Kategorija: Aktuelnosti

Odbornik Bošnjačke stranke u petnjičkom parlamentu i član GO BSCG Aldin Muratović je u razgovoru za Radio Petnjica rekao da je poražavajuća činjenica da u Petnjici za posljednje dvije godine nije otvoreno nijedno radno mjesto u realnom sektoru.

RADIO PETNJICA: Razvoj petnjičke opštine od momenta kada je povratila status opštine prate dobre i loše strane.

MURATOVIĆ: Postavili ste jedno pitanje koje se već duži niz godina vrti ovdje kod nas. Ja sam pokušao da adekvatno nadjem odgovore i da prikažem jednu realnu sliku vašim slušaocima i našim gradjanima. Teško se bilo izboriti da Petnjica opet vrati status opštine. Bilo je pokušaja više puta, ali na kraju smo uspjeli i moramo biti zadovoljni time, jer je bio zadnji trenutak da se ovaj kraj sačuva i pokuša valorizovati na pravi način. Mi kao Bošnjačka stranka smo jedina stranka koja je i programski bila vezana za vraćanje statusa opštinama Petnjica i Gusinje. To smo i uspjeli i smatramo jednu od većih političkih pobjeda. Proslavili smo prekjuče 13. rodjendan i u toku tih godina smo imali velike političke pobjede, medju kojima i ove dvije. Kao što znate, mi smo bili vlast u prvom mandatu tri godine. Udarili smo administrativne temelje našoj opštini, osnovali smo lokalna preduzeća i službe, krenuli u oživljavanje naše opštine, pomogli preko državnog nivoa vlasti da se formiraju filijale državnih institucija, da se izgradi administrativni centar za potrebe lokalne uprave. Sve je to išlo nekim brzim tokom u odnosu na danas od kako je nova vlast formirana. Mi smo mala opština, sa malo kadrovskog potencijala i ako zatvorimo vrata kadrovima koji pripadaju nekoj drugoj političkoj partiji van vlasti, mi ćemo samo nastaviti da tapkamo u mjestu, kao što to sada radi ova vlast u posljednje dvije godine. Naša opština nije iskoristila važne projekte u ove dvije godine koji su se trebali realizovati i promijeniti na bolje lice našeg grada. To su projekti poput ‚‚Koraćkog potoka”, za koji smatramo da je izabrano najgore moguće rješenje i najgori mogući izvodjač koji već drugu godinu ne završava projekat. Zatim projekat ‚‚Rekonstrukcije ulica i kanalizacione mreže” koji takodje već drugu godinu nije započet niti znamo ko je izvodjač ovih radova. Zatim, tu su i projekti vodovoda ‚‚Murovsko vrelo” i ‚‚Javorova”. To ova vlast, čini mi se nije mogla da iznese ili nije imala volje da iznese. Ne znam da li jedan projekat mora da čeka četiri godine pa da se pred izbore nešto počne raditi i kopati, a opet ostaviti nedovršeno do sledećih izbora. Poražavajuće je da u posljednje dvije godine nije otvoreno niti jedno radno mjesto u realnom sektoru, što itekako podstiče ljude da odlaze iz naše opštine.

RADIO PETNJICA: Sve što ste nabrojali moglo bi se reći da su loši momenti u razvoju opštine. Ima li dobrih?

MURATOVIĆ: Dobre strane su to da je opština u prve tri godine krenula da se razvija i da udara temelje administrativnog centra. Moramo ići naprijed, a mislim da ova vlast sa ovim kapacitetima nije kadra da sve ovo iznese.

RADIO PETNJICA: Kada bi postavili pitanje nekome iz vlasti o kojoj Vi pričate, oni bi kazali:‚‚Zar nije dovoljno 20 miliona investicija, započetih i realizovanih?” U to spada put, spada ‚‚Murovsko vrelo” sa investicijom od preko milion eura, zatim zgrade administrativnog centra, zgrada socijalnog i ostalo.

MURATOVIĆ: Jeste u pitanju 20 miliona, ali ti projekti nijesu završeni. Ja sam neke već pomenuo, a ti projekti čekaju već godinama na završetak. Pomenuli ste put Berane-Petnjica, vodovode, a to su objekti koji nijesu završeni. Zašto vlast do sada nije realizovala te investicije? Glavna “kočnica” ovih projekata je upravo lokalna vlast ovdje u Petnjici. Oni nijesu sposobni da realizuju ove projekte. 

RADIO PETNJICA: Dakle, Vi direktno optužujete lokalnu vlast ovdje, u ovom slučaju DPS za sporu realizaciju projekata?

MURATOVIĆ: Svakako. 

RADIO PETNJICA: Da li je dinamika razvoja bila ista u prethodnom mandatu, kada je BS bio u vlasti?

MURATOVIĆ: Bila je bolja dinamika, ali tada je bila i drugačija siituacija. Opština je tek bila stekla status opštine i bilo je teško jer je tada opština bila smještena u dvije kancelarije. Trebalo je sve to formirati. Što se tiče administrativnog dijela, mi smo tu daleko dogurali. Skoro da smo formirali sve službe. Dovedene su i filijale sa državnog nivoa. Država je odradila svoj posao, a sada je na lokalnoj upravi da izadje u susret realizaciji ovih projekata, koji većinom dolaze sa državnih nivoa. Opština nije uložila niti jedan jedini euro što se tiče infrastrukture u Bihoru.

RADIO PETNJICA: Znači, država je uložila i posvetila pažnju, a opština, odnosno lokalna uprava manje?

