Kategorija: Izjave

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović uputio je večeras čestitku crnogorskoj atletičarki Mariji Vuković, koja je osvojila srebrnu medalju u skoku u vis na Evropskom prvenstvu u Minhenu.

“Sve čestitke sjajnoj Mariji Vuković, na fenomenalnom rezultatu, srebrnoj medalji na EP u atletici. Večerašnji rezultat, koji je najbolji u istoriji crnogorske atletike, pokazatelj je da Crna Gora ima sportiste za najveći svjetski vrh.

Srećno Marija, ovo je uspjeh kojim se ponosi cijela Crna Gora”, navodi se u čestitki Ibrahimovića.

Jedan od osnovnih motiva ulaska Bošnjačke stranke (BS) u manjinsku vladu, pored EU integracija, mada su ta dva motiva međusobno povezana, bio je proces deblokade u pravosuđu. Mi smo glasali za predložene kandidate za Sudski savjet, jer nam njihove biografije govore da je riječ o profesionalcima koji imaju stručne, profesionalne i etičke reference da vrše ovu važnu funkciju, kazao je u razgovoru za “Dan” portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić.

Omeragić ističe da, nažalost, nedovoljna većina glasova poslanika za izbor članova Sudskog savjeta je korak unazad na polju evropskih integracija Crne Gore i generalno na planu demokratizacije društva, jačanja vladavine prava i snaženja povjerenja u pravosuđe.

-Normalno funkcionisanje jednog sistema nemoguće je bez izbora ključnih organa u pravosuđu. Vjerujem da će na ponovljenom glasanju za mjesec dana doći do konsenzusa i da ćemo izabrati članove Sudskog savjeta. S druge strane, takođe ostaje žal što nijesu izabrane sudije Ustavnog suda. Bošnjačka stranka je sve vrijeme apelovala da se dođe do rješenja, kako bi se kompletirao sastav ne samo Sudskog savjeta, već i Ustavnog suda. Na taj način bi poslali poruku da je svima u Crnoj Gori u interesu da se izađe iz blokade u kojoj se nalazi naše pravosuđe, a koje blokira mnoge druge procese, poput EU integracija, ali i dovodi u pitanje mogućnost održavanja izbora zbog postupaka koji bi se mogli povesti pred Ustavnim sudom – navodi Omeragić.

Djeluje kao da konsenzus vodećih političkih snaga u Crnoj Gori koji bi se pretočio u dvotrećinsku većinu za izbor čelnika tužilaštva i temeljnu promjenu izbornog zakonodavstva nije ni na vidiku. Dvotrećinska većina potrebna je da bi se promijenio Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali i da se izaberu vrhovni državni tužilac i dio članova Sudskog savjeta. Na pitanje je li moguće doći do dvije trećine, naš sagovornik navodi da sva istraživanja pokazuju da preko 80 odsto građana Crne Gore želi članstvo u EU.

– Da bi Crna Gora bila punopravna članica, a mislim da to može biti veoma brzo, nama je potrebno da dođemo do dvotrećinske većine u parlamentu i konačno krenemo u rješavanje brojnih pitanja, kako onih koja se tiču izbora u pravosuđu, tako i kada je riječ o izmjenama izbornih zakona. Uprkos brojnim neuspjelim pokušajima, ipak vjerujem da ovaj saziv parlamenta ima dobru priliku da kroz dijalog dođe do dvotrećinske većine. Za to će nam, ipak, trebati malo više odgovornosti, a manje partijskih kalkulacija – ističe portparol Bošnjačke stranke.

Sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o nepovjerenju Vladi zakazana je za sjutra. Nakon što je premijer Dritan Abazović potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), klubovi poslanika DPS, SDP-LP, SD, DUA predali su u skupštinsku proceduru predlog koji je potpisalo 36 poslanika.

