Kategorija: Izjave

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović čestitao je 4. avgust – Dan Opštine Petnjica, predsjednicima Opštine i Skupštine opštine, Samiru Agoviću i Mehmedu Adroviću, odbornicima u lokalnom parlamentu i svim građanima, uz najbolje želje za dalji uspješan rad.

“Prirodni potencijali bihorskog kraja i privrženost dijaspore, važne su pretpostavke da Petnjica nastavi da se razvija kao opština, sa znatno poboljšanim uslovima za život svakog stanovnika.

Vjerujem da i država prepoznaje značaj sjevera za sveukupni razvoj Crne Gore. U tom smislu, važno je nastaviti sa unapređenjem uslova za život i rad, što će doprinijeti da Petnjica bude opština u kojoj se prepoznaju perspektive i mjesto u kojem se ostaje, da bi se vrijednim radom živjelo u skladu sa savremenim tokovima.

Razvijene Crne Gore nema bez razvijenog sjevera naše države i siguran sam da zajedničkim naporima moramo nastaviti sa ubrzanim razvojem sjevernog regiona, u duhu opredjeljenja da ravnomjerno gradimo kvalitet života u cijeloj Crnoj Gori, na dobrobit svih naših građana”, navodi se u čestitiki Ibrahimovića.

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović čestitao je svim građanima 13. jul, Dan državnosti Crne Gore.

“Uvažene građanke i građani Crne Gore u Crnoj Gori i dijaspori,

Čestitam vam 13. jul, Dan državnosti i jedan od najznačajnijih i najvrednijih dana u istoriji Crne Gore. 13. jul za Crnu Goru predstavlja simbol vjekovne težnje za nezavisnošću i slobodom, kao dvije najvažnije karakteristike svakog naroda i države i nepokolebljivog antifašističkog opredjeljenja bez obzira na visinu cijene koja se mora platiti za to opredjeljenje.

O značaju 13. jula i Trinaestojulskog ustanka najbolje su govorili drugi. Žan Pol Sartr ga je svrstao u najveće domete slobodarske tradicije 20. vijeka, a Fransoa Miteran je kazao da je to najznačajniji događaj u Drugom svjetskom ratu.

Dugujemo veliku zahvalnost našim precima, za ispravne odluke bez kojih ne bismo uživali u današnjoj slobodi, a kojima su zadivili svijet, podstičući i druge da se suprostave totalitarnoj ideologiji koja je prijetila da ga pokori. Istovremeno, naša je obaveza da današnjim i budućim generacijama, tekovine i vrijednosti antifašizma baštinimo i usađujemo kao dio naše tradicije i moralni stav oko kojeg nema kompromisa.

U 13. julu, i onome što on simbolizuje u Crnoj Gori i svijetu, nalaze se temelji današnje moderne, demokratske, multietničke, građanske, nezavisne i slobodne Crne Gore i braneći danas tekovine 13. jula branimo našu slobodu, nezavisnost i budućnost.

U to ime, još jednom, građankama i građanima Crne Gore čestitam 13. jul, Dan državnosti Crne Gore”.

mr Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade

Iako je danas dan tuge i bola za sve Bošnjake širom svijeta, važno je da poručimo da se u Srebrenici nedvosmisleno desio genocid nad Bošnjacima. Pravosnažnim presudama Međunarodnog suda u Hagu je potvrđeno da komandnu odgovornost za genocid snose čelni ljudi Vojske Republike Srpske, poručio je Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke.

“Presude međunarodnih sudova su potvrdile da je genocid počinjen nad tim ljudima ali isključivo i samo zato jer su bili Bošnjaci. U suprotnom, ovaj zločin ne bi bio okvalifikovan kao genocid da nije bio usmjeren prema jednom narodu.

Istorijski revizionizam je apsolutno neprihvatljiv”, kazao je Ćorović.

Razumljivo je da inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ odgovara većim državama na Balkanu, Srbiji i Albaniji, ali nijesmo sigurni koliko je dobra za manje države kao što je Crna Gora. O ovoj temi potrebno je otvoriti širi društveni dijalog, da se, bez povišenih tenzija, u konstruktivnoj atmosferi saopšte argumenti pro et contra, pa da se na temelju takvog pristupa i Vlada i, ako je potrebno, parlament, opredjeljuju. Neozbiljno bi bilo da se o ovakvim inicijativama rješava na ekskurzijama ili večerama – kaže u intervjuu Pobjedi Suljo Mustafić, poslanik i predsjednik Političkog savjeta Bošnjačke stranke.

