nekih sistemskih banaka poprava njihova krvna slika. Umjesto toga banke su se koncentrisale na čišćenje bilansa kroz prodaju i izmještanje u bilanse matičnih banaka nekvalitetnih kredita i tako su smanjile kreditni rizik. Kreditni rizik je i dalje najveći rizik za finansijski sitem ukupno bez obzira što se kvalitet aktive popravlja kroz smanjenje udijela nekvalitetne aktive. Značajan je i rizik likvidnosti zbog ročne neusklađenosti u kratkom roku, u periodu od 16-365 dana  i neadekvatne pokrivenosti kredita depozitima na dugi rok, koja je ispod 30 %, što zabrinjava i primorava banke da se zaduživanjem pokrivaju. Posljedica ranijih grešaka u kreditiranju i slabe kontrole bankarskog sektora je konzervativna kreditna politika koja je vrlo restriktivna i dovela je do pada iznosa kredita u 2011 u odnosu na 2010 godinu za 11,1 %  ili oko 240 mil € nominalno. To je uvećalo nelikvidnost privrede i smanjilo rast ekonomije, bez obzira što rastu depoziti. Mislimo da CB treba da riješi ovaj ključni problem i realizuje mjere i politike koje neće ugroziti finansijsku stabilnost ali će otčepiti proces kreditiranja na održivim osnovama. Bilo bi dobro da s Vladom, pred licem javnosti, raspravite korisnost nekih mjera koje predlažete kroz Vaše preporuke za vođenje tekuće ekonomske politike, jer smo svjedoci da se neke od njih ne prihvataju, iako se generalno tiču vaših nadležnosti i uloge u sistemu.