– Ovo je za nas važno pitanje i Bošnjačka stranka će, kao organizovana i institucionalno uređena stranka, na stranačkim organima donijeti konačnu odluku vezano za glasanje o nepovjerenju Vladi. Ono što svi u Crnoj Gori treba da znaju, a vrijeme iza nas je to mnogo puta i potvrdilo, da je BS uvijek donosila ispravne odluke. Za 16 godina postojanja, nismo donijeli nijednu pogrešnu odluku, bilo po narod koji predstavljamo, ili po državu Crnu Goru. Te odluke su vrlo često bile teške, ali hrabre, odgovorne i vizionarske. Tako će biti i ovog puta. Očuvanje evropske agende, građanski koncept države, politički dijalog, jačanje vladavine prava, ublažavanje ekonomske krize, jačanje stabilnosti multietničkog društva uz punu inkluzivnost manjinskih naroda – ključni su prioriteti na kojima insistiramo i na kojima ćemo istrajati – zaključuje Omeragić.

Ukoliko manjinska vlada padne, formiraće se nova izvršna vlast ili će se ići na nove izbore, za šta je potrebno skraćenje mandata Skupštini.

U tom slučaju, vrlo je moguće da će se pomjeriti i lokalni izbori, kako bi bili održani zajedno sa parlamentarnim. Omeragić ističe da je predsjednik države Milo Đukanović shodno odluci Ustavnog suda, donio Odluku o raspisivanju lokalnih izbora za kraj oktobra.

– Vjerujem da će se i održati u tom terminu. Mi smo potpuno spremni za izbore u svim opštinama u kojima učestvujemo. Prema svim istraživanjima, dobro stojimo u svim tim opštinama i s dosta optimizma ulazimo u izborni proces – ističe on.

Centar za građansko obrazovanje prije dvije sedmice podnio je inicijativu skupštinskoj Radnoj grupi za izradu Nacrta zakona o Skupštini da se tim tekstom definiše zakonska obaveza ljekarskog pregleda za poslanike i poslanice, kao i zaposlene u administraciji Skupštine Crne Gore, a koja uključuje posebno testiranje mentalno-psihološke sposobnosti, kao i inicijalno i kasnije redovno nenajavljeno testiranje na psihoaktivne supstance

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić u izjavi za portal Dnevno.me, kaže da podržava inicijativu CGO.

“Time bi i javni funkcioneri morali dati na uvid dokaz o radnoj i zdravstvenoj sposobnosti, kao i svi građani koji apliciraju za bilo koju vrstu posla. Približili bi obaveze koje bi bilo potrebno ispuniti za obavljanje poslova, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Javni funkcioneri moraju nepristrasno i kvalitetno obavljati radne zadatke”, kaže Strujić-Harbić i dodaje:

“Svjedoci smo da nas pojedini funkcioneri u Crnoj Gori nerijetko iznenade nemilim scenama, koje svakako utiču na atmosferu u društvu. Moramo imati na umu da su poslanici u Parlamentu, kao i članovi Vlade i ostali funkcioneri predstavnici dijela građana i javne ličnosti, koje u svakom pogledu moraju imati odgovarajući kodeks u ponašanju. Oni su ti koji donose odluke od kojih na kraju direktno ili indirektno zavisi kvalitet i način života građana.”

Sa druge strane, poslanica BS tvrdi da takva inicijativa otvara brojna pitanja kojima bi se trebalo detaljnije posvetiti.

“Postavlja se pitanje da li je inicijativa ustavna i koliko zalazi u privatni život. Takođe, ostaje dilema šta se dešava u slučajevima kada pojedinac, tj. javni funkcioner ne pristane na testiranje…”, kazala je Strujić-Harbić.

Izvor: Portal Dnevno.me

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović čestitao je 4. avgust – Dan Opštine Petnjica, predsjednicima Opštine i Skupštine opštine, Samiru Agoviću i Mehmedu Adroviću, odbornicima u lokalnom parlamentu i svim građanima, uz najbolje želje za dalji uspješan rad.

“Prirodni potencijali bihorskog kraja i privrženost dijaspore, važne su pretpostavke da Petnjica nastavi da se razvija kao opština, sa znatno poboljšanim uslovima za život svakog stanovnika.

Vjerujem da i država prepoznaje značaj sjevera za sveukupni razvoj Crne Gore. U tom smislu, važno je nastaviti sa unapređenjem uslova za život i rad, što će doprinijeti da Petnjica bude opština u kojoj se prepoznaju perspektive i mjesto u kojem se ostaje, da bi se vrijednim radom živjelo u skladu sa savremenim tokovima.

