Izvještaj o koncesijama koji danas razmatramo, smatramo da je tehnički korektno odrađen. Međutim, u dijelu koji se odnosi na reakciju Komisije za koncesije, na primjedbe koncesionara primjećujemo da je u Izvještaju analizirana samo jedna primjedba. Ta primjedba se odnosi na koncesije za korišćenje šuma, te ću iz tog razloga u svojoj diskusiji dati akcenat upravo na taj resurs, bez namjere da ostale prirodne resurse kao što su voda, rudno bogatstvo, kamen, svrstam u neku kategoriju manje vrijednosti. Od 2007 godine u Crnoj Gori se u sistemu gazdovanja šumama  primjenjuje postupak davanja državnih šuma na korišćenje putem koncesija, a što je jedinstven metod u okruženju. Ovaj način korišćenja šuma odnosno drvne mase je definisan Zakonom o šumama i drugim podzakonskim aktima tog Zakona, kao i Zakonom o koncesijama. Ono što je od posebnog značaja za sjeverni region Crne Gore, kada je u pitanju davanje državnih šuma na korišćenje putem koncesija, su ekonomske koristi i benefiti za stanovništvo tog područja.        Postoje primjedbe u dosadašnjem postupku, kako na pravičnost dodjela koncesija, tako i na praćenje dalje sudbine preuzete drvne mase. U značajnim količinama se vršio izvoz trupaca, kao sirovine za drvnu industriju, što je dovodilo do nestabilnosti domaćeg tržišta i nerealnih poskupljenja tih proizvoda. Evidentno je da su oni koji su dobijali najveće količine drvne mase, umjesto najvećih proizvođača finalnog proizvoda bili suprotno od onog što se očekivalo.
Kemal Zoronjić

Kemal Zoronjić

Isti su izvozili najveće količine sirovine, imali mali broj upošljenih, a o finalnim proizvodima da i ne govorimo. Očekujemo da će najavljene aktivnosti na uvođenju bolje kontrole i na tom polju značajno unaprijediti stanje, s obzirom da ljudi iz struke često ističu da kg kvalitenog stilskog namještaja ima vrijednost kg nekog skupljeg putničkog automobila. Takodje, pitanje realizacije postojećih ugovora, kako u fizičkom tako i u finansijskom iskazu, se mora unaprijediti kako bi se obezbijedila adekvatna naplata. U vezi s tim  posebno je važno , za šta i u kom obimu se koriste sredstva od naknada za koncesiono korišćenje šuma,  jer znamo da 70 % prihoda po tom osnovu pripada lokalnoj samoupravi. Zato je od izuzetne važnosti i stepen naplate ovih sredstava. Ova sredstva bi trebalo da se stavljaju prvenstveno u funkciju unapređenja šumske i seoske infrastrukture i razvoju ruralnih područja. Na isti način treba da se koriste i sredstva prikupljena i od drugih dobara kao što su naknade za korišćenje voda,  ruda i drugih mineralnih materija, hidroelektrana, što do sada nije na kvalitetan način funkcionisalo. Postavlja se i pitanje šta će Vlada preuzeti da se stanovništvu ruralnih područja omoguće određeni benefiti od prirodnih resursa koji postoje u tim sredinama, a sve u cilju povećanja upošljenosti kao i socijalne zbrinutosti kroz obezbeđenje besplatnog ogrijevnog drveta i drugih sličnih vidova pomoći? Na kraju, ako bi se za dio šumskih kompleksa uvodili izvođači radova, a drvni sortimenti prodavali javnim licitacijama, po našem mišljenju to bi dalo dvostruke efekte. Prvi je taj da bi i mali drvoprerađivači imali šansu da kupe sirovinu, a da ne budu ucjenjivani od velikih koncesionara, a sa druge strane, dala bi se prednost vršenja usluga  stanovništvu ruralnih područja. Hvala na pažnji.

Leave a Reply

Your email address will not be published.