MURATOVIĆ: Opština nije ni obezbijedila uslove za realizaciju ovih projekata. Tu je jasno da opština nema snage i da nije dovoljno osposobila lokalne službe da riješe taj problem i da obezbijede izvodjaču radova da krene u realizaciju projekata.

RADIO PETNJICA: Ima li Bošnjačka stranka, na lokalnom nivou neki konkretan predlog?

MURATOVIĆ: Naravno da ima.

MURATOVIĆ: Mi smo se ponudili i kadrovski i stručno, i kao odbornici i kao partija , i sa državnog i sa lokalnog nivoa da poguramo Petnjicu i da opština konačno pokaže svoje pravo lice. Mene je sramota, prvo kao gradjanina, a zatim i kao čovjeka koji je društveno-politički aktivan  kada dodju neki gosti sa strane i kada prolaze našom opštinom i vide u kakvom su nam stanju ulice i sve ostalo.

RADIO PETNJICA: Šta je to na šta treba staviti akcenat u razvoju i na koji način?

MURATOVIĆ: Što se tiče razvoja Petnjice, svakako treba realizovati započete projekte da bi uže gradsko jezgro dobilo ljepše lice. Što se tiče razvoja naše opštine govorio sam više puta na ovu temu i na vašem i drugim medijima, gdje na žalost svaki put moram da upozoravam na to, gdje i kako se može najbolje i najbržim tokom razvijati naša opština. Mi ovdje ne možemo dovesti i otvoriti neke velike industrijske pogone, ne možemo dovesti velike kompanije, jer mi nemamo sada uslove za to, ali ne smijemo čekati, moramo raditi tamo gdje imamo šansu da naši gradjani obezbijede svoju egzistenciju. Tu šansu svakako treba tražiti u porodičnom biznisu, bilo da se radi u oblasti poljoprivrede, gdje imamo itekako dobre prirodne resurse, u oblasti drvoprerade, sve do finalnih proizvoda od drveta, kao i seoskom turizmom. Ovo su za nas tri jako bitne oblasti gdje treba usredsrediti pažnju naših gradjana i pomoći im da ostvare svoj biznis na porodičnim imanjima.

RADIO PETNJICA:: Jeste li imali neki konkretan predlog u vezi tih oblasti?

MURATOVIĆ: Za sve ove tri navedene oblasti mi imamo idealne prirodne resurse, ali gdje je problem? Problem je u tome, što nemamo dovoljno obrazovan stručni kadar koji bi to radio, kao ni dovoljno dobre podsticajne mjere od opštine i države, koje bi u tom finansijskom dijelu pomogle za realizaciju ovih projekata. Siguran sam da imamo naših gradjana koji su zainteresovani za ovaj vid poslova i mi im moramo pomoći da realizuju svoje poslovne ideje i ostanu da žive na svojim ognjištima. Ako se na kvalitetniji način ne preduzmu neke mjere u ovom pravcu, strah me je da ćemo biti grad bez ljudi, gdje će nam biti uzalud vraćen status opštine.

RADIO PETNJICA: Da li postoji iz vaše partije, na lokalnom nivou, predlog kako da se preduzme nešto i spriječi iseljavanje sa ovih prostora?

MURATOVIĆ: Kao što sam i rekao, mi smatramo da postoji veliki broj gradjana koji bi ostali, ali trebalo bi da podsticajne mjere budu bolje. Treba olakšati tim ljudima kroz pravljenje projekata da što brže i efikasnije dodju do finansijske podrške od strane opštine i od strane države da realizuju svoje ideje.

RADIO PETNJICA: Zar te mjere koje nude Vlada Crne Gore i opština Petnjica nijesu dovoljne? Svjedoci smo da baš ovih dana su u toku javni pozivi podsticajnih mjera, pogotovo iz oblasti poljoprivrede.

MURATOVIĆ: Kao odbornik u lokalnom parlamentu imao sam priliku da se upoznam sa budžetom i sa odvojenim sredstvima koje lokalna uprava planira da izdvoji za poljoprivredne proizvodjače. To su minorna sredstva i sa tim sredstvima se ništa ne može uraditi.

RADIO PETNJICA: Tri godine ste bili na vlasti, kritikujete opštinu i njene strukture. Naravno, ima dosta prostora i za kritike i za pohvale. Insistirao bih na tome da mi kažete šta je to što lokalna uprava, odnosno Petnjica mora da uradi odmah?

MURATOVIĆ: Ja sam već govorio o tome, ponudio konkretna rješenja i ukazao gdje škripi našoj opštini. Očigledno je da lokalna uprava nije omogućila otvaranje niti jednog novog radnog mjesta. Mi nemamo, prvo putnu infrastrukturu da bi doveli neke kompanije da ulože  ovdje. Ovdje je bilo pokušaja, doduše lažnih od strane DPS-a da dovede neke investitore. Medjutim, to je propalo i nema ni radnih mjesta koje su najavljivali tokom predizborne kampanje. Meni bi bilo drago da su se ta radna mjesta otvorila, da su se ljudi zaposlili i da su obezbijedili egzistenciju ovdje. Nažalost, to su samo predizborna obećanja.

RADIO PETNJICA: Mislim da ne možete tako odvajati tri godine vaše vlasti, tako da je tada sve bilo dobro, a da onda dvije godine nekim čudom ništa nije u redu. 