Razvijene Crne Gore nema bez razvijenog sjevera naše države i siguran sam da zajedničkim naporima moramo nastaviti sa ubrzanim razvojem sjevernog regiona, u duhu opredjeljenja da ravnomjerno gradimo kvalitet života u cijeloj Crnoj Gori, na dobrobit svih naših građana”, navodi se u čestitiki Ibrahimovića.

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović čestitao je svim građanima 13. jul, Dan državnosti Crne Gore.

“Uvažene građanke i građani Crne Gore u Crnoj Gori i dijaspori,

Čestitam vam 13. jul, Dan državnosti i jedan od najznačajnijih i najvrednijih dana u istoriji Crne Gore. 13. jul za Crnu Goru predstavlja simbol vjekovne težnje za nezavisnošću i slobodom, kao dvije najvažnije karakteristike svakog naroda i države i nepokolebljivog antifašističkog opredjeljenja bez obzira na visinu cijene koja se mora platiti za to opredjeljenje.

O značaju 13. jula i Trinaestojulskog ustanka najbolje su govorili drugi. Žan Pol Sartr ga je svrstao u najveće domete slobodarske tradicije 20. vijeka, a Fransoa Miteran je kazao da je to najznačajniji događaj u Drugom svjetskom ratu.

Dugujemo veliku zahvalnost našim precima, za ispravne odluke bez kojih ne bismo uživali u današnjoj slobodi, a kojima su zadivili svijet, podstičući i druge da se suprostave totalitarnoj ideologiji koja je prijetila da ga pokori. Istovremeno, naša je obaveza da današnjim i budućim generacijama, tekovine i vrijednosti antifašizma baštinimo i usađujemo kao dio naše tradicije i moralni stav oko kojeg nema kompromisa.

U 13. julu, i onome što on simbolizuje u Crnoj Gori i svijetu, nalaze se temelji današnje moderne, demokratske, multietničke, građanske, nezavisne i slobodne Crne Gore i braneći danas tekovine 13. jula branimo našu slobodu, nezavisnost i budućnost.

U to ime, još jednom, građankama i građanima Crne Gore čestitam 13. jul, Dan državnosti Crne Gore”.

mr Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade

Iako je danas dan tuge i bola za sve Bošnjake širom svijeta, važno je da poručimo da se u Srebrenici nedvosmisleno desio genocid nad Bošnjacima. Pravosnažnim presudama Međunarodnog suda u Hagu je potvrđeno da komandnu odgovornost za genocid snose čelni ljudi Vojske Republike Srpske, poručio je Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke.

“Presude međunarodnih sudova su potvrdile da je genocid počinjen nad tim ljudima ali isključivo i samo zato jer su bili Bošnjaci. U suprotnom, ovaj zločin ne bi bio okvalifikovan kao genocid da nije bio usmjeren prema jednom narodu.

Istorijski revizionizam je apsolutno neprihvatljiv”, kazao je Ćorović.

Razumljivo je da inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ odgovara većim državama na Balkanu, Srbiji i Albaniji, ali nijesmo sigurni koliko je dobra za manje države kao što je Crna Gora. O ovoj temi potrebno je otvoriti širi društveni dijalog, da se, bez povišenih tenzija, u konstruktivnoj atmosferi saopšte argumenti pro et contra, pa da se na temelju takvog pristupa i Vlada i, ako je potrebno, parlament, opredjeljuju. Neozbiljno bi bilo da se o ovakvim inicijativama rješava na ekskurzijama ili večerama – kaže u intervjuu Pobjedi Suljo Mustafić, poslanik i predsjednik Političkog savjeta Bošnjačke stranke.

POBJEDA: Koja su to najvažnija pitanja koja, po Vašem mišljenju, manjinska vlada mora riješiti i očekujete li da će ispuniti obećano u ekspozeu?

MUSTAFIĆ: Evropske integracije, odnosno nastavak pregovora sa EU, ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 i 24 i ostalih evropskih obaveza, su prioritet u radu ove vlade i već imamo dobre signale od naših međunarodnih partnera da Crna Gora može biti prva naredna članica EU.

