Na osnovu člana 187. Poslovnika Skupštine Crne Gore, poslanik Mustafić je postavio sljedeće pitanje predsjedniku Vlade Crne Gore, gospodinu Milu Đukanoviću: Poštovani Predsjedniče Vlade, Šta će Vlada, u narednom periodu, uraditi u cilju ispunjavanja obaveza kako bi se zadovoljili kriterijumi za dobijanje poziva za članstvo u NATO alijansi do kraja 2015. godine? Obrazloženje: Članstvo Crne Gore u NATO savezu, zajedno sa evropskim integracijama su zacrtani strateški ciljevi spoljne politike Crne Gore, koji su dobili povjerenje gradjana i imaju većinsku podršku političkih snaga i u ovom parlamentu.. Činjenica je da, od kako je postala članica NATO programa Partnerstvo za mir decembra 2006. godine, Crna Gora znatno napredovala u pogledu reformi sistema bezbjednosti, standardizacije i dostizanje interoperabilnosti snaga, sredstava i institucija, ali je i učestvovala u zajedničkim savezničkim misijama koje imaju za cilj uspostavljanje i očuvanje mira. Međutim, dosadašnje reforme, nijesu bile dovoljne, potrebno ih je intenzivirati, što potvrđuje i nedavno održani Samit u Velsu na kojem naša država nije dobila poziv za članstvo u NATO. Našoj državi je preporučeno da treba nastaviti sa sprovođenjem reformi i ispunjavanjem potrebnih kriterijuma sa ciljem dobijanja poziva najkasnije do kraja 2015. godine, sa fokusom na četiri ključne oblasti reformi - jačanje vladavine prava, reforma sektora bezbjednosti i sektora odbrane, te jačanje podrške javnosti za članstvo Crne Gore u NATO. Smatramo da je nastavak atlanskih integracija važan za Crnu Goru isto koliko i proces pridruživanja EU, jer je riječ o komplementarnim procesima, koji imaju za cilj iste ili slične standarde, prevashodno kada je u pitanju demokratizacija regiona, jačanje vladavine prava, borba protiv kriminala, te ukupna bezbjednost, stabilnost i integracija regiona Zapadnog Balkana.
Milo Đukanović

Milo Đukanović

MILO ĐUKANOVIĆ: Poštovani potpredsjedniče Parlamenta, gospodine Mustafiću, Zahvaljujem za postavljeno pitanje. Želim na početku da izrazim iskreno ubjeđenje da je Crna Gora, na osnovu ostvarenih rezultata u reformama, posebno u 4 ključne oblasti koje i Vi pominjete u obrazloženju pitanja, imala realna očekivanja da dobije poziv za članstvo u NATO na nedavno održanom samitu u Kardifu, da je ovaj samit bio samit proširenja. Podsjetio bih da sam u više navrata, za ovom govornicom i u drugim javnim nastupima, naglašavao da je integracija u NATO složen i zahtjevan proces koji podrazumijeva temeljne reforme u cilju dostizanja odgovarajućih standarda, koje su neophodan, ali ne i jedini uslov za dobijanje poziva. Odluka da se država aspirant pozove u članstvo u velikoj mjeri zavisi i od širokih političko strateških konsideracija i prioriteta kojima su saveznici posvećeni u datom trenutku. Uzimajući u obzir kompleksnost aktuelne bezbjednosno političke situacije u Evropi, kao i dešavanja na širem međunarodnom planu, mišljenja sam da treba da budemo zadovoljni zaključcima Samita NATO, kao i ohrabrenjima koje su nam saveznici uputili tokom svih sastanaka održanih u Kardifu i nakon toga. Crna Gora je dobila pozitivnu poruku i jasno je prepoznat njen progres u sprovedenim reformama. Odlukom o otvaranju "intenziviranih i fokusiranih razgovora" saveznici su jasno izdvojili našu državu u odnosu na druge zemlje kandidate. Prilikom sumiranja rezultata i pozitivnih poruka Samita za Crnu Goru mora se imati u vidu činjenicu da je NATO, upravo zbog dosadašnjih napora koje smo uložili, po prvi put ostavio mogućnost da o pozivu za članstvo može odlučivati između dva samita. Detaljan sadržaj aktivnosti Vlade i drugih političkih subjekata u godini koja je pred nama definisan pod inoviranim imenom - V Godišnji nacionalni program Crne Gore u okviru Intenziviranih i fokusiranih razgovora, predstavljen je 17. oktobra u Briselu, čime je započet peti ciklus u okviru Akcionog plana za članstvo (MAP). Dokument predstavlja kontinuitet u odnosu na obaveze kojima smo bili posvećeni u prethodnom periodu, što znači da će Vlada nastaviti dalju implementaciju reformi, posebno u četiri ključne oblasti: bezbjednost, vladavina prava, podrška javnosti i  sektor odbrane. U dogovoru sa saveznicima definisan je Plan intenziviranih i fokusiranih razgovora koji sadrži precizne obaveze, mehanizme saradnje i komunikacije Crne Gore sa NATO u predstojećem periodu. Crna Gora će intenzivirati redovan politički