Poštovani predsjedavajući, poštovane koleginice i kolege poslanici, poštovani gospodine Vučkoviću, uvaženi građani, Otvaranjem poglavlja 23 i 24, kao i pitanjima vezanim za političke kriterijume, tužilaštvo je jedna od najvažnijih oblasti, kojom će se u ukupnoj reformi institucija, naša država morati da se bavi. Jačanje nezavisnosti i depolitizacija pravosuđa, nova uloga  tužilačke organizacije, ustavne promjene koje su neophodne u pravosuđu i tužilaštvu, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala jesu glavni ciljevi reformi koje se  moraju sprovesti u ovoj izuzetno osjetljivoj fazi predpristupnih pregovora s EU.
Kemal Zoronjić

Kemal Zoronjić

To su razlozi koji motivišu da se o dosadašnjem radu tužilačke organizacije govori s više kritičkog tona, ali u najboljoj namjeri, da se ukaže na dosadašnje slabosti. Smatramo da će naša ukazivanja na dosadašnje nedostatke imati više smisla, od pukog nabrajanja iz  statistike ovog Izvještaja. Međutim, treba konstatovati, da je i ovaj,  kao i raniji izvještaji, pregledan, s preciznim statistitičkim podacima i tabelarnim prikazima. U izvještajnoj godini, nadzor nad radom tužilačke uprave u skladu sa svojim ovlašćenjima, vršilo je i Ministarstvo pravde. Nadzor je izvršen nad radom svih osnovnih i viših državnih tužilaštava u Crnoj Gori. Utvrdilo se da nije bilo propusta u organizaciji rada kontrolisanih državnih tužilaštava. Predmeti su dodjeljivani po redosljedu prispijeća, pri čemu se vodilo računa o specijalizaciji pojedinih zamjenika i njihovoj opterećenosti brojem predmeta. Ovakav trend treba pozdraviti, to je zaista napredak, ali postavljamo pitanje zbog čega se toliko čekalo da se uspostavi ovaj trend? Da li su trebali naši evropski partneri da nam ukažu na naše slabosti? Da li je trebalo da nam se iz Evrope ukaže da optužnice moraju biti zasnovane na konkretnim dokazima ili smo to valjda  i sami ranije znali? Morali smo se više baviti problemima koji podrivaju temelje vladavine prava, kao što su: zloupotreba službenog položaja, davanje i uzimanje mita, pranje novca. Mislimo da su to problemi s kojima se moramo suočiti, jer je riječ o pošasti s kojima se, nažalost, susreću sva društva u tranziciji. Prethodne dvije decenije, razna dešavanja – ratovi, izolacija, sankcije, bezakonje, kod nas i u okruženju, dodatno su povećale opseg ovih problema. Međutim, svima nam je jasno, da je pravda spora ali ipak dostižna. Vjerujemo da će navedeni trend rasti, ne zbog ispunjavanja obaveza prema Evropskoj komisiji, već zbog stvarne potrebe našeg društva da se s tim ozbiljno suoči i razračuna, ukoliko konačno želimo izaći iz društva u tranziciji. Zbog toga je potrebno više pravosnažnih presuda, kako bi nastavli veće pomake na polju u kome se ukazuje u izvještaju Evropske komisije prema evropskom Savjetu, gdje se kaže daCrna Gora je nastavila da ostvaruje rezultate u pogledu istraga, krivičnih gonjenja i presuda u slučajevima korupcije, kao i organizovanog kriminala. Međutim, slučajevi korupcije na visokom nivou i dalje zabrinjavaju.” Držimo da je potrebno dodatno unaprijediti međuinstitucionalnu saradnju, naročito između policije i tužilaštva, kao i ojačati vodeću ulogu tužilaca, u skladu s novim Zakonikom o krivičnom postupku. Takođe, jasno nam je ukazano i da se optužnice i sudski procesi  moraju bazirati na relevantnim dokazima, jer spektakularna hapšenja nijesu mjerilo efikasnosti rada tužilaštva. Insistiramo da ne smije biti selektivnosti u bilo