MURATOVIĆ: Jedno je vlast, a drugo je opozicija. Dok smo mi bili vlast, mi smo itekako sugerisali šta se ne treba raditi, a šta treba. Čak smo imali i sukob sa Demokratskom partijom socijalista , zbog čega smo i raskinuli koaliciju, gdje su oni zadovoljavali neke partijske prohtjeve dok smo mi ukazivali da se radi u interesu gradjana. Mi da smo vodili partijske interese možda bi i dalje bili na vlasti, zadovoljili bi interese nekoliko ljudi ali nijesmo htjeli. Isključivo smo vodili računa da budemo servis gradjana i da radimo u interesu gradjana, a ne za svoje interese, kao što to radi DPS. Mogu slobodno reći da se za te tri godine više uradilo nego za zadnjih 50 godina. 

RADIO PETNJICA: Vi ste na državnom nivou vlast i to činite jaku vlast u Crnoj Gori. Odakle ta razlika apsolutne podrške na državnom nivou i kritike na lokalnom nivou?

MURATOVIĆ: Politička stvarnost Petnjice je jedan fenomen, koji je dominantan više decenija, kako ovdje tako i na državnom nivou. Tu se radi o jednoj politici moranja. Ja dolazim iz stranke sa nacionalnim prefiksom i tako i gledam političku scenu. I ja i stranka kojoj pripadam smo se uvijek zalagali da svi u Crnoj Gori imaju ista prava i budu zastupljeni u institucijama sistema Crne Gore. Bošnjaci u Crnoj Gori su se 2006. godine opredijelili i prihvatili Crnu Goru kao svoju državu koja im je obećala jednaka prava za sve. Bošnjacima se to danas vraća od države. Mi ćemo se boriti kroz naše predstavnike u vlasti i kroz Bošnjačko nacionalno vijeće da obezbijedimo našem narodu u potpunosti ravnopravan status. Bošnjaci su stara evropska elita naroda i od nas se može puno toga naučiti. Dokazali smo to puno puta, na raznim poljima i na to smo ponosni kao narod. Dakle, u mnogo čemu se razlikuje lokalni nivo od državnog-političkog nivoa. Kada smo birali koalicione partnere na državnom nivou, bila nam je vodilja da izaberemo partnere koji smatraju da Crna Gora treba da udje u EU i u NATO, koji smatraju da manjinski narodi treba da budu zastupljeni u sistemu Crne Gore u onom procentu kojem pripadaju. To su bili strateški ciljevi BS kada je u pitanju državni nivo.

RADIO PETNJICA: I tražeći partnera, našli ste ga u DPS-u.

MURATOVIĆ: Nijesmo mi našli DPS zato što smo željeli i zato što je idealan, već zato što je DPS politika moranja za naš narod koji ih podržava. Nama je nudjena kompletna vlada i imali smo prilike da budemo i na drugoj strani, ali smo odustali iz jednog razloga, a to je što je DPS pristao da vodi Crnu Goru ka EU i NATO-u i da bošnjačkom narodu omogući ulazak u institucije sistema Crne Gore. To je jedini razlog što smo pristali na koaliciju sa DPS. 

RADIO PETNJICA: Šta da uradimo da mlade ljude zadržimo u Petnjici?

MURATOVIĆ: To je sistemski problem u ovoj državi i to treba rješavati preko državnih institucija. Skoro je bilo obavještenje ZZZCG da svaki četvrti čovjek, od 38 000 ljudi želi da radi posao u Crnoj Gori. Generalno je problem ekonomije u Crnoj Gori. A Petnjica je od 1957. godine totalno zapostavljena od strane države. Ministarstvo poljoprivrede je uložilo sredstva, ali je to moglo mnogo više. Ja ću potencirati na tome da lokalna služba izadje u susret poljoprivrednim proizvodjačima i pomogne im u izradi projekata. Nama je svaki poljoprivredni proizvodjač važan i mora se pomoći tim ljudima, jer ovo je ruralno područje i mnogo šta fali svakom poljoprivrednom proizvodjaču. 

RADIO PETNJICA: Sada smo došli do budžeta za 2019. godinu. Na sjednici lokalnog parlamenta bili ste aktivni u kritikovanju budžeta, iako je druga strana tvrdila da je taj budžet razvojan, a ne potrošački.

MURATOVIĆ: Mi iz BS smo dosta toga rekli što se tiče budžeta. Mi iz BS nijesmo glasali za ovaj budžet, jer smatramo da nije realno planiran i to će se na žalost ispostaviti za godinu. Ovaj budžet nije razvojni , nije u pravom smislu podsticajni tj. nije usmjeren tamo gdje treba, već tamo gdje će zadovoljiti neke partijske prohtjeve. U ovaj budžet je i suma od milion eura, koja dolazi iz egalizacionog fonda, koja treba biti iskorištena za razvoj opštine. Koliko sam vidio te pare će biti iskorištene u tekuće obaveze opštine i gradjani će vrlo malo osjetiti boljitak od te državne pomoći, jer ova vlast troši tamo gdje ne treba, za to su nas uvjerili kupovinom petnjičkog motela, gdje su izdvojena značajna sredstva, a ne služi ni za šta. 

RADIO PETNJICA: Zar Petnjica ne treba da ima jedan takav ugostiteljski i turistički objekat?

MURATOVIĆ: Naravno da Petnjica treba da ima motel ili hotel, da ima ugostiteljske objekte i smještajne kapacitete za turiste koji posjete našu opštinu, ali ne da to radi opština. Oni su ovaj objekat kupili a da ni sami ne znaju zašto. Jednom prilikom predsjednik opštine je izjavio da je motel od 250 000 eura namijenio za smještanje komunalnog preduzeća. A sa tim sredstvima je moglo da se osnuje nekoliko farmi za mlade poljoprivredne proizvodjače, kao i da se dodijeli nekoliko plastenika. Moglo je da se subvencionira nekoliko mini-proizvodnih pogona iz raznih djelatnosti. Ali te su pare otišle, taj motel će da bude beskoristan i uopšte se ne slažem sa tom kupovinom.