POBJEDA: Koja su to najvažnija pitanja koja, po Vašem mišljenju, manjinska vlada mora riješiti i očekujete li da će ispuniti obećano u ekspozeu?

MUSTAFIĆ: Evropske integracije, odnosno nastavak pregovora sa EU, ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24 i ostalih evropskih obaveza, su prioritet u radu ove vlade i već imamo dobre signale od naših međunarodnih partnera da Crna Gora može biti prva naredna članica EU.

Na unutrašnjem planu, ključni zadatak Vlade i parlamenta je životni standard građana. Ovo je period kada imamo visoku inflaciju, rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica i zadatak je da efikasno odgovorimo na potrebe građana i zaštitimo životni standard. Podsjetimo da se mjesecima čekalo da se zakaže sjednica parlamenta da bi se donijele neke odluke koje su bile elementarna obaveza u ublažavanju posljedica krize i cijena goriva – snižavanje akciza na naftne derivate. Prije nekoliko dana u parlamentu je, uz puni konsenzus, donijeta odluka o ukidanju PDV na hljeb, čime je donekle smanjena cijena ove životne namirnice. Smatram da treba, u narednom periodu, zajedničkim naporima Skupštine i Vlade doći do još nekih odluka kojima će se ublažiti udar inflacije i rast cijena i zaštititi standard građana. Mislim da treba razmišljati o dodatnom smanjivanju cijena energenata ili kroz neke subvencije pomoći najugroženijim slojevima stanovništva – penzionerima, nezaposlenima i onima sa najnižim primanjima.

POBJEDA: Ministarka evropskih poslova Jovana Marović najavila je da će biti formirana radna grupa koja će analizirati inicijativu ,,Otvoreni Balkan“. Kakav je stav Bošnjačke stranke?

MUSTAFIĆ: Više puta smo ponovili da smo zastupnici inicijative ,,Berlinski proces“ iz prostog razloga jer je cijela EU stala iza te inicijative. Takođe, uvjereni smo da je ,,Berlinski proces“ ponudio svim državama Zapadnog Balkana dovoljno prostora da, na osnovu vlastitih rezultata, izgrađuju svoju perspektivu članstva u EU, uz sve prepreke koje treba savladati, ali i benefite koji se mogu koristiti u procesu pristupanja.

Na osnovu onoga što čujemo i saznajemo o inicijativi ,,Open Balkan“, prilično je nejasna evropska perspektiva regiona. Stiče se utisak da se ovom inicijativom, na neki način, Zapadni Balkan želi učiniti cjelinom za sebe, da unutar sebe uređuje odnose i ukida granice, a o evropskoj perspektivi ,,kad se steknu uslovi“. Razumljivo je da ovakva inicijativa odgovara većim državama na Balkanu, Srbiji i Albaniji, međutim, nijesmo sigurni koliko je ona dobra za manje države kao što je Crna Gora i neke druge. U svakom slučaju, pozdravljamo da se o ovome pitanju otvori širi društveni dijalog, da se, bez povišenih tenzija, u jednoj konstruktivnoj atmosferi iznesu argumenti pro et contra, pa da se na temelju takvog pristupa i Vlada, i ako je potrebno parlament, opredjeljuju. Neozbiljno bi bilo da se o ovakvim inicijativama rješava na ekskurzijama ili večerama, mislim da to nije bila namjera nedavnog susreta u Ohridu.

POBJEDA: Može li manjinska vlada trajati duže od godinu, s obzirom na već očigledna žestoka sporenja o temeljnom ugovoru?

MUSTAFIĆ: Manjinska vlada je skup više konstituenata, različitih političkih profilacija i ideologija. Ona je nastala kao odgovor na duboku političku krizu u koju je naše društvo uvela prethodna, 42. vlada. Podsjetiću da je formiranju manjinske vlade prethodilo potpisivanje Memoranduma, upravo od subjekata različite političke profilacije, od kojih su neki bili iz tadašnje vlasti, a neki iz opozicije. Smatram da je to nukleus čijim je proširivanjem daljom inkluzijom okupljen značajan broj političkih subjekata oko zajedničkih vrijednosti – evropskog i prozapadnog puta države Crne Gore. Podsjećam da je takav pristup dobio i jaku podršku naših međunarodnih partnera, kako iz EU, tako i iz NATO saveza. Dakle, unatoč političkim razlikama, postoji zajednički imenitelj koji nas obavezuje a to je izgradnja demokratskog društva i evropska perspektiva.

