Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Almer Kalač je na osnovu člana 187 Poslovnika Skupštine Crne Gore, postavio sljedeće pitanje predsjedniku Vlade Crne Gore, gospodinu Milu Đukanoviću: Da li Vlada, kroz unapređenje bilateralnih odnosa sa Kosovom, planira ukidanje takse za građane Kosova koji automobilima ulaze u Crnu Goru? Da li postoji mogućnost obostranog ukidanja ove dažbine? Obrazloženje: Crna Gora je već duži vremenski period uvela takse koje plaćaju građani Kosova prilikom ulaska u Crnu Goru. Kasnije je plaćanje taksi za građane Crne Gore uvedena i od strane Kosova. Ove dažbine su svojevrsno opterećenje i u značajnoj mjeri su smanjile broj putovanja sa obje strane. Ovo je još jedna biznis-barijera, naročito jer je evidentno smanjen broj turista sa Kosova. Smatramo da se na ovaj način smanjuje protok ljudi i roba, a to u najvećoj mjeri pogađa opštine koje se nalaze u pograničnom dijelu i koje su ujedno najsiromašnije i najnerazvijenije. Pored toga što su biznis - barijere,  ove takse onemogućavaju konekciju ljudi koji su porodično vezani u tim oblastima. Svojevremeno smo uveli i eko-takse koje su sada ukinute i naplaćivane su svima koji ulaze u Crnu Goru. Zbog toga i stanja putne infrastrukture Crna Gora je postojala destinacija pored koje se prolazi. Smatram da je nama cilj da Crna Gora ne bude destinacija pored koje se prolazi, već destinacija na koju se dolazi. almer-premijerski-sat Milo Đukanović: Poštovani poslaniče Kalač, Crna Gora i Republika Kosovo razvijaju dinamičnu saradnju i veoma dobre međudržavne odnose, a odluke Vlade Crne Gore prema Kosovu uvjek su vođene principom dobrosusjedstva i prijateljstva, naravno u mjeri punog poštovanja pravnog sistema Crne Gore i relevantnih međunarodnih propisa. Stoga, želim da istaknem da je naknada o kojoj je riječ u Vašem pitanju vezana za  osiguranje od autoodgovornosti, pitanju koje je regulisano Zakonom o obaveznom osiguranju („Sl.list CG“, broj 44/12) za crnogorske građane, i sličnim zakonima u okruženju za građane tih zemalja, te da je propisano kao obaveza svim licima koja posjeduju motorna vozila. Naime, u pitanju je tzv.granično osiguranje, kojim se pokriva odgovornost vlasnika odnosno korisnika motornih vozila za štete koje mogu pričiniti trećim licima upotrebom tog vozila u drugoj državi. Štete koje se pokrivaju mogu biti i materijalne i nematerijalne, i nekada se mjere desetinama hiljada eura. Te štete plaćaju se iz sredstava koja akumuliraju društva za osiguranje od naplaćenih premija po zaključenim ugovorima o osiguranju. Bez zaključenja ugovora o ovom osiguranju ukupan iznos štete bi snosilo samo lice koje je štetu pričinilo, što bi za građane predstavljalo nemjerljivo opterećenje, koje višestruko prevazilazi visinu godišnje premije koja se za osiguranje plaća. Sprovođenje ove mjere predstavlja odgovoran odnos države prema svojim građanima i smatram da ga isključivo u tom smislu treba i tretirati. Dakle, nije u pitanju taksa, porez ili naknada, već zakonska obaveza plaćanja osiguranja za ulazak u drugu državu, što je princip koji je već desetinama godina primjenljiv svuda u svijetu. Alternativa graničnom osiguranju je tzv. Sistem zelene karte, koji obuhvata sve zemlje koje teritorijalno pripadaju Evropi, čak i određeni broj zemalja sa drugih kontinenata (Izrael, Iran, Turska, Maroko, Tunis), a čiji je punopravni član postala i Crna Gora,  01. januara 2012.godine, od kada samostalno izdajemo zelenu kartu. Ovim je olakšan međunarodni protok motornih vozila bez dodatnog finansijskog opterećenja u vidu plaćanja pojedinačnog graničnog osiguranja u svakoj od zemalja članica tog sistema preko čije se teritorije prolazi. Nažalost, Kosovo nije članica Sistema zelene karte i ne priznaje zelenu kartu kao dokaz o postojanju osiguranja, čime je, makar za sada, onemogućeno promišljanje u pravcu ovog alternativnog rješenja. S obzirom na prethodno navedeno, Kosovo kao garanciju za plaćanje šteta primjenjuje granično osiguranje, koje plaćaju crnogorski  državljani prilikom ulaska na Kosovo, kao i kosovski državljani prilikom ulaska u Crnu Goru. Stoga, želim još jednom da ukažem da se radi o recipročnoj mjeri i materiji koja je regulisana kako državnim, tako i međunarodnim propisima. Agencija za nadzor osiguranja je sa Centralnom bankom Kosova i udruženjima osiguravača obje zemlje postigla dogovor o visini jedinstvene tarife graničnog osiguranja, na koju su kasnije dali saglasnost i Vlada Crne Gore i nadležni organ Kosova. Usaglašena tarifa se bez izuzetka primjenjuje od jula 2012. godine, a premija se naplaćuje zavisno od kategorije vozila i dužine željenog boravka u zemlji. Ovakvo rješenje ostaće do ulaska Kosova u Sistem zelene karte ili dok se stvore uslovi da se pitanje osiguranja drugačije riješi putem bilateralnog sporazuma, što bi podrazumijevalo i odgovarajuće finansijske garancije za plaćanje šteta koje kosovski državljani pričine na teritoriji Crne Gore. Takve garancije bile bi neophodne kako bi se spriječilo prelivanje tereta neplaćenih šteta na crnogorske građane kroz povećanu premiju osiguranja od autoodgovornosti. Na isti opisani način i crnogorski građani koji ulaze na teritoriju Kosova plaćaju osiguranje tamošnjim društvima za osiguranje, jer navedeno predstavlja opšti princip koji se primjenjuje pri sprovođenju obaveznog osiguranja u saobraćaju, i jedino se na ovakav način ispunjava svrha uvođenja zakonske obaveze zaključenja ovog osiguranja – zaštita trećih lica od šteta koje mogu pretrpjeti upotrebom motornih vozila u saobraćaju. Na kraju bih želio da ponovim da je Vlada Crne Gore spremna, ako takav interes pokaže kosovska strana, da o ovoj temi dalje razgovara na bilateralnoj ravni, te da pruži podršku razgovorima nadležnih službi i drugim zainteresovanim stranama da razmotre postojeće ili definišu nove modele tretiranja ovog pitanja, naravno u skladu sa državnim i međunarodnim propisima i u interesu građana obje države. Želio bih ovo prilikom i da istaknem da, iako svjesni da se radi o rashodu za građane i jedne i druge države, uvjereni smo da se naplata takse, posebno imajući u vidu prethodno izložene razloge njenog uvođenja, neće odraziti na frekvenciju putovanja između dvije susjedne države, a naročito ne na broj kosovskih turista koji već tradicionalno imaju značajan udio u ukupnom turističkom prometu Crne Gore.

Leave a Reply

Your email address will not be published.