Kategorija: Izjave

Manjinska vlada je jedno od rješenja za izlazak iz političke krize i takva Vlada bi, uz jasno postavljene ciljeve i kvalitetnu kadrovsku strukturu, mogla da odblokira brojne procese i ubrza evropske integracije Crne Gore i da, možda i najvažnije, Crnu Goru vrijednosno vrati na evropski put, kazao je u razgovoru za Standard poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović.

Smailović kaže da se u ovom trenutku vode intenzivni razgovori potencijalnih činilaca manjinske vlade te da očekuju da u nedjelji pred nama izađu sa konačnim predlogom koji će imati podršku najmanje 49 poslanika. 

”Značajno je da Crna Gori dobije stabilnu i progresivnu Vladu i parlamenatarnu većinu koja je potpuno posvećena demokratizaciji društva, usvajanju evropskih vrijednosti ali i postizanju evropskog kvaliteta života. To je ono što treba našim građanima a to je i poruka koju svakodnevno dobijamo i od naših međunarodnih partnera i to onih u čije društvo želimo da se vrijednosno i pravno integrišemo. Zato i jeste neophodno što prije okupiti proevropske snage oko zajedničkog cilja – ubrzanog ispunjenje uslova za ulazak u EU kako bi gradjani konačno osjetili stvarne boljitke od naše evropske priče”, kazao je Smailović.

Što se tiče Bošnjačke stranke, dodaje Smailović, od samog početka zagovaraju ovaj model izvršne vlasti kao najbolje rješenje koje vodi stabilizaciji političkih prilika nastalih nakon 30. avgusta 2020. godine, kada je, kako kaže, evropska politika odnijela jasnu pobjedu, ali i imala nepremostive probleme unutar te evropske većine koji su pretvaranje te većine u Vladu i vlast činile nemogućom.

”Odstupanje od principa vrijednosnog koaliranja i koaliranje na principima “protiv” nekoga dovelo nas je do Vlade koja je radila sve da nanese štetu Crnoj Gori na mnogim poljima. Narušen je multietnički sklad u državi, ugled države na međunarodnom planu, ugrožen njen evropski put, devastiran multietnički i gradjanski koncept…Rezultat je apsolutni zastoj na evropskom putu sa jedne strane a sa druge se građani svakodnevno suočavaju sa egzistencijalnim problemima – rekordnim stopama nezaposlenosti i rastom cijena osnovnih životnih namirnica i goriva”, kazao je on u razgovoru za Standard.

Ističe da odlazeća vlada, takođe, nije vodila računa o ravnopravnom učešću bošnjačkog naroda i ostalih manje brojnih naroda u izvršnoj vlasti i to je prvi put u zadnjih nekoliko decenija proces naše integracije u društveno – politički život okrenulo u suprotnom smjeru i popravljanje tog stanja treba da bude jedan od glavnih zadataka nove vlade. 

”Još neki od važnih prioriteta manjinske vlade moraju biti unapređenje progovaračkog procesa i dinamizacija pregovora sa EU, izbor čelnih ljudi u pravosuđu, unapređenje izbornog zakona, ubrzani ekonomski razvoj i stvaranje ambijenta za privlačenje kredibilnih stranih investitora posebno u nerazvijenim područjima gdje je već stvorena određena infrastruktura za to, kroz putnu ali i infrastrukturu za razvoj zimskog i ostalih vidova turizma”, rekao je poslanik BS.

Nova Vlada, zaključuje Smailović, mora sanirati razoreno mutlietničko tkivo u Crnoj Gori; mora vratiti građanski i sekularni koncept države; mora ubrzati evropske integracije i mora sa populizma preći na realno vođenje države.

Do kraja naredne sedmice definitivno će se znati koje će partije učestvovati u radu manjinske vlade, potvrđeno je Gradskoj RTV iz Bošnjačke stranke.

