Kategorija: Aktuelnosti

Nova ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan boravila je danas 28. februara 2019. godine u posjeti Ministarstvu rada i socijalnog staranja, tokom koje se sastala sa ministrom Kemalom Purišićem.

Ministar Purisic je poželio uspješno obavljanje diplomatske misije ambasadorki Ozan, ukazavši na dobre odnose Crne Gore i Turske.

Iskazao je zadovoljstvo međudržavnom saradnjom i tradicionalnim prijateljstvom Crne Gore i Turske, uz uvjerenje da će njen angažman u Crnoj Gori dodatno unaprijediti odnose dviju država.

„Zahvalni smo na kontinuiranoj podrsci na putu ka clanstvu u EU. Ti odnosi su ohrabrili turske investitore da dodju u Crnu Goru i biljezimo trend rasta turskog kapitala. Značajan broj uspješnih ljudi iz Turske boravi i radi u Crnoj Gori, što je posljedica i istorijskih korijena koji povezuju i predstavljaju osnov saradnje u budućnosti”- ocijenio je Purišić.

Istakao je značaj pomoći turske Agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju -TIKA, koja je realizovala niz projekata u različitim oblastima u Crnoj Gori.

Ambasadorka Ozan naglasila je da Crna Gora u Turskoj predstavlja model međuetničke i međuvjerske harmonije, kao i zemlju koja je ostvarila zavidan uspjeh na polju evropskih integracija.

„Crna Gora i Turska su prijateljske zemlje, sa zadovoljstvom cu raditi na tome da se ti odnosi intenziviraju. Crna Gora je pozitivan primjer u regionu, ima dobre odnose sa susjedima, clanica NATO-a. Crna Gora je zemlja koja na ovom prostoru garantuje mir, stabilnost i bezbjednost“ – istakla je Ozan.

Ambasadorka Ozan je skazala punu spremnost da pomogne daljem razvoju ekonomskih odnosa dviju država i povećanju trgovinske razmjene čemu će, kako su se saglasili, doprinijeti i očekivana revizija Sporazuma o slobodnoj trgovini.

Bošnjačka stranka na predstojećim lokalnim izborima, prvim od sticanja punopravnog statusa opštine Tuzi, nastupiće samostalno, a uvjeren sam da odbornička lista predstavlja dobar primjer kako je u politici moguće spojiti mladost i iskustvo, kazao jeHaris Ramović, nosilac liste „Bošnjačka stranka – Mudar izbor”.
– Na izbornoj listi Bošnjačke stranke nalazi se veliki broj obrazovanih ljudi, uspješnih privrednika i uglednih domaćina. U potpunosti je ispoštovana kvota koja se odnosi na manje zastupljen pol na listi. Kandidati na izbornoj listi Bošnjačke stranke su i Starotuzani, ali i oni koji su se zadnjih nekoliko decenija doseljavali iz svih krajeva Crne Gore i izabrali našu opštinu za svoj dom – kazao je Haris Ramović.
Nosilac liste „Bošnjačka stranka – Mudar izbor” je istakao da se zalažu za bolji položaj bošnjačkog i drugih manjinskih naroda, kao i svih građana u Opštini Tuzi.
– Zalažemo se za unapređenje putne infrastrukture. Ne smijemo zaboraviti ni vodovodnu i komunalnu infrastrukturu koje su jako bitne, kao i veća budžetska izdvajanja za najvažnije, rekao bih životne projekte ljudi – kaže Ramović.
Kao prioritet Haris Ramović navodi izgradnju osnovne škole u naselju Karabuško polje.
– Osnovna škola u Karabuškom polju je projekat koji je Vlada Crne Gore prepoznala kroz kapitalni budžet. Kako je Bošnjačka stranka bila inicijator ove ideje, ona će biti i neko ko će intezivno pratiti njegovu realizaciju. Bošnjačka stranka smatra da sva djeca u Tuzima trebaju da imaju jednaku mogućnost za savremeno obrazovanje – kazao je Ramović.
Bošnjačka stranka će se zalagati, kako ističe nosilac liste za lokalni parlament u Tuzima, i za još nekoliko infrastrukturnih projekata.
– Riječ je o početku izgradnje bulevara od Podgorice ka Tuzima, odnosno prve faze do rijeke Cijevne, kao i izgradnja multifunkcionalnog objekta u naselju Karabuško polje koji će imati višenamjenski sadržaj. Tu je i izgradnja akva parka, kao direktne strane investicije kojim će se poboljšati ukupna turistička i zabavno rekreativna ponuda – najavio je Ramović.
Haris Ramović navodi da će nakon 3. marta sa budućim partnerima pregovarati prvenstveno o rokovima za realizaciju njihovih programskih ciljeva. 
Upravo to im je, kako kaže nosilac liste Bošnjačke stranke, prioritet u političkom radu.
– Politika Bošnjačke stranke isključivo se kreira prema interesima naših sunarodnika i svih građana. Njima u kampanji obećavamo isključivo ostvarivanje našeg izbornog programa – rekao je Ramović.
Haris Ramović pozvao je građane Malesije da u nedjelju, 3. marta izađu na izbore i zaokruže broj šest, jer je to, kako ističe, „Mudar izbor”.