Danas imamo inkluzivnu Vladu, koja je za prethodnih mjesec pokazala da može funkcionisati i raditi zajedno na pitanjima vitalnih i strateških interesa države i naših građana.

POBJEDA: Vjerujete li da će biti obezbijeđena dvotrećinska većina u parlamentu za izbor čelnika pravosuđa, ako Vlada ima podršku 43 poslanika?

MUSTAFIĆ: Crna Gora se već određeni vremenski period nalazi u ,,vanrednom“ stanju kada su u pitanju ključne pravosudne institucije – Sudski savjet, Ustavni sud, vrhovni državni tužilac. Moramo učiniti sve i doći do konsenzusa po pitanju izbora ključnih čelnika pravosudnih institucija. Vjerujem da su toga svjesni i politički subjekti vlasti i opozicije. Kada su u pitanju ovi ciljevi koji znače izgradnju našeg pravosudnog sistema, jačanje nezavisnosti pravosuđa, depolitizaciju i borbu protiv kriminala – vjerujem da su svi spremni na neke ustupke i izgradnju konsenzusa. Uostalom, naš put ka EU umnogome zavisi od toga kako ćemo odgovoriti na ovaj izazov. Ali i prije toga, duboko vjerujem u svijest svih nas u Crnoj Gori da želimo živjeti u boljem i pravednijem društvu.

POBJEDA: Kako komentarišete nedavnu izjavu premijera Dritana Abazovića da Vlada ima nedvosmislen stav o genocidu u Srebrenici, s obzirom na to da SNP nije glasala za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, niti za smjenu Leposavića zbog nepriznavanja tog genocida?

MUSTAFIĆ: Skupština Crne Gore je prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i to je ogroman iskorak na planu suočavanja s prošlošću cjelokupnog društva. S druge strane, dobro je da imamo najavu premijera Abazovića da će predvoditi delegaciju Vlade Crne Gore u Potočarima 11. jula. Vjerujem da su svi politički subjekti koji čine ovu vladu, ali i oni u opoziciji, svjesni šta znači suočavanje sa prošlošću i bilo kakva relativizacija genocida u Srebrenici, potvrđenog presudama relevantnih evropskih sudova.

POBJEDA: Zakon o popisu stanovništva je u skupštinskoj proceduri. Kad bi mogao biti održan popis, s obzirom na to da su lokalni izbori u oktobru?

MUSTAFIĆ: Za nas je popis statističko pitanje i vjerujemo da je važno da što prije bude održan, uz poštovanje svih evropskih standarda. Na to upozoravaju i relevantne organizacije koje se bave pitanjem popisa. Jer, bez novih podataka, teško je planirati politike razvoja države.

POBJEDA: Formirano je radno tijelo za izradu zakona o Vladi. Kada će se krenuti u izradu zakona o Skupštini, je li bilo riječi o tome u parlamentu?

MUSTAFIĆ: Dešavanja iz prethodnog perioda jasno su nam potvrdila da su nam neophodni i zakon o Vladi, kao i zakon o Skupštini. Zapravo, ova zakonska rješenja su jedan od bitnih činilaca izgradnje zrelih demokratskih institucija – zakonodavne i izvršne vlasti. Radna tijela za izradu ovih akata su formirana i vjerujem da ćemo predano raditi u narednom periodu, kako bi oba akta imali što prije u praksi.

POBJEDA: Dosta je bilo izliva šovinizma i prijetnji prema Bošnjacima u periodu nakon izbora 30. avgusta 2020. godine. Kako se danas Bošnjaci osjećaju u Crnoj Gori?