“Smatramo da je za rješavanje političke krize u Crnoj Gori u ovom trenutku najbolji model manjinske Vlade. Mi smo ovaj modus nudili odmah nakon završetka parlamentarnih izbora. Ključni zadatak manjinske Vlade mora biti deblokada puta Crne Gore u EU, kao i izbor čelnih ljudi u pravosuđu. Takođe, čeka nas turistička sezona i moramo raditi na pripremi. Vjerujem da je svima jasno da samo evropska i građanska koalicija na vlasti može da osigura nesmetan put Crne Gore ka EU. Nacionalistička retorika, nešto što smo slušali u prethodnih 14 mjeseci, definitivno nije put kojim Crna Gora treba da ide”, kazao je portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić.

Piše: Sabina Muratović

Prethodnih dana bili smo svjedoci uvreda na društvenoj mreži Facebook, upućenih poslanici u Skupštini Crne Gore i profesorici na Pravnom fakultetu u Podgorici, Draginji Vuksanović Stanković. Brojni portali su objavili izjave poslanice Vuksanović Stanković i te izjave podijelili preko svojih stranica na društvenoj mreži Facebook. U velikom broju komentara objavljenih ispod izjava našla su se i dva komentara izuzetno uvrjedljive sadržine, a napisali su ih, nažalost, dva prosvjetna radnika u Crnoj Gori, i to V.D. direktora u JU OŠ „Marko Miljanov“ Podgorica i profesorica iz gimnazije u Baru. Imena im namjerno neću objavljivati u ovom tekstu, jer ću se prema ovom problemu odnositi kao devijantnoj društvenoj pojavi od strane određenih prosvjetnih radnika.

Po difoltu akcenat vaspitanja je neodvojiv od obrazovanja. Ako je tako, postavlja se pitanje kakvo smo mi društvo postali, u kojem se na račun drugog i drugačijeg od strane prosvjetnih radnika upućuju uvrjedljivi komentari?! Društvo smo koje, na žalost, u posljednjih godinu dana svakim danom sve više stagnira i što je najtužnije, društvo u kojem dva prosvjetna radnika na najprimitivniji način vrijeđaju druge. Obrazovanje u školi se bazira na nauci, nauka razvija kritičko mišljenje, a profesori su ti koji bi trebali kod djece da razvijaju kritički način razmišljanja, prihvatanja i razmatranja tuđih mišljenja i stavova, a nakon toga argumentovano opovrgavnu ili daju podršku tim stavovima. Mogu li takav način razmišljanja da razviju kod djece ova dva prosvjetna radnika? Naravno da ne! Sa ovakvim stavovima i obrascima ponašanja oni su sušta suprotnost svemu tome. Nažalost, ovakvi neodgovorni pojedinci u prosvjeti bacaju ružnu sjenku  na sve one požrtvovane prosvjetare koji svakim danom ulažu ogroman trud kako bi naša djeca bila što obrazovanija, a samim tim i spremnija za život u skladu sa razvijenim ostatkom planete.

Kako očekivati prosperitet našeg društva kada nam djecu u školi vaspitavaju prosvjetni radnici koji javno vrijeđaju poslanicu Draginju Vuksanović Stanković. Danas je to bila ona, a sjutra možemo očekivati da će meta uvreda biti neko drugi. Jedini način da se ovakav devijantni vid ophođenja prema neistomišljenicima zaustavi je da svi zajedno ustanemo i pobunimo se. Ako ne zaustavimo ovakav odnos prema građanima koji imaju različito mišljenje i stav u donosu na druge, možemo očekivati da svi mi postanemo žrtve sličnog načina ponašanja. Posebno je zastrašujuće to što su ove uvrede upućene prije svega jednoj ženi, tako da moramo imati na umu da to sjutra mogu biti naše majke, sestre, supruge, ćerke.

Ono što bi trebalo krasiti jednog prosvjetnog radnika  jeste njegova empatija, koju, vidimo u ovom slučaju, nemaju svi. Ne treba posebno naglašavati da su prosvjetni radnici uzor djeci kojoj predaju, te da iz tog razloga strogo moraju voditi računa o svom ponašanju, kako u školi, tako i nakon završenog radnog vremena.