dijalog sa NATO na svim nivoima, i bilateralno sa zemljama članicama. Planirano je da Crna Gora nastavi tijesnu saradnju sa NATO-m s ciljem jačanja povjerenja i usvajanja najviših standarda u oblasti reforme obavještajnog sektora. U ovoj oblasti preduzete su i u visokom stepenu ostvarene, sveobuhvatne sistemske mjere na svim nivoima. U skladu sa Zakonom o osnovama obavještajno bezbjednosnog sektora koji je Vlada utvrdila u martu 2014, osnovano je Vijeće za nacionalnu bezbjednost, kao tijelo koje usmjerava i koordinira rad obavještajno bezbjednosnih organa. Uspostavljen je takođe i Biro za koordinaciju aktivnosti službi. Intenzivni napori su već prepoznati i pozitivno ocijenjeni od strane saveznika. U cilju daljeg jačanja povjerenja koje je osnov savezništva, potrebno je nastaviti sa tim naporima i kontaktima sa partnerima. Predstojeći period u oblasti vladavine prava obilježiće institucionalne reforme o čemu sam detaljnije govorio u odgovoru na poslaničko pitanje gospodina Simovića. Stvaranje uslova za bezbjednost i viši profesionalni nivo slobodnih medija i novinara jedan je od naših prioriteta. U cilju unapređenja povjerenja između državnih institucija i medija, kao i unapređenja bezbjednog okruženja za rad novinara, izrađena je Analiza ugroženosti zaposlenih u medijima. Vladina Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija do kraja decembra o.g. će sačiniti izvještaj o dosadašnjem toku vođenih istraga. U neposredno predstojećem periodu, odnosno u drugoj fazi javnog dijaloga, nastavićemo intenzivan rad na jačanju podrške članstvu, uključujući i medijsku kampanju, kako bi podrška u široj javnosti rasla u susret većinskoj, kakvu imamo u Skupštini. Posebnu ulogu u tom procesu imaće i neposredan angažman svih političkih partija koje podržavaju članstvo u NATO. Kada je u pitanju reforma sektora odbrane, fokus je na jačanju vojnog budžeta u skladu sa potrebama modernizacije opreme. Za 2015. godinu predložen je budžet u iznosu od 43.22 mil € ili 1,2% procijenjenog BDP, što je na nivou izdvajanja predviđenog Strategijskim pregledom odbrane. Zabilježen i je trend rasta izdvajanja za modernizaciju i opremanje, a takođe i sredstava predloženih za infrastrukturna ulaganja. Crna Gora će nastaviti da pruža dalji doprinos bezbjednosti Zapadnog Balkana i u regionalnom kontekstu. Značajan doprinos izgradnji pouzdanije stabilnosti pruža A5 Inicijativa koja je dodatno promovisala bezbjednosnu saradnju u regionu. Crna Gora će nastaviti, takođe,  da aktivno, u skladu sa svojim mogućnostima, doprinosi bezbjednosti i stabilnosti na globalnom planu kroz angažovanje u ISAF – u  i misiji »Odlučna podrška«. Na kraju želim da naglasim da su procesi integracije u NATO i EU drugo ime za bezbjednost, stabilnost i za dalji demokratski i ekonomski razvoj Crne Gore i Zapadnog Balkana. Reforme, kojima je Crna Gora u potpunosti posvećena, su naš nacionalni interes i moraju biti prioritet društva u cjelini, bez obzira na dnevno politička neslaganja. Samo zajedničkim trudom i naporima svih relevantnih struktura društva možemo osigurati kvalitetan život naših građana. Komentar potpredsjednika Mustafića, nakon odgovora premijera Đukanovića : Smatramo da je nastavak atlanskih integracija važan za Crnu Goru isto koliko i proces pridruživanja EU, jer je riječ o komplementarnim procesima, koji imaju za cilj iste ili slične standarde, prevashodno kada je u pitanju demokratizacija regiona, jačanje vladavine prava, borba protiv kriminala, te ukupna bezbjednost, stabilnost i integracija regiona Zapadnog Balkana. U proteklom periodu, uprkos prilično naglašenim naporima u ovom pravcu, očigledno nije uradjeno dovoljno da bi se u ključnim segmentima dostigli zahtjevni kriterijumi. Moguće je da su brojni razlozi koji su uslovili da Crna Gora ne dobije poziv za članstvo, proistekli i iz ukupne regionalnog i  geopolitičkog okruženja, te što proširenje nije bilo glavna tema samita u Velsu. Sigurno je da su kriza u Ukrajini ili sukobi na Bliskom istoku, bile prepokupacija tog samita, ali isto tako, izvjesno je da se kroz poruke NATO zvaničnika jasno potcrtane ključne oblasti u kojima se od Crne Gore očekuju bolji rezultati u narednom periodu. Najveću odgovornost za dostizanje tih rezultata   imaju nadležne institucije koje su i do sada vodile ovaj proces- prvenstveno Vlada, a onda i sve ostale koje su  dio tog procesa, uključujujući , naravno i Parlament. Mislim da