RADIO PETNJICA: Odbornici BS su bili protiv budžeta, a sa druge strane, odbornici BS su bili za naknade od 100 eura na mjesečnom nivou. Koliko tu ima principijelnosti?

MURATOVIĆ: Što se tiče odborničkih naknada, to svaka opština ima. Mi smo imali 18 eura po sjednici SO, a troškovi su veliki. Mi kao odbornici imamo pravo na to, jer su to pare za neke minorne troškove koje odbornik ima. A neke opštine imaju naknade i do 250 eura. Za pet godina smo uštedjeli skoro 250 000 eura.

RADIO PETNJICA: Kakav je vaš stav povodom protesta u Podgorici?

MURATOVIĆ: Proteste ne podržavam. Ovo su protesti po ko zna koji put, ali na kraju ću vam reći onu narodnu „tresla se gora, rodio se miš“. Kao što znate, BS je iznijela stav vezano i za proteste i za afere, koje tresu zadnjih mjesec dana Crnu Goru. Sve ovo treba riješiti kroz institucije sistema Crne Gore, što znači da su na potezu tužilaštvo i sudstvo. Očekujemo od njih da kazne sve počinioce koji su se ogriješili o zakone Crne Gore. Mi do sada, nažalost, nijesmo imali jake institucije i neke afere su ostale netaknute. Iskreno se nadam da ova afera neće proći netaknuto i da će počinioci, koji su učestvovali u njoj biti adekvatno kažnjeni.

Nova ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan boravila je danas 28. februara 2019. godine u posjeti Ministarstvu rada i socijalnog staranja, tokom koje se sastala sa ministrom Kemalom Purišićem.

Ministar Purisic je poželio uspješno obavljanje diplomatske misije ambasadorki Ozan, ukazavši na dobre odnose Crne Gore i Turske.

Iskazao je zadovoljstvo međudržavnom saradnjom i tradicionalnim prijateljstvom Crne Gore i Turske, uz uvjerenje da će njen angažman u Crnoj Gori dodatno unaprijediti odnose dviju država.

„Zahvalni smo na kontinuiranoj podrsci na putu ka clanstvu u EU. Ti odnosi su ohrabrili turske investitore da dodju u Crnu Goru i biljezimo trend rasta turskog kapitala. Značajan broj uspješnih ljudi iz Turske boravi i radi u Crnoj Gori, što je posljedica i istorijskih korijena koji povezuju i predstavljaju osnov saradnje u budućnosti”- ocijenio je Purišić.

Istakao je značaj pomoći turske Agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju -TIKA, koja je realizovala niz projekata u različitim oblastima u Crnoj Gori.

Ambasadorka Ozan naglasila je da Crna Gora u Turskoj predstavlja model međuetničke i međuvjerske harmonije, kao i zemlju koja je ostvarila zavidan uspjeh na polju evropskih integracija.

„Crna Gora i Turska su prijateljske zemlje, sa zadovoljstvom cu raditi na tome da se ti odnosi intenziviraju. Crna Gora je pozitivan primjer u regionu, ima dobre odnose sa susjedima, clanica NATO-a. Crna Gora je zemlja koja na ovom prostoru garantuje mir, stabilnost i bezbjednost“ – istakla je Ozan.

Ambasadorka Ozan je skazala punu spremnost da pomogne daljem razvoju ekonomskih odnosa dviju država i povećanju trgovinske razmjene čemu će, kako su se saglasili, doprinijeti i očekivana revizija Sporazuma o slobodnoj trgovini.

Bošnjačka stranka na predstojećim lokalnim izborima, prvim od sticanja punopravnog statusa opštine Tuzi, nastupiće samostalno, a uvjeren sam da odbornička lista predstavlja dobar primjer kako je u politici moguće spojiti mladost i iskustvo, kazao jeHaris Ramović, nosilac liste „Bošnjačka stranka – Mudar izbor”.
– Na izbornoj listi Bošnjačke stranke nalazi se veliki broj obrazovanih ljudi, uspješnih privrednika i uglednih domaćina. U potpunosti je ispoštovana kvota koja se odnosi na manje zastupljen pol na listi. Kandidati na izbornoj listi Bošnjačke stranke su i Starotuzani, ali i oni koji su se zadnjih nekoliko decenija doseljavali iz svih krajeva Crne Gore i izabrali našu opštinu za svoj dom – kazao je Haris Ramović.
Nosilac liste „Bošnjačka stranka – Mudar izbor” je istakao da se zalažu za bolji položaj bošnjačkog i drugih manjinskih naroda, kao i svih građana u Opštini Tuzi.
– Zalažemo se za unapređenje putne infrastrukture. Ne smijemo zaboraviti ni vodovodnu i komunalnu infrastrukturu koje su jako bitne, kao i veća budžetska izdvajanja za najvažnije, rekao bih životne projekte ljudi – kaže Ramović.
Kao prioritet Haris Ramović navodi izgradnju osnovne škole u naselju Karabuško polje.
– Osnovna škola u Karabuškom polju je projekat koji je Vlada Crne Gore prepoznala kroz kapitalni budžet. Kako je Bošnjačka stranka bila inicijator ove ideje, ona će biti i neko ko će intezivno pratiti njegovu realizaciju. Bošnjačka stranka smatra da sva djeca u Tuzima trebaju da imaju jednaku mogućnost za savremeno obrazovanje – kazao je Ramović.
Bošnjačka stranka će se zalagati, kako ističe nosilac liste za lokalni parlament u Tuzima, i za još nekoliko infrastrukturnih projekata.
– Riječ je o početku izgradnje bulevara od Podgorice ka Tuzima, odnosno prve faze do rijeke Cijevne, kao i izgradnja multifunkcionalnog objekta u naselju Karabuško polje koji će imati višenamjenski sadržaj. Tu je i izgradnja akva parka, kao direktne strane investicije kojim će se poboljšati ukupna turistička i zabavno rekreativna ponuda – najavio je Ramović.
Haris Ramović navodi da će nakon 3. marta sa budućim partnerima pregovarati prvenstveno o rokovima za realizaciju njihovih programskih ciljeva. 
Upravo to im je, kako kaže nosilac liste Bošnjačke stranke, prioritet u političkom radu.
– Politika Bošnjačke stranke isključivo se kreira prema interesima naših sunarodnika i svih građana. Njima u kampanji obećavamo isključivo ostvarivanje našeg izbornog programa – rekao je Ramović.
Haris Ramović pozvao je građane Malesije da u nedjelju, 3. marta izađu na izbore i zaokruže broj šest, jer je to, kako ističe, „Mudar izbor”.