MUSTAFIĆ: Period od 30. avgusta 2020. godine, pa sve do prije neki mjesec, ostaće upamćen kao period kada se prema Bošnjacima, ali i drugim manje brojnim narodima, postupalo kao prema građanima drugog reda. Podsjećam na brojne izlive šovinizma u Pljevljima i Beranama. Imali smo i skrnavljenja objekata i imovine Islamske zajednice. Da ne govorimo o bjesomučnoj kampanji – medijskoj prije svega, gdje su glavna meta bili politički predstavnici manjinskih naroda. Sve to pratilo je i ,,čišćenje“ državnih institucija od rukovodilaca pripadnika ovih naroda. Podsjetimo samo šta je urađeno u obrazovnom sistemu – u školstvu i nekim drugim institucijama. Sve podatke brižljivo sakupljamo i vjerujem da će, tako sabrani, jednog dana, i iz jedne druge perspektive, pokazati vrlo neprijatan period ili epizodu tranzicije crnogorskog društva. Žalosno je što je takav odnos ohrabrivan iz same Vlade, podsjetimo da je to jedina vlada koja nije imala predstavnike manjinskih naroda u svom sastavu. Međutim, samo djelovanje te vlade koje je nekim svojim odlukama, kadrovanjem i u institucijama dovodilo u pitanje sekularno uređenje i multietnički karakter našeg društva, učinilo je da nema nikakvu podršku manjinskih naroda. Gubitak tog kredibiliteta, uz sve ostale manjkavosti, bio je presudan za urušavanje te vlade. Vjerujem da je to nauk i onima koji će ubuduće obnašati vlast u Crnoj Gori – da bez istinske i iskrene saradnje sa pripadnicima manjinskih naroda i njihovim predstavnicima nema stabilne Vlade i što je važnije, nema građanske Crne Gore.

Naši politički zahtjevi nikada nijesu bili nerealni, tražili smo samo ono što nam pripada na osnovu izbornog rezultata. I sada participiramo u Vladi u onoj mjeri za koju smatramo da su nas građani podržali, sve ostalo smatramo medijskim insinuacijama, podmetanjima i karikiranjima kojima se politički predstavnici manje brojnih naroda i njihovi legitimni zahtjevi žele predstaviti kao nedobronamjerni i ,,opasni“ po društvo. Oni koji su proizvodili takvu medijsku klimu, neka se zapitaju kuda sve to vodi i razmisle o svojoj odgovornosti za stvaranje netrpeljivosti i etničke distance u društvu.

Vjerujem da će ta ružna vremena ostati iza nas i da se otvaraju nove perspektive vraćanja povjerenja u državne institucije i, naravno, stvaranja boljih uslova za život svih građana, prevashodno u ekonomskom pogledu, kroz investicije i otvaranje novih i održivih radnih mjesta.

Još jedan primjer političkog obračuna sa poslanicima zbog Rezolucije o Srebrenici

POBJEDA: Poslanik BS Amer Smailović doživio je juče neprijatnosti na graničnom prelazu u Srbiji, što nije prvi put da je neki crnogorski poslanik zadržavan od srpske policije na granici. Isto se desilo ranije predsjedniku Vaše partije Ervinu Ibrahimoviću, ali i još nekim poslanicima. Kako to komentarišete, zbog čega se to dešava?

MUSTAFIĆ: Žao mi je zbog neprijatnosti koje je doživio kolega Smailović. Nažalost, to je još jedan primjer političkog obračuna prema poslanicima Skupštine Crne Gore, naloženog vjerovatno iz vrha srbijanskih vlasti, iz samo jednog razloga – zbog prošlogodišnje podrške Rezoluciji o Srebrenici, koja je bila jedan veliki civilizacijski iskorak, dostojan svakog poštovanja, koji je napravio crnogorski parlament.

Ostaje nada da će se ovakav odnos izmijeniti, makar u svijetlu najava poboljšanja odnosa i bolje saradnje dvije susjedne države.

Šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić, koja je članica Odbora za izmjenu izbornog zakonodavstva, kazala je za Pobjedu da očekuje da vrlo brzo počnu dogovori o izbornim reformama. Istakla je da je BS potpuno spremna za konstruktivni dijalog oko reformi izbornog zakonodavstva.

-Naš cilj je da izborna pravila uredimo na najbolji mogući način, uvažavajući ono što je iskustvo i praksa naših prijatelja sa dugom i uređenom demokratskom tradicijom ali i specifičnost Crne Gore kao male, balkanske države. Želimo da izborni proces učinimo što kredibilnijim, ali i da konačno dođemo do rješenja koja će nas izvesti iz stalnog stanja izborne kampanje, koje otežava normalno funkcionisanje društva – istakla je Strujić-Harbić.