U Baru u toku je izrada projektne dokumentacije za početak izgradnje zgrade od 75 stambenih jedinica, u cilju rješavanja stambenih potreba penzionera u ovoj opštini, saopšteno je na sastanku predsjednika barske opštine Dušana Raičevića i ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića.

Početak izgradnje planiran je u prvoj polovini ove godine, za gradnju zgrade opština je obezbijedila lokaciju i ustupila zemljište, a Fond PIO uplatio je sredstva u iznosu od 200.000 eura, Udruženju penzionera, na ime sufinansiranja ovog stambenog objekta.

Kako je saopšteno iz barske opštine, na sastanku Purišića i Raičevića zaključeno je da između Ministarstva rada i socijalnog staranja i opštine Bar postoji dobra saradnja i da ima prostora za njeno dalje uneprijeđenje i dinamiziranje.

“Ministar je podsjetio da u prethodne dvije godine imamo na nivou države visoke stope privrednog rasta, kao i da se uvećava budžet za socijalna davanja, što je popravilo socio-ekonomske prilike u društvu. U prethodnoj godini za materijalna davanja u socijalnoj i dječijoj zaštiti opredjeljeno je oko 80 miliona eura, što je na nivou od oko dva odsto BDP-a. U prethodnoj godini u fokusu je bio razvoj sistema socijalnih usluga i uvođenje sistema kvaliteta u ovu oblast kroz licenciranje pružalaca usluga”, kaže se u saopštenju.

Purišić je naglasio da je najbolji način da se izborimo sa aktuelnim socijalnim izazovima  otvaranje novh radnih mjesta. I u prethodnoj godini, kako je kazao, bilježimo rast zaposlenosti od 4,3 odsto na niovu države.

“Podaci koje je objavo Monstat, a tiču se apsolutnog i relativnog siromaštva pokazuju da se ono svake godine smanjuje, što ukazuje da građani imaju koristi od visokog privrednog rasta koji imamo već nekoliko godina. Takođe, ovo istraživanje ukazuje da su socijalna davanja smanjila stopu rizika od siromaštva za više od sedam odsto.   U Baru je zaposlenost u prošloj godini porasla za 2,5 odsto”, dodaje se.

Sagovornici su konstatovali da je Program aktivne politike zapošljavanja tokom prethodne godine dao uspješne rezultate zapošljavanjem 968 lica sa evidencije nezaposlenih ZZZCG.

“Predsjednik Opštine, Dušan Raičević je kazao da lokalna samouprava daje svoj doprinos u vođenju odgovorne socijalne politike,u dijelu socijalnih davanja i upoznao je ministra sa određenim strategijama kako i na koji način Opština Bar utiče na kreiranje novih radnih mjesta, prvenstveno kroz programe podsticanja preduzetništva i ženskog preduzetništva,što predstavlja dodatni doprinos smanjenju stope nezaposlenosti koja je u proteklom periodu u Baru značajno umanjena”, navode iz Opštine.