kom slučaju, a bilo ih je ranijih godina, kada su se neka spektakularna hapšenja odigravala prema nekim pripadnicima bošnjačkog naroda, i to u vrijeme vjerskih praznika. Ukazujemo i na neopohodnost jačanja kapaciteta tužilaštva, u materijalnom ali i kadrovskom smislu, jer je to potreban uslov da tuže i sude po pravu i pravdi. Za pripadnike manjinskih naroda u Crnoj Gori bi bilo važno da smo dobili i informaciju koliki je broj pripadnika manjinskih naroda zaposleno u ovoj grani vlasti, posebno onih na rukovodećim radnim mjestima. Smatramo da je taj broj izuzetno mali ili zanemarljiv. Priča da nema školovanih i stručnih ljudi iz reda manjinskih naroda, jednostavno više ne pije vodu. Vjerujem, da će prvu priliku za ispravku u ovom pravcu Tužilaštvo imati kada se krene sa zapošljavanjem novih 40 službenika i namještenika, jer kako je navedeno u Izvještaju “Državno tužilaštvo ima potrebu da u administraciji zaposli još 40 službenika i namještenika koja je nametnuta primjenom novog Zakonika o krivičnom postupku”. U našim ocjenama i analizi, zaista se moramo osvrnuti i na segment koji se tiče i rada Specijalnog tužioca za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine. Naime, kada je u pitanju rad Tužilaštva, u izvještajnoj godini postupak je vođen protiv 21 učinioca. U pitanju su slučajevi „Morinj“, „Deportacija“ i „Kaluđerski laz“. Posebno je u Izvještaju iznešeno mišljenje vezano za slučaj Bukovice. Optuženi su u slučaju „Bukovica“ pravosnažno oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo – ratni zločin protiv čovječnosti. Bošnjačka stranka smatra da u ovim slučajevima ni tužilaštvo, ni sudstvo nije položilo ispit. Ne znamo ko snosi veću odgovornost zbog toga, i ako ovi organi, jedne grane vlasti, često prebacuju odgovornost sa jedne na drugu. U Izvještaju se ukazuje na probleme na koje državni tužioci nailaze zbog neujednačenih ili onih stavova suda, koji odstupaju od zakonskih odredbi i pravnih rezona izgrađenih kroz višedecenijsku praksu sudova u Crnoj Gori, a predstavljaju poseban problem u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina. Međutim, da je tužilaštvo prikupilo dovoljno dobre dokaze ne bi presude padale, ne bi možda one koji su posljednji u lancu odgovornosti, proglašavali jednim okrivljenima. Mi očekujemo da će svaki od ovih slučajeva biti nanovo procesuiran sa prikupljanjem relevatnih dokaza i da će to rezultirati zadovoljavajućim pravosnažnim presudama. Poštovani gospodine Vučkoviću, jačanje vladavine prava i jačanje institucija je put koji moramo preći, tokom pregovaračkog procesa. Moramo se oslobađati nekih navika iz ranijih vremena i stečenih predrasuda, da institucije zavise od volje pojedinaca, elita, grupa, lobija. To se mora mijenjati, depolitizovane institucije moraju biti iznad pojedinaca, jer se samo tako može graditi stabilno društvo ravnopravnih građana i nacionalnih kolektiviteta. Dužina pregovaranja zavisiće od naše upornosti i marljivosti kojom ćemo raditi na ovom polju, a siguran sam da će naši evropski partneri znati da nas ohrabre i uvaže naše napore, ali i da objektivno vrednuju postigute rezultate. Na kraju, mi iz Bošnjačke stranke, očekujemo da će neki naredni izvještaji biti kvalitetniji, sa kvalitenijim optužnicama za djela korupcije, kriminala i ratnih zločina, što bi za posledicu imalo i zadovoljavajuće pravosnažne presude. Iz ovih ali i predhodno navedenih razloga, mi ovaj izvještaj ne možemo podržati. Hvala. Kemal Zoronjić