Ona smatra da se izborno pravo mora posmatrati inkluzivno i, kako poručuje, “u tom smislu ćemo insistirati na rješenjima koja će što veći broj građana Crne Gore uključiti u odlučivanje”.

-U tom kontekstu moramo naći način i da našoj dijaspori sa pravom glasa omogućimo da to pravo, uz jasne procedure i pravila, iskoriste u državama u kojima privremeno borave – istakla je Strujić-Harbić.

Prema njenim riječima, svi poslanici su dali podršku uređenju izbornih pravila.

Brzo krenuti u dijalog

– Što se tiče ostalih kolega iz Skupštine Crne Gore, svi smo svjedoci da su bez izuzetka, u periodu iza nas, svi dali podršku uređenju izbornih pravila i ja zaista mislim da kao ozbiljni ljudi i misle ono što govore, tako da očekujem da se vrlo brzo nađemo za stolom i počnemo dogovarati oko ovog veoma važnog pitanja – istakla je Strujić-Harbić.

Piše: Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke

Imali smo daleko bolju državu, Jugoslaviju, pa nekima nije valjala. Sada hoće “Open Balkan”. Zlonamjernici bi rekli “Veliku Srbiju” i “Veliku Albaniju”. A šta je sa nama, “malima”? Open Balkan ili Otvoreni Balkan, čemu to? Otvoriti granice? Zašto?

• Da bi olakšali putovanje (koje inače nije onemogućeno) i bez lične karte prolazili granice, ili da bi uklonivši granice olakšali šverc narkotika, duvanskih proizvoda i koječega još?
• Da bi olakšali promet roba i usluga ili da bi dodatno olakšali većim zemljama da se još lakše probiju na naše tržište i time ugroze ionako slabu domaću proizvodnju?
• Da bi ubrzali promet roba ili da bi smanjili ili eliminisali kontrolu kvaliteta roba koje ulaze u Crnu Goru? Sa postojećim mehanizmima kontrola sa granica Crne Gore se vraćaju tone štetne, pokvarene i neupotrebljive robe i hrane.
• Da bi širili veze i pomirenje među narodima? Sa kojim? Onim koji ne priznaju genocid u Srebrenici, kojima padaju Rezolucije o pomirenju u vlastitim parlamentima? Sa onima koji veličaju presuđene ratne zločince, u čiju čast iscrtavaju murale i skandiraju fašističke parole na raznim okupljanima? Sa onima u čijim zemljama buji fašizam, klerikalizam i šovinizam? Sa onim koji ne priznaju druge nacije i narode? Sa revizionistima? Sa onim koji se naoružavaju, koji zabranjuju slobodu govora i koje uvode medijsku poslušnost? Sa onima koji razroki sjede na dvije stolice, pa jednim okom gledaju u Kremlj, a drugim u Brisel? Sa onima koji nisu dio jedinstvenog bezbjedonosnog i NATO sistema? Da li i pod kojim uslovima jedna NATO članica može uopšte ulaziti u nekakve eksperimente sa zemljama koje ne pripadaju NATO-u? Sa onim koji kaskaju za nama u EU integracijama, da nas oni pomognu?
• Šta to istinski i kome nudi Open Balkan? Nudi li poput EU neke predpristupne, pristupne, strukturne i druge fondove kao motiv malim zemljama da se pridruže? NE. Evropska unija troši milione i milijarde eura na ova davanja, a koliko su novca spremne da daju Srbija i Albanija kao inicijatori Open Balkana za eventualno slične pretpristupne fondove? Za sada NULA. Open Balkan Crnoj Gori ne nudi ništa, on je tu da uzme (od “malih”) a ne da daje.

Open Balkan je poput Superhika, junaka iz kultnog stripa Alan Ford, koji uzima od siromašnih i malih, a daje bogatim i velikim. Zašto Open Balkan kad imamo EU? Zašto Superhik kad imamo Supermena?

Open Balkan? Ne hvala.