Takođe Raičević je istakao jasnu spremnost da Opština Bar u saradnji sa Ministarstvom ide u pravcu realizacije značajnog projekta za ovaj grad a to je izgradnja Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju.

Raičević je istakao da je ovo prilika da se kandiduje još jedna od ideja koju smo pokušavali u prethodnom periodu da razradimo, a to je da se pokrene inicijativa da se u saradnji i sa Vladom i resornim Ministarstvom otvori Dom za stare Baru.

Purišić je naveo da se za socijalna davanja za opštinu Bar na godišnjem nivou opredjeljuje oko 3,8 miliona eura i da je u realizaciji planiranih projekata neophodno koordinirati saradnju državnih i opštinskih organa.

“Spremni smo da podržimo projekat Dnevnog centra, rad stručnog osoblja, kao i opremanje objekta“, poručio je Purišić.

U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje 38.597 nezaposlenih. Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintezivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima, rekao je u intervjuu CdM-u direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić. On kategorično tvrdi da ZZZ ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već da evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Prema njegovim riječima ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Prioriteti ZZZ prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, biće i dalje mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

CdM: Koliko se nezaposlenih danas nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, koliko je od ovog broja visokoškolaca?

Mustafić: Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori se nalazi 38.597 nezaposlenih, od čega 5.161 visokoškolac. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 9.265 lica, dok je visokoškolaca manje za 1.097. Stopa registrovane nezaposlenosti trenutno je 16,64 odsto, što je 3,99 procentnih poena niže nego lani.

CdM: Jeste li zadovoljni padom stope nezaposlenosti ili bi ona, prema Vašem mišljenu, mogla biti manja?

Mustafić: Sa zadovoljstvom ističem da je, minule dvije godine, došlo do pozitivnih pomaka i stabilizacije kretanja na tržištu rada. Ipak, to ne znači da konačna slika ne može biti bolja. Naprotiv, vjerujem da će mjeseci pred nama pokazati da će stopa biti značajnije niža, odnosno da će, u narednom periodu, uslijediti zapošljavanja prvenstveno zbog turističke sezone. Prije svega mislim na činjenicu da svake godine, u drugom i trećem kvartalu, stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja.

Sa druge strane, privlačenjem investitora koji mogu uticati na trajnije zapošljavanje ljudi, iskoristio bi se veliki potencijal domaćih radnika. To bi imalo mjerljive efekte, a pokazali bi i da smo na dobrom putu, bliži evropskom prosjeku. Kao i do sada, Zavod će se, slijedeći zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike resornog ministarstva u oblasti zapošljavanja, krajnje odgovorno i profesionalno odnositi prema svim izazovima i, u skladu sa mogućnostima, uticati na njihovo rješavanje.

Blagi pad nezaposlenosti u Crnoj Gori, evidentiran i prošle godine, rezultat je, između ostalog, uspješne realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, koje sprovodi i finansira Zavod u cilju povećanja zaposlenosti.

CdM: Koliko je lani izdato dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, a koliko očekujete da bi to moglo biti ove godine

Mustafić: Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori uređeno je Zakonom o strancima. Definisano je da Vlada, godišnje, utvrđuje kvote – broj radnih dozvola za strance. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2018. izdato je 26.327 (15.132 u kvoti i 11.195 van kvote) dozvola, što je za 25,55 odsto više u odnosu na 2017. kada ih je izdato 20.969. Ovogodišnja kvota za privremeni boravak i rad stranaca, Vladinom odlukom, precizirana je na 20.454 dozvole.

CdM: Da li ova brojka zabrinjava, te da li to znači da se ne koristi dovoljno potencijal domaće radne snage? Koji je razlog tome?

Mustafić: Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Ova pojava je u stalnom rastu posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintenzivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima. Takođe, treba imati u vidu da izražena nezaposlenost, u zemljama iz okruženja, domaćim poslodavcima pruža mogućnost da potrebe zadovolje, uglavnom, jeftinijom radnom snagom. Crnogorsko tržište rada obilježava i sezonski karakter koji se ogleda u različitom obimu i strukturi tražnje i zapošljavanja u toku godine, pri čemu dolazi do preklapanja poljoprivredne i turističke sezone, što otežava mobilnost domaće radne snage.

