Hvala potpredsjedniče Mustafiću, koleginice i kolege poslanici, uvaženi ministre Numanoviću, pomoćnice ministra Radošević-Marović, poštovani građani, Iz izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2013.godinu, jasno su date preporuke koje se odnose na kancelariju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ali je i zapaženo da pojedina zakonska rješenja sadrže određene nedostatke, a koje je potrebno otkloniti.
Kemal Zoronjić

Kemal Zoronjić

Prema tome, ovim izmjenama i dopunama zakona su ispoštovane preporuke EK, ECRI-ja i Venecijanske komisije,  a koje su se odnosile na jačanje nezavisnosti, nadležnosti i kapaciteta  institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Ovim Prijedlogom zakona učinjen je značajan iskorak ka njegovom usaglašavanju sa evropskim standardima i što efikasnijoj primjeni Zakona u praksi. Takođe, pozicioniranje funkcije  Zaštitnika kao Nacionalnog preventivnog mehanizma za prevenciju torture, je u skladu sa Opcionim protokolom uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih i ponižavajućih kazni ili postupaka. Značajne novine odnose se na kvalifikovanost koju treba da ima Zaštitnik i ostali zaposleni u ovoj instituciji da bi obavljali poslove zaštite ljudskih prava i sloboda. Tako su, članom 2 ovog Prijedloga zakona jasno definisani uslovi koje jedno lice treba da ispuni da bi bilo imenovano za Zaštitnika ili zamjenika. Takođe, značajan napredak je i u tome što Zaštitnik, zamjenik  i savjetnik Zaštitnika moraju imati i radno iskustvo iz oblasti ljudskih prava i sloboda, čime su i prihvaćene sugestije Generalnog direktorata EU, ali i prihvaćeni današnji amandmani na Odboru za ljudska prava i slobodu kolega, poslanika Duković i Šćepanović. Tako je za Zaštitnika pored do sada traženih 15 godina radnog iskustva dodat i uslov da mora imati najmanje sedam godina iskustva u oblasti ljudskih prava i sloboda, dok je za zamjenika Zaštitnika ovaj uslov je nešto niži i iznosi pet godine. Takođe je važno da je član 23 važećeg Zakona izmijenjen, na način da Zaštitnika, pored predsjednika države, Skupštine i Vlade, predsjednika opština, glavnog grada i prijestonice, moraju primiti bez odlaganja i “druge” starešine državnih organa. Zatim, Prijedlog zakona eksplicitno definiše i funkciju Zaštitnika u vršenju poslova prevencije od torture. Tako članom 25b su propisani poslovi prevencije torture i definisano ko se smatra licem lišenim slobode. Takođe, ovaj Prijedlog zakona, proširujući obaveze, omogućava  Zaštitniku nesmetan pristup svim prostorijama ali i podacima, službenim spisima i dokumentima bez obzira na stepen tajnosti, a za koje procjeni da su mu potrebni za utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi sa kršenjem ljudskih prava i sloboda. Članom 19 Prijedloga zakona unaprijeđena je i finansijska nezavisnost i samostalnost Zaštitnika.  Propisano je da Zaštitnik samostalno odlučuje o raspolaganju finansijskim sredstvima prema dinamici utvrđenoj u skladu sa Zakonom o budžetu. Ono što smatram mogućim nedostatak predloženog zakona, jeste to da se za sprovođenje ovog Prijedloga zakona ne planira obezbjeđivati posebna sredstva iz Budžeta, što se bojima da će za posljedicu imati i slabiju implementaciju ovog zakona. Smatram da jačanje kapaciteta Zaštitnika mora da prati i određeno povećanje finansijskih i materijalnih sredstava za rad ove kancelarije, ali I uvažiti sugestije I prijedloge koje dolaze iz ove kancelarije. Na kraju želim istaći i pohvaliti aktivnosti, koje u poslednju godinu dana, dolaze iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kada su u pitanju izrade novih, ali i izmjene i dopune postojećih zakona. Vjerujem da će kao rezultat tih aktivnosti biti veće poštovanje i unapređenje položaja ljudskih i manjinskih prava i sloboda u Crnoj Gori. Kemal Zoronjić

Leave a Reply

Your email address will not be published.