U Baru u toku je izrada projektne dokumentacije za početak izgradnje zgrade od 75 stambenih jedinica, u cilju rješavanja stambenih potreba penzionera u ovoj opštini, saopšteno je na sastanku predsjednika barske opštine Dušana Raičevića i ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića.

Početak izgradnje planiran je u prvoj polovini ove godine, za gradnju zgrade opština je obezbijedila lokaciju i ustupila zemljište, a Fond PIO uplatio je sredstva u iznosu od 200.000 eura, Udruženju penzionera, na ime sufinansiranja ovog stambenog objekta.

Kako je saopšteno iz barske opštine, na sastanku Purišića i Raičevića zaključeno je da između Ministarstva rada i socijalnog staranja i opštine Bar postoji dobra saradnja i da ima prostora za njeno dalje uneprijeđenje i dinamiziranje.

“Ministar je podsjetio da u prethodne dvije godine imamo na nivou države visoke stope privrednog rasta, kao i da se uvećava budžet za socijalna davanja, što je popravilo socio-ekonomske prilike u društvu. U prethodnoj godini za materijalna davanja u socijalnoj i dječijoj zaštiti opredjeljeno je oko 80 miliona eura, što je na nivou od oko dva odsto BDP-a. U prethodnoj godini u fokusu je bio razvoj sistema socijalnih usluga i uvođenje sistema kvaliteta u ovu oblast kroz licenciranje pružalaca usluga”, kaže se u saopštenju.

Purišić je naglasio da je najbolji način da se izborimo sa aktuelnim socijalnim izazovima  otvaranje novh radnih mjesta. I u prethodnoj godini, kako je kazao, bilježimo rast zaposlenosti od 4,3 odsto na niovu države.

“Podaci koje je objavo Monstat, a tiču se apsolutnog i relativnog siromaštva pokazuju da se ono svake godine smanjuje, što ukazuje da građani imaju koristi od visokog privrednog rasta koji imamo već nekoliko godina. Takođe, ovo istraživanje ukazuje da su socijalna davanja smanjila stopu rizika od siromaštva za više od sedam odsto.   U Baru je zaposlenost u prošloj godini porasla za 2,5 odsto”, dodaje se.

Sagovornici su konstatovali da je Program aktivne politike zapošljavanja tokom prethodne godine dao uspješne rezultate zapošljavanjem 968 lica sa evidencije nezaposlenih ZZZCG.

“Predsjednik Opštine, Dušan Raičević je kazao da lokalna samouprava daje svoj doprinos u vođenju odgovorne socijalne politike,u dijelu socijalnih davanja i upoznao je ministra sa određenim strategijama kako i na koji način Opština Bar utiče na kreiranje novih radnih mjesta, prvenstveno kroz programe podsticanja preduzetništva i ženskog preduzetništva,što predstavlja dodatni doprinos smanjenju stope nezaposlenosti koja je u proteklom periodu u Baru značajno umanjena”, navode iz Opštine.

Takođe Raičević je istakao jasnu spremnost da Opština Bar u saradnji sa Ministarstvom ide u pravcu realizacije značajnog projekta za ovaj grad a to je izgradnja Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju.

Raičević je istakao da je ovo prilika da se kandiduje još jedna od ideja koju smo pokušavali u prethodnom periodu da razradimo, a to je da se pokrene inicijativa da se u saradnji i sa Vladom i resornim Ministarstvom otvori Dom za stare Baru.

Purišić je naveo da se za socijalna davanja za opštinu Bar na godišnjem nivou opredjeljuje oko 3,8 miliona eura i da je u realizaciji planiranih projekata neophodno koordinirati saradnju državnih i opštinskih organa.

“Spremni smo da podržimo projekat Dnevnog centra, rad stručnog osoblja, kao i opremanje objekta“, poručio je Purišić.

U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje 38.597 nezaposlenih. Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintezivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima, rekao je u intervjuu CdM-u direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić. On kategorično tvrdi da ZZZ ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već da evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Prema njegovim riječima ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Prioriteti ZZZ prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, biće i dalje mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

CdM: Koliko se nezaposlenih danas nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, koliko je od ovog broja visokoškolaca?