Sve ovo ukazuje da je ubuduće neophodno blagovremeno planirati potrebe za radnom snagom, kako bi se na kvalitetan način sagledala sezonska ponuda domaćeg kadra – posebno u građevinarstvu, zanatskim uslugama, turizmu i poljoprivredi.

Ovdašnje poslodavce, takođe, neophodno je konstantno podsjećati na višestruke benefite od intenzivnijeg zapošljavanja domaćih radnika. Tu prije svega mislim na poboljšanje standarda, ali i veći priliv sredstava u budžet kroz uplatu poreza i doprinosa na zarade.

CdM: Kakve mjere ste predvidjeli ove godine za podsticanje zapošljavanja u manje razvijenim sredinama, te koje grupe će biti u fokusu?

Mustafić: Svjedoci smo činjenice da su gradovi na sjeveru države svakim danom sve prazniji. U Beranama, Pljevljima, Rožajama, Plavu, Kolašinu, Mojkovcu, Plužinama i Žabljaku sve se teže dolazi do zaposlenja, a te opštine karakteriše i loša ekonomska situacija, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, ali i odstustvo investicija. U namjeri da ovom, evidentnom, problemu pristupi na pravi način Zavod za zapošljavanje je i prošle godine pokazao da itekako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. Naime, u 2018. godini, u programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovala lica iz sjevernog regiona.

Nastojaćemo da takvom dinamikom nastavimo i ove godine kako bi im, učešćem u programima, omogućili sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja.

Ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Obezbjeđivanje njihove veće zaposlenosti jedan je od prioriteta koji se poklapa i sa Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020. Zato će prioriteti Zavoda, prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, i dalje biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

CdM: Kako ocjenjujete saradnju Zavoda sa javnim službama za zapošljavanje iz zemalja Evropske unije, i koliko je zapravo interesovanje naših državljana za rad u Njemačkoj, ali i ostalim zemljama članicama EU?

Mustafić: S obzirom na to da se Crna Gora, a time i Zavod za zapošljavanje, priprema za članstvo u Evropskoj uniji, saradnja sa državama iz okruženja i članicama EU je veoma bitna.

Detaljno analiziramo i razmatramo svaku ponudu koja stigne od inostranog poslodavca, privatne agencije za zapošljavanje ili javne službe za zapošljavanje iz inostranstva. Zavod, međutim, ne posreduje između crnogorskih državljana i inostranih poslodavaca, jer Zavod ne radi direktno posredovanje za strane poslodavce, kao što to radi za crnogorsko tržište. Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama.

Takođe, razlog aktivnosti Zavoda prilikom zapošljavanja u inostranstvu je i da se minimiziraju nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i sprečavnja nelegalnih migracija. Naime, vrlo često, i to putem društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu. Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada “na crno”, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi.

Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći, ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo, na sajtu Zavoda se može naći veliki broj informacija o životu i radu u inostranstvu, kao i praktičnih savjeta i upustava kako se zaštiti prilikom života i rada van granica Crne Gore.

CdM: Čuju se sporadično optužbe da Zavod “namješta i fingira” broj nezaposlenih, odnosno da brojke koje objavljujete nijesu tačne. Šta Vi kažete? Da li je to moguće uraditi?

Mustafić: Zavod za zapošljavanje ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Podaci o nezaposlenim licima unose se kroz aplikacije u jedinstveni informacioni sistem na nivou svih opština u Crnoj Gori. Taj posao radi oko 70 savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju i u realnom vremenu je moguće prikazati broj nezaposlenih. Tehnologijom rada propisan je sistem unosa podataka u jedinstveni informacioni sistem u bazu podataka Zavoda.
Podsjećam, anketna stopa, koju izračunava Monstat, iznosi 14,1 osto i niža je za 2,54 procentna poena od registrovane stope nezaposlenosti, koja iznosi 16,64 odsto.

Na našoj evidenciji je još visoko prisustvo lica koji, aktivno ne traže posao, već se prijavljuju zbog ostvarivanja određenih prava. Naime, nezaposleni, registracijom kod Zavoda, ostvaruju pravo na socijalna davanja, novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti i novčanu naknadu po osnovu utvrđenog stepena invaliditeta.