treba dobro sagledati i uočiti nedostatke dosadašnje strategije i njenog sprovodjenja, raditi na njihovom otklanjanju i odlučnije se posvetiti ispunjavanju zadatih standarda. Proces ulaska u NATO  komplementaran je sa europskim integracijama, jer približavanje standardima EU treba značiti i usaglašavanje sa standardima NATO-a. To je put integracija u dvije alijanse koje imaju mnoge zajedničke vrijednosti, to je put koji su prošle sve države regiona kojesu postale članicama EU. Za svaku od njih NATO je bio kapija koju su morale proći prije ulaska u EU. Vladavina prava, smanjenje korupcije i kriminala, poštovanje temeljnih ljudskih prava, demokratska tranzIcijija, jačanje institucija, ekonomska i politička stabilnost neki su od važnih ciljeva tih integracija Mislim da se ovim temama trebamo baviti veoma ozbiljno i odgovorno, u reformi u ključnim oblastima o o kojima se naglašava na nedavnom samitu u Velsu. Ali isto tako odgovorno i intenzivirano moramo uspostavljati unutrašnji dijalogu oko ovih pitanja. Smatram da treba imati, zaista, puno poštovanje i razumijevanje za  politička opredjeljenja i ljude nosioce tih ideja, koji drugačije vide ovu temu-  istina to bi trebalo saopštavati  sa malo više argumentacije i sa nešto manje emocija. Razumljivo je da se, prvenstveno iz razloga blisikije ili dalje istoirje,  imaju rezerve prema ulasku Crne Gore u NATO, ili se zagovara za koncept neutralnost. Mislim da u javnoj kampanji treba otvoriti ta pitanja, sa što manje politizacije i tenzija, a sa što više ozbiljne argumentacije. Region Jugoistočne Evrope,odnosno Zapadnog Balkana je područje koje je, u nedavnoj prošlosti, kao i u onoj daljnjoj bilo veoma nestabilno i sa veoma tragičnim dešavanjima koje su proizvodile te nestabilnosti. Crna Gora je, na sreću, i pored svih izazova, uspjela sačuvati unutarnju  stabilnost. Medjutim njeno okruženje, ratovi 90-ih, ima tragično iskustvo plaćeno stotinama hiljada života i raseljenih. Pitanje je da li bi se sve to dešavalo da je ovo područje, tada bilo dio  globalnog sistema bezbjednosti kakav je NATO savez. No, prošost treba da nam bude pouka. Ono o čemu trebamo razmišljati je sadašnjost i budućnost, mislim da je  svima u interesu da živimo na mirnom i stabilnom području, bez turbulencija. Nažalost, dešavanja oko nas , ne tako daleko, bilo da je riječ o ukrajinskoj krizi ili najnovijim sukobima Bliskom istoku, gotovo tektonski poremećaji u bezbjednosti, upozoravaju nas koliko se brzo, naizgled stabilno područje može pretvoriti u region nesigurnosti  i kojekakvih razmirica. Takodje, upravo to iskustvo, ali i sama slika Balkana danas, gdje su ekstremizmi još  živi i gdje neki veliko- državni projekti, još nijesu otišli u istorijske čitanke, nego se pojavljuju kako politički pamfleti ili su sadržani u porukama nekih političkih lidera, upravo nas upozorava da Crna Gora, kao mala država, treba biti dio nekih većih bezbjednosnih integrativnih procesa, gdje je njena sigurnost postaje dio   strategije I ukupne bezbjednost tog saveza. Ovdje bih potencirao i problem organizovanog kriminala sa kojim se suočavamo, kao I druge zemlje regiona, a gdje se očigledno ne možemo uspješno nositi bez pomoći parterskih bezbjednosnih službi. Takodje, poznata je činjenica da sve zemlje članice ove alijanse nastoje poštovati standarde tržišne ekonomije, konkurencije, otvorenosti tržišta i slobodnog protoka kapitala I ljudi  Politička stabilnost, nužan je preduslov ekonomske perspektive, jer se kapital ne ulaže tamo gdje su političke nestabilnosti, takva područja nijesu interesantna za investitore, nema jačih razvojnih projekata, samim tim nema ekonomskog boljitka, ni razvoja. Cilj nam je bogatije i zdravije društvo, što znači stabilno i interesantno za ulaganja. Atlanske  integracije svakako jesu jedan od  strateških ciljeva državne politike Crne Gore, na kojoj je i gradjen politički savez partija koji je, nakon obnove nezavisnosti, dobio povjerenje gradjana i preuzeo punu odgovornost da realizuje te ciljeve. Smatramo da moramo veoma odgovorno, iznad dnevno- političkih nadgornjavanja, bez zloupotrebe u javnosti  i politiziranja teme NATO-a, kroz otvoreni dijlog oko svih pitanja i dilema, na svim nivoima, pa i u ovom Parlamentu,  više i bolje raditi kako bi rezultati bili mjerljiviji, a cilj dostignut u 2015. godini- kroz ulazak Crne Gore u atlanski savez.

Leave a Reply

Your email address will not be published.