Insistiranjem na članstvu u NATO, pokazali smo nacionalnu i političku zrelost da razmišljamo strateški, kreiramo i ostvarujemo vizije. Članstvom u NATO postali smo partner najrazvijenijim državama svijeta i dio najprestižnijeg i najsigurnijeg globalnog sistema bezbjednosti, poručio je mr Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore, povodom pet godina od učlanjenja Crne Gore u NATO Alijansu.

“Danas, u izazovnom geopolitičkom bezbjednosnom i ekonomskom kontekstu, NATO predstavlja garant sigurnosti i njenih gradjana i pozicionira visoko na mapi sigurnih investicionih i turističkih destinacija, a zajedno promovišemo i štitimo vrijednosti modernog svijeta. To je potvrda ispravnosti naše politike.

Pet godina nakon punopravnog članstva u NATO koračamo zajedno sigurnim i, nadam se, ubrzanim korakom ka najvažnijem spoljnopolitičkom cilju – punopravnom članstvu Crne Gore u EU.

To će biti kruna ISPRAVNE politike Bošnjačke stranke”.

Otvoreni Balkan nema moju niti bjanko podršku Bošnjačke stranke, ni u Vladi ni u Skupštini Crne Gore, poručio je lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović.

On je u izjavi za politicki.ba kazao da je prioritetni zadatak aktuelne administracije ubrzavanje evropskih integracija i sve institucionalne kapacitete treba usmjeriti prema tom cilju.

“Svako, pa i premijer, može da razgovara o svim pitanjima a krupne odluke, među kojima je i pitanje Otvorenog Balkana, donosićemo u institucijama sistema i sa najvišim stepenom saglasnosti konstituenata vlasti rukovodeći se isključivo interesom građana i države Crne Gore”, rekao je Ibrahimović.

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović uputio je čestitku svim građanima Crne Gore u zemlji i dijaspori povodom 21. maja, Dana nezavisnosti.

“Kada smo prije 16 godina, odlučno, iskreno, patriotski i vizionarski glasali za nezavisnu Crnu Goru, znali smo da je pred nama izazovan i zahtjevan put. Crna Gora je u prethodnom periodu gradila institucije, a istovremeno, stvarala i ambijent za bolji život svih naših građana. Danas je potpuno jasno da je nezavisnost Crne Gore bila preduslov za intenzivan ekonomski i demokratski razvoj Crne Gore.

Kao punopravna članica NATO saveza i prva naredna članica EU, Crna Gora je danas država, koja uprkos brojnim unutrašnjim i geopolitičkim izazovima, hrabro i odlučno korača putem prosperiteta. Zato je i naše zalaganje da se Crna Gora razvija kao demokratska i pravna država socijalne pravde, koja će garantovati ravnopravnost svakom građaninu, bez obzira na vjeru, naciju ili političku pripadnost.

Koncept multietničke Crne Gore, koji Bošnjačka stranka zagovara od svog osnivanja, a koji smo snažno inkorporirali u biće crnogorskog društva i identiteta, skoro plebiscitarnom podrškom na referendumu 2006. godine, zajedničko je dobro svih koji Crnu Goru nose u srcu. U to ime, svim građankama i građanima čestitam 21. maj – Dan nezavisnosti”, navodi se u čestitiki Ibrahimovića.

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kazao je u izjavi za Vijesti da je inicijativa Otvoreni Blakan velika nepoznanica i da neće biti bjanko podrške u Vladi ili u parlamentu.

“Naravno, spremni smo da sva pitanja stavimo na sto i da o njima razgovaramo”, dodao je Omeragić.

Prema njegovim riječima, sadašnji stav BS je da Otvoreni Balkan smatra procesom koji ne može da ide uporedo sa pristupanjem EU, prije svega jer bi on zahtijevao i neke izmjene zakonske regulative, na primjer Zakona o strancima, Zakona o graničnoj kontroli, Zakona o radu, set poreskih i carinskih zakona.

”Mi smo te zakone već usaglasili sa zakonodavstvom EU i svaka izmjena bi bila korak unazad jer je jedan od ključnih uslova za pristupanje EU harmonizacija zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Berlinski proces i CEFTA nam nude sve ono što se navodno nalazi u programu Otvorenog Balkana i s toga ostajemo pri stavu da je za Crnu Goru i njen integracioni put najbolji model Berlinski proces, koji je pod pokroviteljstvom EU”, kazao je Omeragić.