Mustafić: Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori se nalazi 38.597 nezaposlenih, od čega 5.161 visokoškolac. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 9.265 lica, dok je visokoškolaca manje za 1.097. Stopa registrovane nezaposlenosti trenutno je 16,64 odsto, što je 3,99 procentnih poena niže nego lani.

CdM: Jeste li zadovoljni padom stope nezaposlenosti ili bi ona, prema Vašem mišljenu, mogla biti manja?

Mustafić: Sa zadovoljstvom ističem da je, minule dvije godine, došlo do pozitivnih pomaka i stabilizacije kretanja na tržištu rada. Ipak, to ne znači da konačna slika ne može biti bolja. Naprotiv, vjerujem da će mjeseci pred nama pokazati da će stopa biti značajnije niža, odnosno da će, u narednom periodu, uslijediti zapošljavanja prvenstveno zbog turističke sezone. Prije svega mislim na činjenicu da svake godine, u drugom i trećem kvartalu, stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja.

Sa druge strane, privlačenjem investitora koji mogu uticati na trajnije zapošljavanje ljudi, iskoristio bi se veliki potencijal domaćih radnika. To bi imalo mjerljive efekte, a pokazali bi i da smo na dobrom putu, bliži evropskom prosjeku. Kao i do sada, Zavod će se, slijedeći zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike resornog ministarstva u oblasti zapošljavanja, krajnje odgovorno i profesionalno odnositi prema svim izazovima i, u skladu sa mogućnostima, uticati na njihovo rješavanje.

Blagi pad nezaposlenosti u Crnoj Gori, evidentiran i prošle godine, rezultat je, između ostalog, uspješne realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, koje sprovodi i finansira Zavod u cilju povećanja zaposlenosti.

CdM: Koliko je lani izdato dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, a koliko očekujete da bi to moglo biti ove godine

Mustafić: Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori uređeno je Zakonom o strancima. Definisano je da Vlada, godišnje, utvrđuje kvote – broj radnih dozvola za strance. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2018. izdato je 26.327 (15.132 u kvoti i 11.195 van kvote) dozvola, što je za 25,55 odsto više u odnosu na 2017. kada ih je izdato 20.969. Ovogodišnja kvota za privremeni boravak i rad stranaca, Vladinom odlukom, precizirana je na 20.454 dozvole.

CdM: Da li ova brojka zabrinjava, te da li to znači da se ne koristi dovoljno potencijal domaće radne snage? Koji je razlog tome?

Mustafić: Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Ova pojava je u stalnom rastu posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintenzivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima. Takođe, treba imati u vidu da izražena nezaposlenost, u zemljama iz okruženja, domaćim poslodavcima pruža mogućnost da potrebe zadovolje, uglavnom, jeftinijom radnom snagom. Crnogorsko tržište rada obilježava i sezonski karakter koji se ogleda u različitom obimu i strukturi tražnje i zapošljavanja u toku godine, pri čemu dolazi do preklapanja poljoprivredne i turističke sezone, što otežava mobilnost domaće radne snage.

Sve ovo ukazuje da je ubuduće neophodno blagovremeno planirati potrebe za radnom snagom, kako bi se na kvalitetan način sagledala sezonska ponuda domaćeg kadra – posebno u građevinarstvu, zanatskim uslugama, turizmu i poljoprivredi.

Ovdašnje poslodavce, takođe, neophodno je konstantno podsjećati na višestruke benefite od intenzivnijeg zapošljavanja domaćih radnika. Tu prije svega mislim na poboljšanje standarda, ali i veći priliv sredstava u budžet kroz uplatu poreza i doprinosa na zarade.

CdM: Kakve mjere ste predvidjeli ove godine za podsticanje zapošljavanja u manje razvijenim sredinama, te koje grupe će biti u fokusu?

Mustafić: Svjedoci smo činjenice da su gradovi na sjeveru države svakim danom sve prazniji. U Beranama, Pljevljima, Rožajama, Plavu, Kolašinu, Mojkovcu, Plužinama i Žabljaku sve se teže dolazi do zaposlenja, a te opštine karakteriše i loša ekonomska situacija, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, ali i odstustvo investicija. U namjeri da ovom, evidentnom, problemu pristupi na pravi način Zavod za zapošljavanje je i prošle godine pokazao da itekako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. Naime, u 2018. godini, u programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovala lica iz sjevernog regiona.

Nastojaćemo da takvom dinamikom nastavimo i ove godine kako bi im, učešćem u programima, omogućili sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja.

Ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Obezbjeđivanje njihove veće zaposlenosti jedan je od prioriteta koji se poklapa i sa Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020. Zato će prioriteti Zavoda, prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, i dalje biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

CdM: Kako ocjenjujete saradnju Zavoda sa javnim službama za zapošljavanje iz zemalja Evropske unije, i koliko je zapravo interesovanje naših državljana za rad u Njemačkoj, ali i ostalim zemljama članicama EU?

Mustafić: S obzirom na to da se Crna Gora, a time i Zavod za zapošljavanje, priprema za članstvo u Evropskoj uniji, saradnja sa državama iz okruženja i članicama EU je veoma bitna.

Detaljno analiziramo i razmatramo svaku ponudu koja stigne od inostranog poslodavca, privatne agencije za zapošljavanje ili javne službe za zapošljavanje iz inostranstva. Zavod, međutim, ne posreduje između crnogorskih državljana i inostranih poslodavaca, jer Zavod ne radi direktno posredovanje za strane poslodavce, kao što to radi za crnogorsko tržište. Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama.

Takođe, razlog aktivnosti Zavoda prilikom zapošljavanja u inostranstvu je i da se minimiziraju nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i sprečavnja nelegalnih migracija. Naime, vrlo često, i to putem društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu. Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada “na crno”, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi.

Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći, ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo, na sajtu Zavoda se može naći veliki broj informacija o životu i radu u inostranstvu, kao i praktičnih savjeta i upustava kako se zaštiti prilikom života i rada van granica Crne Gore.

CdM: Čuju se sporadično optužbe da Zavod “namješta i fingira” broj nezaposlenih, odnosno da brojke koje objavljujete nijesu tačne. Šta Vi kažete? Da li je to moguće uraditi?

Mustafić: Zavod za zapošljavanje ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Podaci o nezaposlenim licima unose se kroz aplikacije u jedinstveni informacioni sistem na nivou svih opština u Crnoj Gori. Taj posao radi oko 70 savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju i u realnom vremenu je moguće prikazati broj nezaposlenih. Tehnologijom rada propisan je sistem unosa podataka u jedinstveni informacioni sistem u bazu podataka Zavoda.
Podsjećam, anketna stopa, koju izračunava Monstat, iznosi 14,1 osto i niža je za 2,54 procentna poena od registrovane stope nezaposlenosti, koja iznosi 16,64 odsto.

Na našoj evidenciji je još visoko prisustvo lica koji, aktivno ne traže posao, već se prijavljuju zbog ostvarivanja određenih prava. Naime, nezaposleni, registracijom kod Zavoda, ostvaruju pravo na socijalna davanja, novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti i novčanu naknadu po osnovu utvrđenog stepena invaliditeta.

Na povećanje nezaposlenosti, u velikoj mjeri, uticao je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se ostvarivanje određene, Zakonom utvrđene, naknade vezivalo za status nezaposlenosti. S druge strane, na smanjenje broja registrovanih nezaposlenih uticale su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Već dvije godine nezaposleni koji ne traže posao, već žele samo da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje ne moraju se prijavljivati Zavodu. Grupa, takozvanog neaktivnog stanovništva, to pravo ostvaruje isključivo i direktno preko Fonda zdravstva.

Ponoviću, u skladu sa Zakonom, đaci i studenti nijesu na raspolaganju Zavodu. Takođe, kroz program Stručnog osposobljavanja visokoškolaca, uključena lica stiču prvo radon iskustvo, u nivou obrazovanja i za vrijeme trajanja programa visokoškolci se, zbog angažmana kod poslodavca, ne mogu smatrati nezaposlenim licima. Vjerujem da će doći vrijeme kada će na evidenciji ostati osobe koje, zaista, aktivno, traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada.

CdM: Jeste li zadovoljni iznosom budžeta sa kojim ćete raspolagati u ovoj godini? Na koje projekte ćete utrošiti najviše novca?

Mustafić: Budžetom Crne Gore za ovu godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz Akcionog plana koji sprovodi Zavod za zapošljavanje opredijeljeno je 9,3 miliona eura, od kojih je šest miliona eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Tokom ove godine Zavod će objaviti Javni poziv za finansiranje projekata rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom–grant šemu, vrijednu tri miliona eura.

To će omogućiti uključivanje oko 400 osoba sa invaliditetom. Za kreditno otvaranje 60 novih radnih mjesta u ovoj godini predviđeno je 300 hiljada eura. Ističem da su uslovi kreditiranja povoljniji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaja sredstava.

Za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja raspolažemo sa tri miliona eura. Taj iznos omogućiće realizaciju programa za zapošljavanje oko 2.230 nezaposlenih sa naše evidencije. To su skromna sredstva, u odnosu na potrebe tržišta rada, ali ćemo nastojati da realizujemo najpotrebnije programe i one koji daju najbolje rezultate.
Programi će i ove godine biti namijenjeni mladim osobama, ženama, dugoročno nezaposlenim, kao i korisnicima materijalog obezbjeđenja porodice.

Zavod će i u ovoj godini nastojati da poboljša kvalitet usluga i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se što veći broj lica sa naše evidencije uskoro i zaposli.

Prva dionice autoputa, od Smokovca do Mateševa biće završena za oko godinu i zajedno sa ostalim infrastrukturnim projektima doprinijeće razvoju i valorizaciji sjevera, poručio je ministar saobraćaja Osman Nurković.

Nurković je u emisiji TVCG “Vrh zimski program”, koja je emitovana iz Ski centar “Hajla” u Rožajama, kazao da se bez dobre infrastrukture ne mogu na pravi način ni valorizovati ski centri.

“Vlada pored ulaganja desetina miliona eura u ski centre ulaže i u puntnu infrastrukturu. Nikada u istoriji se nije više ulagalo u infrastrukturu. U naredene dvije do tri godine sjever će biti ogromno gradilište gdje se planiraju ulaganja desetina miliona eura u putnu infrastrukturu”, kazao je Nurković.

Uz kašnjenje, prva dionica autoputa, kako kaže Nurković biće završena za oko godinu.

Pored toga, izgradnja puta Jezerine-Lubnice-Berane, skratiće, kaže ministar, put od Kolašina do Berana za oko 35km.

“Tako će praktično od Rožaja do Podgorice biti od 105 do 110 kilometara puta”, kazao je Nurković i u narednih 15-ak dana najavio raspisivanje tendera za žičaru za novi ski centar na Hajli.

“To će biti ogroman benefit za građane Rožaja, ali i za Crnu Goru”, kazao je Nurković i dodao da će sva ulaganja biti podsticaj građanima da ostanu u Rožajama i da se vraćaju u taj grad.