Na povećanje nezaposlenosti, u velikoj mjeri, uticao je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se ostvarivanje određene, Zakonom utvrđene, naknade vezivalo za status nezaposlenosti. S druge strane, na smanjenje broja registrovanih nezaposlenih uticale su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Već dvije godine nezaposleni koji ne traže posao, već žele samo da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje ne moraju se prijavljivati Zavodu. Grupa, takozvanog neaktivnog stanovništva, to pravo ostvaruje isključivo i direktno preko Fonda zdravstva.

Ponoviću, u skladu sa Zakonom, đaci i studenti nijesu na raspolaganju Zavodu. Takođe, kroz program Stručnog osposobljavanja visokoškolaca, uključena lica stiču prvo radon iskustvo, u nivou obrazovanja i za vrijeme trajanja programa visokoškolci se, zbog angažmana kod poslodavca, ne mogu smatrati nezaposlenim licima. Vjerujem da će doći vrijeme kada će na evidenciji ostati osobe koje, zaista, aktivno, traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada.

CdM: Jeste li zadovoljni iznosom budžeta sa kojim ćete raspolagati u ovoj godini? Na koje projekte ćete utrošiti najviše novca?

Mustafić: Budžetom Crne Gore za ovu godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz Akcionog plana koji sprovodi Zavod za zapošljavanje opredijeljeno je 9,3 miliona eura, od kojih je šest miliona eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Tokom ove godine Zavod će objaviti Javni poziv za finansiranje projekata rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom–grant šemu, vrijednu tri miliona eura.

To će omogućiti uključivanje oko 400 osoba sa invaliditetom. Za kreditno otvaranje 60 novih radnih mjesta u ovoj godini predviđeno je 300 hiljada eura. Ističem da su uslovi kreditiranja povoljniji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaja sredstava.

Za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja raspolažemo sa tri miliona eura. Taj iznos omogućiće realizaciju programa za zapošljavanje oko 2.230 nezaposlenih sa naše evidencije. To su skromna sredstva, u odnosu na potrebe tržišta rada, ali ćemo nastojati da realizujemo najpotrebnije programe i one koji daju najbolje rezultate.
Programi će i ove godine biti namijenjeni mladim osobama, ženama, dugoročno nezaposlenim, kao i korisnicima materijalog obezbjeđenja porodice.

Zavod će i u ovoj godini nastojati da poboljša kvalitet usluga i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se što veći broj lica sa naše evidencije uskoro i zaposli.

Prva dionice autoputa, od Smokovca do Mateševa biće završena za oko godinu i zajedno sa ostalim infrastrukturnim projektima doprinijeće razvoju i valorizaciji sjevera, poručio je ministar saobraćaja Osman Nurković.

Nurković je u emisiji TVCG “Vrh zimski program”, koja je emitovana iz Ski centar “Hajla” u Rožajama, kazao da se bez dobre infrastrukture ne mogu na pravi način ni valorizovati ski centri.

“Vlada pored ulaganja desetina miliona eura u ski centre ulaže i u puntnu infrastrukturu. Nikada u istoriji se nije više ulagalo u infrastrukturu. U naredene dvije do tri godine sjever će biti ogromno gradilište gdje se planiraju ulaganja desetina miliona eura u putnu infrastrukturu”, kazao je Nurković.

Uz kašnjenje, prva dionica autoputa, kako kaže Nurković biće završena za oko godinu.

Pored toga, izgradnja puta Jezerine-Lubnice-Berane, skratiće, kaže ministar, put od Kolašina do Berana za oko 35km.

“Tako će praktično od Rožaja do Podgorice biti od 105 do 110 kilometara puta”, kazao je Nurković i u narednih 15-ak dana najavio raspisivanje tendera za žičaru za novi ski centar na Hajli.

“To će biti ogroman benefit za građane Rožaja, ali i za Crnu Goru”, kazao je Nurković i dodao da će sva ulaganja biti podsticaj građanima da ostanu u Rožajama i da se vraćaju u taj grad.