Na unutrašnjem planu, ključni zadatak Vlade i parlamenta je životni standard građana. Ovo je period kada imamo visoku inflaciju, rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica i zadatak je da efikasno odgovorimo na potrebe građana i zaštitimo životni standard. Podsjetimo da se mjesecima čekalo da se zakaže sjednica parlamenta da bi se donijele neke odluke koje su bile elementarna obaveza u ublažavanju posljedica krize i cijena goriva – snižavanje akciza na naftne derivate. Prije nekoliko dana u parlamentu je, uz puni konsenzus, donijeta odluka o ukidanju PDV na hljeb, čime je donekle smanjena cijena ove životne namirnice. Smatram da treba, u narednom periodu, zajedničkim naporima Skupštine i Vlade doći do još nekih odluka kojima će se ublažiti udar inflacije i rast cijena i zaštititi standard građana. Mislim da treba razmišljati o dodatnom smanjivanju cijena energenata ili kroz neke subvencije pomoći najugroženijim slojevima stanovništva – penzionerima, nezaposlenima i onima sa najnižim primanjima.

POBJEDA: Ministarka evropskih poslova Jovana Marović najavila je da će biti formirana radna grupa koja će analizirati inicijativu ,,Otvoreni Balkan“. Kakav je stav Bošnjačke stranke?

MUSTAFIĆ: Više puta smo ponovili da smo zastupnici inicijative ,,Berlinski proces“ iz prostog razloga jer je cijela EU stala iza te inicijative. Takođe, uvjereni smo da je ,,Berlinski proces“ ponudio svim državama Zapadnog Balkana dovoljno prostora da, na osnovu vlastitih rezultata, izgrađuju svoju perspektivu članstva u EU, uz sve prepreke koje treba savladati, ali i benefite koji se mogu koristiti u procesu pristupanja.

Na osnovu onoga što čujemo i saznajemo o inicijativi ,,Open Balkan“, prilično je nejasna evropska perspektiva regiona. Stiče se utisak da se ovom inicijativom, na neki način, Zapadni Balkan želi učiniti cjelinom za sebe, da unutar sebe uređuje odnose i ukida granice, a o evropskoj perspektivi ,,kad se steknu uslovi“. Razumljivo je da ovakva inicijativa odgovara većim državama na Balkanu, Srbiji i Albaniji, međutim, nijesmo sigurni koliko je ona dobra za manje države kao što je Crna Gora i neke druge. U svakom slučaju, pozdravljamo da se o ovome pitanju otvori širi društveni dijalog, da se, bez povišenih tenzija, u jednoj konstruktivnoj atmosferi iznesu argumenti pro et contra, pa da se na temelju takvog pristupa i Vlada, i ako je potrebno parlament, opredjeljuju. Neozbiljno bi bilo da se o ovakvim inicijativama rješava na ekskurzijama ili večerama, mislim da to nije bila namjera nedavnog susreta u Ohridu.

POBJEDA: Može li manjinska vlada trajati duže od godinu, s obzirom na već očigledna žestoka sporenja o temeljnom ugovoru?

MUSTAFIĆ: Manjinska vlada je skup više konstituenata, različitih političkih profilacija i ideologija. Ona je nastala kao odgovor na duboku političku krizu u koju je naše društvo uvela prethodna, 42. vlada. Podsjetiću da je formiranju manjinske vlade prethodilo potpisivanje Memoranduma, upravo od subjekata različite političke profilacije, od kojih su neki bili iz tadašnje vlasti, a neki iz opozicije. Smatram da je to nukleus čijim je proširivanjem daljom inkluzijom okupljen značajan broj političkih subjekata oko zajedničkih vrijednosti – evropskog i prozapadnog puta države Crne Gore. Podsjećam da je takav pristup dobio i jaku podršku naših međunarodnih partnera, kako iz EU, tako i iz NATO saveza. Dakle, unatoč političkim razlikama, postoji zajednički imenitelj koji nas obavezuje a to je izgradnja demokratskog društva i evropska perspektiva.

Danas imamo inkluzivnu Vladu, koja je za prethodnih mjesec pokazala da može funkcionisati i raditi zajedno na pitanjima vitalnih i strateških interesa države i naših građana.

POBJEDA: Vjerujete li da će biti obezbijeđena dvotrećinska većina u parlamentu za izbor čelnika pravosuđa, ako Vlada ima podršku 43 poslanika?

