Poštovani predsjedniče, koleginice I kolege, uvaženi gradjani! Danas su pred nama amandmani na Ustav, odnosno model ustavnih promjena, koji mjesecima već, s pravom zaokupljaju pažnju javnosti.  Izmjene najvišeg pravnog akta, same po sebi, nose težinu I značaj-utoliko veću, jer je ovdje riječ o pravosudju. U suštini, jednom od stubova na kojima, u svim demokratskim I  uredjenim sistemima,  počiva snaga države, u čijim temeljima stoji pravda, pretočena u vladavinu prava i poštovanje zakona. Prema snazi pravosudja, mjeri se sposobnost države da se suočava sa izazovima koji su stalni i trajni koliko i sama država. Moć pravosudnog sistema jedina je brana devijacijama koje svako društvo proizvodi, posebno ona u tranziciji u kojima su korupcija I kriminal opšta mjesta društvene stvarnosti.    Crna Gora, država je u tranziciji, sa teškim nasljedjem davne I bliže prošlosti. Društvo različitosti- podjeljeno po različitim pitanjima istorije I tradicije, kulture I identiteta. Ali, Crna Gora je, uprkos svim iskušenjima i društvo sačuvanog multietničkog sklada I stabilnosti, opredjeljena jasno za put evropskih i atlanskih integracija. I upravo su integracije naše države, jedini put prevazilaženja podjela i smanjivanja razlika, mjera našeg sazrijevanja i u političkoj I u društvenoj ravni, sa vjerom da kroz pridruživanje Evropskoj uniji dobijamo svi I kao društvo I kao gradjani. Procesi integracija koje svi doživljavamo kao dug put usvajanja evropskih vrijednosti, dobijali su i do sada pokretačku snagu, zamajac ali i smjernice  iz ovog doma.  Upravo stoga, svi trebamo biti svjesni  značaja donošenja današnjih odluka, ustavnih promjena kojima se stvaraju preduslovi za otvaranje poglavlja 23 I 24, najtežih I najzahtjevnijih, jer su poštovanje temeljnih prava, pravda , sloboda I bezbjednost, najteži ispiti koje će polagati institucije države Crne Gore. Ustavne promjene, odnosno usvajanje ovih amandmana važno je iz više razloga.  Prvi, što će usvajanjem ustavnih amandmana Crna Gora potvrditi svoj demokratski kapacitet i odlučnost da snažno nastavi sa aktivnostima na planu pridruživanja EU. Takođe, to bi potvrdilo i odlučnost da se snažno nastavi sa reformama na planu vladavine prava. Drugo, možda i značajnije, jeste ono što ustavne promjene donose u samoj Crnoj Gori, u njenom pravosudnom sistemu.  One su  ključne za uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i odgovornog sudstva I tužilaštva bez  kojeg  nema vladavine prava, I ujedno znače smanjenje  političkog uticaja na pravosuđe u cjelini. Činjenica da su predloženi amandmanj dobili visok stepen podrške na Ustavnom odboru, svjedoči o visokoj odgovornosti I zrelosti političkih subjekata I vlasti I opozicije, o spremnosti da se razgovara argumentovano i razložno, da se  sporo I mukotrpno, ali sigurno prave ustupci I postižu kompromisi, ali u krajnjem ishodu – da se nazire rezultat koji bi trebao biti zajednička pobjeda I krupan iskorak u evropskim integracijama. Ne smijemo zaboraviti ni stalnu pomoć koju smo dobijali od naših evropskih partnera. I iz Brisela, od evropskih institucija I sa drugih adresa stalno smo ohrabrivani da se, I pored svih prepreka na koje se nailazilo, I zastoja u koje se upadalo, nastavi sa radom I približavanjem stavova oko detalja ustavnih promjena .Važna je stalna pomoć eksperata Venecijanske komisije čije su ključne preporuke ugradjene u rješenja koja se danas razmatraju. Sve to bila je dobronamjerna podrška I istinska pomoć kojom se podstiče Crna Gora da osnaži svoje institucije I zakonsku praksu kako bi se djelotovornije borila prtivi korupcije, kriminala I drugih devijacija. U procesima integracija mi se želimo približiti standardima uredjenih društva, zbog toga i izgradjujemo svoje institucije po uzoru na evropske No, važnije od svega je ono što zbilja, suštinski i realno, ustavne promjene donose našem pravosudnom sistemu-  sudstvu, tužilaštvu ustavnom sudu. Naime,  ustavnim promjenama predlaže se da se četiri člana Sudskog savjeta,  Vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog suda,  biraju dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore. Ovi amandmanisa rješenjima koja su ponudjena mogla bi obezbjediti ustavne mehanizme potrebne za sprovodjenje neophodnih refromi u pravosudu I smanjenje političkog uticaja na sudstvo. Mislimo da se ovakvim načinom izbora jača njihov legitimitet I utemeljenost I time se širi krug podrške izabranim kandidatima, čime je