Crna Gora bilježi pozitivne trendove na tržištu rada, kazao je  ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

Podaci pokazuju da je krajem 2018. bilo 7 000 više zaposlenih u odnosu na isti period godinu ranije. Obećava i da će penzije i dalje biti redovne i stabilne.

Purišić kaže da postoji ozbiljna zainteresovanost Vlade da se razgovara o povećanju minimalne zarade.

On je zadovoljan rezultatima resora na čijem je čelu u prethodnoj godini. Kako je kazao bilježimo pozitivne trendove kod svih pokazatelja tržišta rada.

„U odnosu na novembar, to su nam zadnji raspoloživi podaci 2017. u novembru 2018. godine imamo više zaposlenih za blizu 7 hiljada osoba, što je obezbijedilo rast stope zaposlenosti od 3,8 odsto.“

Ministar kaže da je sve to rezultat privrednog rasta. Očekuje da ovakav trend ostane do kraja godine, što će pozitivno uticati na ukupnu crnogorsku ekonomiju.

„Sve to je smanjilo stopu nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu za nekih 4, 2 odsto, odnosno ona je smanjena na nekih 17, 8 odsto i brojčano ona je smanjena za 9 800 nezaposlenih na tržištu rada. To je naravno unaprijedilo i životni standard stanovništva,“ kaže on.

Na pitanje koliki je trenutni minus u Fondu PIO i mogu li građani koji sada počinju da rade i uplaćuju doprinose biti sigurni da će imati penziju od države kada sa 65 godina pođu u penziju Purišić kaže da je penzioni sistem jedan od najstabilnijih sistema i država čak i u vremenu krize uskače i pokriva deficit u penzionom fondu.

“Tako da mogu da kažem da će penzije i dalje biti redovne, stabilne i redovno usklađivane u skladu sa Zakonom i predviđenim načinom,“ poučuke on.

Godišnje za socijalnu pomoć se izdvaja blizu 80 miliona eura. Prvi čovjek resora kaže da je funkcionisanje socijalnog kartona od kapitalne važnosti za državu.

„Socijalni karton je obezbijedio da socijalna politika bude efikasnija, da se ostvare uštede, da se raspoloživi socijalni fondovi usmjeravaju tamo gdje je najpotrebnije.“

Dodaje da su u 2018- oj za potrebe jednokratne pomoći izdvojili oko 591 hiljadu eura, a da je to pravo koristilo 6 563 lica.

“Prosječan iznos jednokratne socijalne pomoći je bio oko 78 eura. Različiti su rasponi zavisno od potreba.“

„Stopa apsolutnog siromaštva je za CG za 2017. 4, 4 posto što je značajno manje od onoga što smo imali prije pet godina, 2013-e to je bilo oznad devet odsto. Linija relativnog siromaštva je nešto iznad onoga što je u EU, nekih 6,7 posto je veća nego tamo, ali je negdje manja nego što je u zemljama regiona. Ono što me posebno raduje da je raspoloživi nivo dohotka porastao za ovih pet godina za nekihi 15, 3 odsto, što govori da su razni socijalni slojevi u društvi imali koristi od ekonomskog rasta koji se dešavao zadnjih godina,“ dodaje Purišić.

Dodaje da se povećanje zarada oozbiljno razmatra u Socijanom savjetu i da će do kraja februara imati završen rad radne komisije.

“Nadam se da ćemo do kraja prvog kvartala kontitusati taj predlog i uputiti ga na odlučivanje Vladi. Ono što ohtabruje je da u Vladi postoji ozbiljna zainteresovanost da se obje incijative ozbiljno razmotre i nadam se da se nađe neko rješenje koje bi išle u prilog obje inicijative.“

Purišić ocjenjuje i da Socijalni savjet sve kvalitetnije radi i podsjeća da su tokom prethodne godine usvojena četiri nova zakona iz oblasti rada, da ih je još šest u pripremi i da je pozitivna klima, koja vlada u tom tijelu primijećena i van Crne Gore.

To je, zaključuje, jako bitno u kontekstu predstojećih izazova po okončanju pregovaračkog procesa, kako bi CG bila spremna da odgovori na konkurentnost evropskog tržišta rada.