MUSTAFIĆ: Crna Gora se već određeni vremenski period nalazi u ,,vanrednom“ stanju kada su u pitanju ključne pravosudne institucije – Sudski savjet, Ustavni sud, vrhovni državni tužilac. Moramo učiniti sve i doći do konsenzusa po pitanju izbora ključnih čelnika pravosudnih institucija. Vjerujem da su toga svjesni i politički subjekti vlasti i opozicije. Kada su u pitanju ovi ciljevi koji znače izgradnju našeg pravosudnog sistema, jačanje nezavisnosti pravosuđa, depolitizaciju i borbu protiv kriminala – vjerujem da su svi spremni na neke ustupke i izgradnju konsenzusa. Uostalom, naš put ka EU umnogome zavisi od toga kako ćemo odgovoriti na ovaj izazov. Ali i prije toga, duboko vjerujem u svijest svih nas u Crnoj Gori da želimo živjeti u boljem i pravednijem društvu.

POBJEDA: Kako komentarišete nedavnu izjavu premijera Dritana Abazovića da Vlada ima nedvosmislen stav o genocidu u Srebrenici, s obzirom na to da SNP nije glasala za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, niti za smjenu Leposavića zbog nepriznavanja tog genocida?

MUSTAFIĆ: Skupština Crne Gore je prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i to je ogroman iskorak na planu suočavanja s prošlošću cjelokupnog društva. S druge strane, dobro je da imamo najavu premijera Abazovića da će predvoditi delegaciju Vlade Crne Gore u Potočarima 11. jula. Vjerujem da su svi politički subjekti koji čine ovu vladu, ali i oni u opoziciji, svjesni šta znači suočavanje sa prošlošću i bilo kakva relativizacija genocida u Srebrenici, potvrđenog presudama relevantnih evropskih sudova.

POBJEDA: Zakon o popisu stanovništva je u skupštinskoj proceduri. Kad bi mogao biti održan popis, s obzirom na to da su lokalni izbori u oktobru?

MUSTAFIĆ: Za nas je popis statističko pitanje i vjerujemo da je važno da što prije bude održan, uz poštovanje svih evropskih standarda. Na to upozoravaju i relevantne organizacije koje se bave pitanjem popisa. Jer, bez novih podataka, teško je planirati politike razvoja države.

POBJEDA: Formirano je radno tijelo za izradu zakona o Vladi. Kada će se krenuti u izradu zakona o Skupštini, je li bilo riječi o tome u parlamentu?

MUSTAFIĆ: Dešavanja iz prethodnog perioda jasno su nam potvrdila da su nam neophodni i zakon o Vladi, kao i zakon o Skupštini. Zapravo, ova zakonska rješenja su jedan od bitnih činilaca izgradnje zrelih demokratskih institucija – zakonodavne i izvršne vlasti. Radna tijela za izradu ovih akata su formirana i vjerujem da ćemo predano raditi u narednom periodu, kako bi oba akta imali što prije u praksi.

POBJEDA: Dosta je bilo izliva šovinizma i prijetnji prema Bošnjacima u periodu nakon izbora 30. avgusta 2020. godine. Kako se danas Bošnjaci osjećaju u Crnoj Gori?

MUSTAFIĆ: Period od 30. avgusta 2020. godine, pa sve do prije neki mjesec, ostaće upamćen kao period kada se prema Bošnjacima, ali i drugim manje brojnim narodima, postupalo kao prema građanima drugog reda. Podsjećam na brojne izlive šovinizma u Pljevljima i Beranama. Imali smo i skrnavljenja objekata i imovine Islamske zajednice. Da ne govorimo o bjesomučnoj kampanji – medijskoj prije svega, gdje su glavna meta bili politički predstavnici manjinskih naroda. Sve to pratilo je i ,,čišćenje“ državnih institucija od rukovodilaca pripadnika ovih naroda. Podsjetimo samo šta je urađeno u obrazovnom sistemu – u školstvu i nekim drugim institucijama. Sve podatke brižljivo sakupljamo i vjerujem da će, tako sabrani, jednog dana, i iz jedne druge perspektive, pokazati vrlo neprijatan period ili epizodu tranzicije crnogorskog društva. Žalosno je što je takav odnos ohrabrivan iz same Vlade, podsjetimo da je to jedina vlada koja nije imala predstavnike manjinskih naroda u svom sastavu. Međutim, samo djelovanje te vlade koje je nekim svojim odlukama, kadrovanjem i u institucijama dovodilo u pitanje sekularno uređenje i multietnički karakter našeg društva, učinilo je da nema nikakvu podršku manjinskih naroda. Gubitak tog kredibiliteta, uz sve ostale manjkavosti, bio je presudan za urušavanje te vlade. Vjerujem da je to nauk i onima koji će ubuduće obnašati vlast u Crnoj Gori – da bez istinske i iskrene saradnje sa pripadnicima manjinskih naroda i njihovim predstavnicima nema stabilne Vlade i što je važnije, nema građanske Crne Gore.