I njihova odgovornost veća prema onima koji su ih izabrali. Ovim načinom izbora  pruža se mogućnost da I političke partije manjinskih naroda, budu dio dogovora, čime se, po prvi put, ozbiljno računa I na njihovu podršku izabranim kandidatima. Postojanje otključavajućeg, odnosno deblokirajućeg mehanizma, u drugom glasanju od tri petine svih poslanika, I to nakon mjesec dana, dobra su garancija da se ne zapadne u  blokadu sistema, odnosno da neće doći do paralize ovih institucija, ukoliko nema dogovora oko dvije trećine. Amandanima na Ustav bliže se odredjuje I struktura Sudskog savjeta i proširuje njegova nadležnost,  kojom on bira I rarješava predsjednika Vrhovnog suda I predsjednika Sudskog savjeta. Veoma je važno I to što se ovim amandmanima propisuju nadležnosti državnog tužilaštva, trajanje funkcije,  I posebno način izbora državnog tužioca u Skupštini, nakon saslušanja u njenom nadležnom tijelu. Isto tako, jasno je definisana I uloga tužilačkog savjeta koji kroz svoj godišnji izvještaj odgovara Skupštini za svoj rad. Ustavnim amandmanima, jasno je propisan mandat sudija Ustavnog suda, kao I način izbora tog suda kojeg čine sudije koje predlaže predsjednik države I nadležno radno tijelo Skupštine, nakon javnog konkursa. Ovo su , ukratko najvažniji detalji sadržaja ustavnih promjena, kroz koje se teži pojačati nezavisnost pravosudja, povećati njegova odgovornost I efikasnost, osnažiti njegovi kapaciteti  I proširiti krug podrške kandidatima prilikom njihovog biranja. Jačanje kapaciteta , znači posebno-  jačanje nezavisnosti nosilaca pravosudnih funkcija I svakako povećanje odgovornosti, a to je možda je I ključna pretpostavka, ukolko se želi postići vidljiv napredak I mjerljivi rezultati u borbi protiv kriminala I korupcije. Za kraj ovog izlaganja ostavio sam osvrt  na  Ustavni zakon kojim se propisuje sprovodjenje ustavnih promjena odnosno rokovi u kojima je potrebno uskladiti pojedine zakone, kao i rokove za izbor nosilaca pravosudnih funkcija. Ovom prilikom želim naglasiti možda I ključan razlog zbog kojih ponudjena rješenja imaju punu podršku manjinskih partija. Usvojeni amandman koji su podnijele Bošnjačka stranka, Hrvatska gradjanska incijativa I Forca, a koji je prihvaćen na Ustavnom odboru I sastavni je dio zakona, predvidja da se  u svim zakonima koji se usklađuju sa ovim ustavnim promjenama donese odredba o zastupljenost maninskih naroda I drugih  nacionalnih zajednica u sudovima, državnom tužilaštvu I  Ustavnom sudu. Time se konačno otvara put da se, po principu afirmativne akcije, srazmjerno zastupe, pod jednakim uslovima I  kadrovi iz redova maniinskih naroda za nosioce ovih važnih pravosudnih funkcija. Mislimo da je to jako važno,  zbog vidljivog odsustva Bošnjaka, Albanaca, Hrvata iz ovih institucija, kao i zbog povratka povjerenja u ove grane vlasti. Sjetimo se samo, a to je koliko juče bila tema, kakvo je postupanje tužilaštva I sudstva bilo u slučajevima ratnih zločina I zločina protiv čovječnosti kada su u pitanju manjjnski narodi. Činjenica da u Crnoj Gori nema pravosnažnih presuda, odnosno ima samo onih koji su poniženje pravde I žrtava ovih zločina, kao i sramnih optužnih prijedloga iz tužilaštva, prema kojima ispada da se ti zločini nisu desili. Sve to govori o tome da je povjerenje manjinskih naroda u ove institucije značajno poljuljano. Ukoliko želimo povratak tog povjerenja moraju se, u nekoj novim postupcima, na pravičan način okončati ti slučajevi. S druge strane, ne mogu imati povjerenje u pravosudne institucije ni Bošnjaci ni Albanci ni Hrvati, kao ni drugi narodi, ako u njima  nijesu zastupljeni njihovi stručni I kompetentni nosioci pravosudnih funkcija ili ako služe samo kao dekor, u zanemarljivom ili simboličnom broju. Ovim rješenjem Ustavnog zakona krči se put da se stanje popravlja, da se na ustavnim temeljima zida novo povjerenje. Put do pravednijeg društva u Crnoj Gori  mora biti obilježen demokratijom, povjerenjem, uvažavanjem, ravnopravnošću građana, ali prevashodno poštovanjem zakona I jačanjem institucija kojima se ti zakoni sprovode. Podrška ustavnim promjenama krupan je korak u tom pravcu, potreban Crnoj Gori, njeno učvršćivanje na putu integracija I što je važnije doprinos njenoj unutrašnjoj stabilnosti koja je potrebna svima koji žele njen dalji demokratski razvoj. Bošnjačka stranka će i kroz podršku ustavnim promjenama I na svaki drugi način, biti dio tih pozitivnih reformskih I demokratskih procesa.