Izgradnja prve dionice autoputa, od Smokovca do Mateševa, kasniće zbog prepreka u početnoj fazi, ali ćemo dobiti saobraćajnicu po evropskim standardima i kvalitetima, kazao je za Radio Crne Gore ministar saobraćaja Osman Nurković. On navodi da je u toku izrada idejnog projekta i studije zaštite životne sredine za drugu dionicu autoputa.

 “Na prvoj dionici autoputa radovi su u poodmakloj fazi. Imali smo početna kašnjena u prve dvije godine, tako da smo uglavnom te prepreke otklonili, izdali dozvole i sada se dinamika obavlja u skladu sa tim planom i nadamo se da će objekat biti završen. Ne sigurno u ugovorenom roku zbog početnih kašnjenja, ali svakako u kvalitetu i evropskim standardima”, kazao je Nurković.

Za drugu fazu od Mataševa do Adrijevice u toku je, kaže ministar, izrada idejnog projekta i studije zaštite životne sredine, iz sredstava granta EK.

“Nakon toga smo se obratili EK za donaciju od 20 odsto vrijednosti procijenjene za tu dionicu, to je oko 56 miliona. Ako bismo dobili taj grant uzeli bi 20 odsto kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj i onda bi za preostalih 60 odsto išli u privatno javno partnerstvo, da pozovemo zainteresovane izvođače i finansijere za tih 60 odsto i da na taj način rješavamo drugu dionicu i tako bismo vjerovatno išli i sa trećom dionicom”, kazao je Nurković.

Zabrinjava činjenica da 40% djece živi u trećini porodica u Crnoj Gori koje su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, zbog nemanja posla, niskog nivoa dohotka i slično, pa je potrebno da se ova kategorija stanovnika dodatno osnaži za prevazilaženje rizika kroz radnu aktivaciju i povećanjem materijalnih davanja, rekao je za Pobjedu ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

Komentarišući ovaj podatak iz istraživanja Monstata, te istraživanje prema kojem u Evropskoj uniji u prosjeku 25 odsto djece živi u domaćinstvima koja su u riziku od siromaštva, on je, prije svega, istakao da država ,,posebnu brigu vodi o porodicama koja imaju maloljetnu djecu, a koja su u riziku od siromaštva”.

Takve porodice, pojašnjava Purišić, imaju pravo na materijalno obezbjeđenje u iznosu od 67,05 do 127,47 eura mjesečno, zavisno od broja članova porodice, kao i pravo na dodatak za djecu, u visini od 24,11 eura po djetetu.

Kako dodaje, imaju pravo i na naknadu za novorođeno dijete u iznosu od 133,25 eura, naknadu po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u iznosu od 80,46 eura.

Na raspolaganju im je, prema njegovim riječima, i pokrivanje troškova ishrane u predškolskim ustanovama, kao i besplatno sedmodnevno ljetovanje i zimovanje za djecu korisnike materijalnog obezbjeđenja koje godišnje koristi više od 3.000 djece.

Ove porodice, ističe on, imaju pravo i na subvenciju za utrošenu električnu energiju, besplatne udžbenike za djecu koja pohađaju osnovnu školu i pravo na jednokratnu pomoć za prevazilaženje socioekonomskih problema.

Za isplatu materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječije zaštite u 2018. godini opredijeljeno je oko 80 miliona, od čega je najveći dio usmjeren porodicama koje imaju djecu.

“Socijalnim transferima koje obezbjeđuje država, stopa rizika od siromaštva je smanjena za 7,8%, zahvaljujući čemu je oko 48.000 naših građana izbjeglo rizik od siromaštva” -rekao je Purišić.

On je, odgovarajući na pitanja da li ga određeni podaci iz istraživanja Monstata brinu i što će da preduzme po tom pitanju, istakao da su generalno rezultati bolji nego što je očekivao.

No, bez obzira na to što su, kako kaže, skoro svi trendovi pozitivni, vrijednosti nekih indikatora, ipak, treba da zabrinu. 
Svi segmenti društva treba ozbiljno da se pozabave uzrocima siromaštva i socijalnih raslojavanja, kako bi se nastavilo popravljanje tih indikatora.