Naši politički zahtjevi nikada nijesu bili nerealni, tražili smo samo ono što nam pripada na osnovu izbornog rezultata. I sada participiramo u Vladi u onoj mjeri za koju smatramo da su nas građani podržali, sve ostalo smatramo medijskim insinuacijama, podmetanjima i karikiranjima kojima se politički predstavnici manje brojnih naroda i njihovi legitimni zahtjevi žele predstaviti kao nedobronamjerni i ,,opasni“ po društvo. Oni koji su proizvodili takvu medijsku klimu, neka se zapitaju kuda sve to vodi i razmisle o svojoj odgovornosti za stvaranje netrpeljivosti i etničke distance u društvu.

Vjerujem da će ta ružna vremena ostati iza nas i da se otvaraju nove perspektive vraćanja povjerenja u državne institucije i, naravno, stvaranja boljih uslova za život svih građana, prevashodno u ekonomskom pogledu, kroz investicije i otvaranje novih i održivih radnih mjesta.

Još jedan primjer političkog obračuna sa poslanicima zbog Rezolucije o Srebrenici

POBJEDA: Poslanik BS Amer Smailović doživio je juče neprijatnosti na graničnom prelazu u Srbiji, što nije prvi put da je neki crnogorski poslanik zadržavan od srpske policije na granici. Isto se desilo ranije predsjedniku Vaše partije Ervinu Ibrahimoviću, ali i još nekim poslanicima. Kako to komentarišete, zbog čega se to dešava?

MUSTAFIĆ: Žao mi je zbog neprijatnosti koje je doživio kolega Smailović. Nažalost, to je još jedan primjer političkog obračuna prema poslanicima Skupštine Crne Gore, naloženog vjerovatno iz vrha srbijanskih vlasti, iz samo jednog razloga – zbog prošlogodišnje podrške Rezoluciji o Srebrenici, koja je bila jedan veliki civilizacijski iskorak, dostojan svakog poštovanja, koji je napravio crnogorski parlament.

Ostaje nada da će se ovakav odnos izmijeniti, makar u svijetlu najava poboljšanja odnosa i bolje saradnje dvije susjedne države.

Šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić, koja je članica Odbora za izmjenu izbornog zakonodavstva, kazala je za Pobjedu da očekuje da vrlo brzo počnu dogovori o izbornim reformama. Istakla je da je BS potpuno spremna za konstruktivni dijalog oko reformi izbornog zakonodavstva.

-Naš cilj je da izborna pravila uredimo na najbolji mogući način, uvažavajući ono što je iskustvo i praksa naših prijatelja sa dugom i uređenom demokratskom tradicijom ali i specifičnost Crne Gore kao male, balkanske države. Želimo da izborni proces učinimo što kredibilnijim, ali i da konačno dođemo do rješenja koja će nas izvesti iz stalnog stanja izborne kampanje, koje otežava normalno funkcionisanje društva – istakla je Strujić-Harbić.

Ona smatra da se izborno pravo mora posmatrati inkluzivno i, kako poručuje, “u tom smislu ćemo insistirati na rješenjima koja će što veći broj građana Crne Gore uključiti u odlučivanje”.

-U tom kontekstu moramo naći način i da našoj dijaspori sa pravom glasa omogućimo da to pravo, uz jasne procedure i pravila, iskoriste u državama u kojima privremeno borave – istakla je Strujić-Harbić.

Prema njenim riječima, svi poslanici su dali podršku uređenju izbornih pravila.