U eri razvoja i upotrebe društvenih mreža, čiji su korisnici kako prosvjetni radnici, tako i učenici, strogo se mora voditi računa kakve sadržaje će plasirati na društvenim mrežama.To nikako ne smije biti govor mržnje i uvreda, iz razloga što će isti biti usvojen od strane učenika kao prihvatljiv model ponašanja.

Ono što je potrebno uvesti u prosvjeti jeste strogo sankcionisanje neprimjerenog ponašanja i ophođenja prema drugim ljudima da bi smo konačno mogli  stati na kraj svim mizoginim izjavama i uvredama. Da bi borba protiv ovakvog načina ophođenja bila uspješna, potrebno je da Uprava policije i Državno tužilaštvo daju svoj doprinos borbi, tako što će prepoznati govor mržnje na društvenim mrežama i u skladu sa zakonom sankcionisati izvršioce.

Vjerujem, da su ovo bili samo pojedinačni slučajevi kršenja profesorske etike i da se u budućnosti neće ponoviti slični incidenti, te da će prosvjetari i dalje biti pozitivan uzor, kako djeci u školi, tako i široj društvenoj zajednici.

Sabina Muratović je diplomirani profesor pedagogije i članica Foruma žena Bošnjačke stranke

Baštiniti kulturu sjećanja na žrtve holokausta, znači ne zaboravljati sve nevino stradale žrtve, ali i čuvati pouku i poruku da se isti više nikada i nikome ne ponovi, saopštio je Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke, povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti.
“Ako se ne budemo sjećali prošlosti, strašna istorija može se ponoviti“, poručio je Ibrahimović.

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić za CdM kaže da je koncept manjinske Vlade nešto što su oni predlagali od završetka parlamentarnih izbora.

“I tada smo govorili, a i sada kažemo da je to najoptimalniji model za rješenje političke krize. Smatram da je ovakav model dobar za državu Crnu Goru, za njen multietnički sklad. Svi zajedno moramo raditi na očuvanju građanskog koncepta. Pozdravljamo iskorak koji su danas napravili URA i Civis”, navodi Omeragić.

On je istakao da će Bošnjačka stranka na stranačkim organima razmotriti ovaj prijedlog i o njemu se odrediti.

Manjinske stranke u Crnoj Gori su spremne na saradnju sa svima koji uvažavaju evropske vrijednosti, a potvrda toga je i potpisan Memorandum o saradnji sa dijelom partija iz vlasti, kaže u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine Crne Gore.

On ističe da aktuelna crnogorska Vlada nije pokazala želju za saradnju sa manjinskim narodima i ocjenjuje da je Vlada u kojoj nema Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, osuđena na propast.

-Glas manjina se čuje u parlamentu-

Ibrahimović je u decembru prošle godine izabran za potpredsjednika Skupštine Crne Gore. Ističe da je to važno za multietnički sklad Crne Gore, ali i poruka da će se glas predstavnika manjinskih naroda čuti u najvišem zakonodavnom domu.

“Počastvovan sam da budem potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Ono što je dobro i za taj multietnički kapacitet Crne Gore, ali isto imponuje, jeste da me 99 odsto kolega podržalo i glasalo za moj izbor. S druge strane, smatram da je to dobar korak našeg parlamentarizma, jer mi smo imali ranije potpredsjednike Skupštine, pripadnike manje brojnog naroda, ali to je bilo u okviru nekih političkih kvota. Sa izmjenom poslovnika, gdje su predstavnici Bošnjačke stranke podnijeli amandman, gdje piše da najjačoj partiji manjina u parlamentu pripada mjesto potpredsjednika, mislim da smo prije svega relaksirali predstavnike manjina da ne zavise od volje jačih partija, nego da taj mandat imaju, a da manjine se na koncu dogovore ko će ih predstavljati u parlamentu. Ponavljam, to je dobro za multietnički kapacitet Crne Gore i dobro je da se čuje glas manjina i sa te najveće stolice u parlamentu“, kaže Ibrahimović.