“Iznos prosječnog raspoloživog dohotka po osobi mjesečno od 344 eura je nominalno prilično nizak. Posebno je teška socijalna situacija osobama koje imaju manje od 175 eura mjesečno, jer je to tek nešto malo iznad vrijednosti minimalne potrošačke korpe” – kazao je ministar Purišić.

Istakao je i da je stopa rizika od siromaštva posebno velika kod nezaposlenih i iznosi oko 45 odsto, što takođe veoma zabrinjava, s obzirom na to da je značajan broj ovih osoba.

Monstat je, takođe, objavio da je u Crnoj Gori 4,4% apsolutno siromašnih ljudi koji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe. U periodu 2013-2017. godine, kaže Purišić, međunarodna linija apsolutnog siromaštva, utvrđena na nivou od 5,5 $ dnevno po osobi, smanjena je sa 9,9 odsto na 4,4%, te po osobi iznosi 148 eura mjesečno, dok minimalna potrošačka korpa iznosi oko 160 eura mjesečno po osobi.

U saradnji sa UNICEF-om, počeli smo izradu sveobuhvatne analize socijalne politike u Crnoj Gori koja treba da nam ukaže na pravce njenog daljeg razvoja.

Podaci o minimalnoj potrošnji po osobi i po domaćinstvu, kao i stopi apsolutnog siromaštva će biti orjentiri za definisanje adekvatne socijalne politike, posebno kod utvrđivanja nivoa materijalnih davanja socijalno ugroženim stanovnicima istakao je on.

Istraživanje Monstata je, prema njegovim riječima, jako važno i vrlo kompleksno, a pruža dosta korisnih pokazatelja, važnih za definisanje i praćenje niza javnih politika, i na državnom i na opštinskom nivou.

Važno je, kaže Purišić, pomenuti da je prvi put istraživanje sprovedeno po novoj Eurostat metodologiji, koja daje pokazatelje o prosječnom raspoloživom dohotku po osobi, o nejednakosti u raspodjeli dohotka u društvu, vrijednosti Džini koeficijenta, liniji relativnog siromaštva, stopi rizika od siromaštva.

U fokus istraživanja stavlja se nivo dohotka porodice za razliku od dosadašnjih koja su u fokus stavljala nivo potrošnje domaćinstava.

Linija relativnog siromaštva ili prag rizika od siromaštva, shodno metodologiji Eurostata, je utvrđen kao 60 procenata prosječnog raspoloživog dohotka u Crnoj Gori. Zbog toga ovo istraživanje više pokazuje distribuciju raspoloživog dohotka između društvenih grupa, mjereći nivo nejednakosti među njima, a manje pokazuje nivo siromaštva istakao je on.

Nakon što je bitno smanjena nacionalna stopa apsolutnog siromaštva, ovo istraživanje, zaključuje Purišić, pažnju institucija i javnosti usmjerava na nove izazove, a to su nejednakosti u raspodjeli dohotka i rizik od socijalne isključenosti.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za regionalni razvoj Rafet Husović je kazao da će Vlada činiti sve da obezbijedi ravnopravan i dostojanstven život svim njenim građanima.

Kako je istakao, Vlada u svim resorima poseban akcenat stavlja na regionalni razvoj.

Potpredsjednik Vlade #CrnaGora za regionalni razvoj Rafet Husović: Vlada u svim resorima poseban akcenat stavlja na regionalni razvoj. To daje pozitivne rezultate kada su u pitanju infrastruktura, ekonomski ambijent, konkunrentnost i socijalna i zdravstvena sigurnost. pic.twitter.com/Hzqpu5ahOW

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) January 8, 2019

“To daje pozitivne rezultate kada su u pitanju infrastruktura, ekonomski ambijent, konkunrentnost, socijalna i zdravstvena sigurnost, a posebno ulažemo trud da obezbijedimo održivost svih lokalnih samouprava. Državu smo postavili na siguran kolosjek evroatlanskih integracija. Nastavljamo putem progresa”, dodao je Husović.