Brzo krenuti u dijalog

– Što se tiče ostalih kolega iz Skupštine Crne Gore, svi smo svjedoci da su bez izuzetka, u periodu iza nas, svi dali podršku uređenju izbornih pravila i ja zaista mislim da kao ozbiljni ljudi i misle ono što govore, tako da očekujem da se vrlo brzo nađemo za stolom i počnemo dogovarati oko ovog veoma važnog pitanja – istakla je Strujić-Harbić.

Piše: Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke

Imali smo daleko bolju državu, Jugoslaviju, pa nekima nije valjala. Sada hoće “Open Balkan”. Zlonamjernici bi rekli “Veliku Srbiju” i “Veliku Albaniju”. A šta je sa nama, “malima”? Open Balkan ili Otvoreni Balkan, čemu to? Otvoriti granice? Zašto?

• Da bi olakšali putovanje (koje inače nije onemogućeno) i bez lične karte prolazili granice, ili da bi uklonivši granice olakšali šverc narkotika, duvanskih proizvoda i koječega još?
• Da bi olakšali promet roba i usluga ili da bi dodatno olakšali većim zemljama da se još lakše probiju na naše tržište i time ugroze ionako slabu domaću proizvodnju?
• Da bi ubrzali promet roba ili da bi smanjili ili eliminisali kontrolu kvaliteta roba koje ulaze u Crnu Goru? Sa postojećim mehanizmima kontrola sa granica Crne Gore se vraćaju tone štetne, pokvarene i neupotrebljive robe i hrane.
• Da bi širili veze i pomirenje među narodima? Sa kojim? Onim koji ne priznaju genocid u Srebrenici, kojima padaju Rezolucije o pomirenju u vlastitim parlamentima? Sa onima koji veličaju presuđene ratne zločince, u čiju čast iscrtavaju murale i skandiraju fašističke parole na raznim okupljanima? Sa onima u čijim zemljama buji fašizam, klerikalizam i šovinizam? Sa onim koji ne priznaju druge nacije i narode? Sa revizionistima? Sa onim koji se naoružavaju, koji zabranjuju slobodu govora i koje uvode medijsku poslušnost? Sa onima koji razroki sjede na dvije stolice, pa jednim okom gledaju u Kremlj, a drugim u Brisel? Sa onima koji nisu dio jedinstvenog bezbjedonosnog i NATO sistema? Da li i pod kojim uslovima jedna NATO članica može uopšte ulaziti u nekakve eksperimente sa zemljama koje ne pripadaju NATO-u? Sa onim koji kaskaju za nama u EU integracijama, da nas oni pomognu?
• Šta to istinski i kome nudi Open Balkan? Nudi li poput EU neke predpristupne, pristupne, strukturne i druge fondove kao motiv malim zemljama da se pridruže? NE. Evropska unija troši milione i milijarde eura na ova davanja, a koliko su novca spremne da daju Srbija i Albanija kao inicijatori Open Balkana za eventualno slične pretpristupne fondove? Za sada NULA. Open Balkan Crnoj Gori ne nudi ništa, on je tu da uzme (od “malih”) a ne da daje.

Open Balkan je poput Superhika, junaka iz kultnog stripa Alan Ford, koji uzima od siromašnih i malih, a daje bogatim i velikim. Zašto Open Balkan kad imamo EU? Zašto Superhik kad imamo Supermena?

Open Balkan? Ne hvala.

Insistiranjem na članstvu u NATO, pokazali smo nacionalnu i političku zrelost da razmišljamo strateški, kreiramo i ostvarujemo vizije. Članstvom u NATO postali smo partner najrazvijenijim državama svijeta i dio najprestižnijeg i najsigurnijeg globalnog sistema bezbjednosti, poručio je mr Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore, povodom pet godina od učlanjenja Crne Gore u NATO Alijansu.

“Danas, u izazovnom geopolitičkom bezbjednosnom i ekonomskom kontekstu, NATO predstavlja garant sigurnosti i njenih gradjana i pozicionira visoko na mapi sigurnih investicionih i turističkih destinacija, a zajedno promovišemo i štitimo vrijednosti modernog svijeta. To je potvrda ispravnosti naše politike.

Pet godina nakon punopravnog članstva u NATO koračamo zajedno sigurnim i, nadam se, ubrzanim korakom ka najvažnijem spoljnopolitičkom cilju – punopravnom članstvu Crne Gore u EU.

To će biti kruna ISPRAVNE politike Bošnjačke stranke”.