Crna Gora bilježi pozitivne trendove na tržištu rada, kazao je  ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

Podaci pokazuju da je krajem 2018. bilo 7 000 više zaposlenih u odnosu na isti period godinu ranije. Obećava i da će penzije i dalje biti redovne i stabilne.

Purišić kaže da postoji ozbiljna zainteresovanost Vlade da se razgovara o povećanju minimalne zarade.

On je zadovoljan rezultatima resora na čijem je čelu u prethodnoj godini. Kako je kazao bilježimo pozitivne trendove kod svih pokazatelja tržišta rada.

„U odnosu na novembar, to su nam zadnji raspoloživi podaci 2017. u novembru 2018. godine imamo više zaposlenih za blizu 7 hiljada osoba, što je obezbijedilo rast stope zaposlenosti od 3,8 odsto.“

Ministar kaže da je sve to rezultat privrednog rasta. Očekuje da ovakav trend ostane do kraja godine, što će pozitivno uticati na ukupnu crnogorsku ekonomiju.

„Sve to je smanjilo stopu nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu za nekih 4, 2 odsto, odnosno ona je smanjena na nekih 17, 8 odsto i brojčano ona je smanjena za 9 800 nezaposlenih na tržištu rada. To je naravno unaprijedilo i životni standard stanovništva,“ kaže on.

Na pitanje koliki je trenutni minus u Fondu PIO i mogu li građani koji sada počinju da rade i uplaćuju doprinose biti sigurni da će imati penziju od države kada sa 65 godina pođu u penziju Purišić kaže da je penzioni sistem jedan od najstabilnijih sistema i država čak i u vremenu krize uskače i pokriva deficit u penzionom fondu.

“Tako da mogu da kažem da će penzije i dalje biti redovne, stabilne i redovno usklađivane u skladu sa Zakonom i predviđenim načinom,“ poučuke on.

Godišnje za socijalnu pomoć se izdvaja blizu 80 miliona eura. Prvi čovjek resora kaže da je funkcionisanje socijalnog kartona od kapitalne važnosti za državu.

„Socijalni karton je obezbijedio da socijalna politika bude efikasnija, da se ostvare uštede, da se raspoloživi socijalni fondovi usmjeravaju tamo gdje je najpotrebnije.“

Dodaje da su u 2018- oj za potrebe jednokratne pomoći izdvojili oko 591 hiljadu eura, a da je to pravo koristilo 6 563 lica.

“Prosječan iznos jednokratne socijalne pomoći je bio oko 78 eura. Različiti su rasponi zavisno od potreba.“

„Stopa apsolutnog siromaštva je za CG za 2017. 4, 4 posto što je značajno manje od onoga što smo imali prije pet godina, 2013-e to je bilo oznad devet odsto. Linija relativnog siromaštva je nešto iznad onoga što je u EU, nekih 6,7 posto je veća nego tamo, ali je negdje manja nego što je u zemljama regiona. Ono što me posebno raduje da je raspoloživi nivo dohotka porastao za ovih pet godina za nekihi 15, 3 odsto, što govori da su razni socijalni slojevi u društvi imali koristi od ekonomskog rasta koji se dešavao zadnjih godina,“ dodaje Purišić.

Dodaje da se povećanje zarada oozbiljno razmatra u Socijanom savjetu i da će do kraja februara imati završen rad radne komisije.

“Nadam se da ćemo do kraja prvog kvartala kontitusati taj predlog i uputiti ga na odlučivanje Vladi. Ono što ohtabruje je da u Vladi postoji ozbiljna zainteresovanost da se obje incijative ozbiljno razmotre i nadam se da se nađe neko rješenje koje bi išle u prilog obje inicijative.“

Purišić ocjenjuje i da Socijalni savjet sve kvalitetnije radi i podsjeća da su tokom prethodne godine usvojena četiri nova zakona iz oblasti rada, da ih je još šest u pripremi i da je pozitivna klima, koja vlada u tom tijelu primijećena i van Crne Gore.

To je, zaključuje, jako bitno u kontekstu predstojećih izazova po okončanju pregovaračkog procesa, kako bi CG bila spremna da odgovori na konkurentnost evropskog tržišta rada.

Izgradnja prve dionice autoputa, od Smokovca do Mateševa, kasniće zbog prepreka u početnoj fazi, ali ćemo dobiti saobraćajnicu po evropskim standardima i kvalitetima, kazao je za Radio Crne Gore ministar saobraćaja Osman Nurković. On navodi da je u toku izrada idejnog projekta i studije zaštite životne sredine za drugu dionicu autoputa.

 “Na prvoj dionici autoputa radovi su u poodmakloj fazi. Imali smo početna kašnjena u prve dvije godine, tako da smo uglavnom te prepreke otklonili, izdali dozvole i sada se dinamika obavlja u skladu sa tim planom i nadamo se da će objekat biti završen. Ne sigurno u ugovorenom roku zbog početnih kašnjenja, ali svakako u kvalitetu i evropskim standardima”, kazao je Nurković.

Za drugu fazu od Mataševa do Adrijevice u toku je, kaže ministar, izrada idejnog projekta i studije zaštite životne sredine, iz sredstava granta EK.

“Nakon toga smo se obratili EK za donaciju od 20 odsto vrijednosti procijenjene za tu dionicu, to je oko 56 miliona. Ako bismo dobili taj grant uzeli bi 20 odsto kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj i onda bi za preostalih 60 odsto išli u privatno javno partnerstvo, da pozovemo zainteresovane izvođače i finansijere za tih 60 odsto i da na taj način rješavamo drugu dionicu i tako bismo vjerovatno išli i sa trećom dionicom”, kazao je Nurković.