Poručuje da je parlamentarizam u Crnoj Gori zaživio već više od trideset godina i da je u parlamentu Crne Gore uvijek burno, kao i u drugim parlamentima.

“Ali mislim da možemo da kažemo ono što mislimo i ono što smo birani da predstavljamo narod u tom najvišem domu u našoj državi, da pričamo, odnosno da prenosimo poruku građana, ali isto tako da donosimo zakone koji se tiču interesa građana i da unaprijedimo kvalitet života naših građana“, kaže Ibrahimović.

– Još nisu sve slobode osvojene u Crnoj Gori-

On je u junu prošle godine izabran za predsjednika Bošnjačke stranke, koja u Skupštini Crne Gore ima tri poslanika.

“Imamo tri poslanika u parlamentu i evo imamo zadovoljstvo da imamo potpredsjednika Skupštine, ali to treba da pošalje poruku da predstavnici manjina moraju da se bore za svoje mjesto u parlamentu, samim tim da se bore da budu aktivni sudionici u društveno političkom životu u našoj državi“, kaže Ibrahimović.

Na pitanje kako vidi političku situaciju u Crnoj Gori u ovom trenutku i kako žive Bošnjaci danas, Ibrahimović odgovara da se za slobodu treba boriti.

“Ako bih vam rekao da još nisu sve slobode osvojene u Crnoj Gori, zasigurno bi se neki koji su van granica Crne Gore i iznenadili. Ali, sloboda se osvaja, za slobodu se treba boriti. Crna Gora je zemlja koja je bila primjer multietničkog i multivjerskog sklada. Veliki doprinos tome su dali predstavnici manje brojnih naroda, ali dostigli smo jedan nivo do 2020. godine. Veliku zaslugu u toj demokratizaciji društva, iako nestvarno zvuči, ali je dala i Bošnjačka stranka, samim tim i predstavnici bošnjačkog naroda, odnosno sami građani Bošnjaci. Nije baš prejako reći da ne bi smo imali nezavisnu Crnu Goru da nisu manjine i Bošnjaci nesebično dali glas i skoro plebiscitno glasali za nezavisnu Crnu Goru. Ne bi smo bili u NATO Alijasni danas da sve manjine nisu skoro stoprocentno glasale da uđemo u NATO. Sve drugi demokratski iskoraci u državi nisu mogli da se ostvare bez manjina, ali ponavljam, ni bez drugih građana Crne Gore“, kaže Ibrahimović.

-Smrt Husovića veliki gubitak-

Govoreći o tome da je Bošnjačka stranka autentični zastupnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, Ibrahimović podsjeća da je na čelo stranke došao nakon smrti Rafeta Husovića, dugogodišnjeg lidera stranke.

“Odlaskom Husovića, stranka je doživjela veliki gubitak, ali smo svi stali u isti saf ili red i još jače zbili redove, jače radili za ovu partiju i podsjetiću vas kao rezultat toga, ali naravno i prijašnjeg rada partije, bilježimo rast podrške i sada imamo 6,1 odsto podrške građana Crne Gore. Zašto pričamo o ovim procentima? Partija koja nije više u vlasti, partija koja je izgubila velikog lidera, nastavili smo da rastemo, nastavljamo da radimo ispravno, da zastupamo interese Bošnjaka, ali zasigurno i interese naše države“, kaže Ibrahimović.

-Vlada poslala poruku da ne želi manjine u vlasti-

Govoreći o stanju u Crnoj Gori nakon promjene vlasti i odlaska u opoziciju DPS-a nakon 30 godina vladavine, Ibrahimović kaže da je smjenjivost vlasti dobra za društvo. Ipak, ukazuje da je velika mana aktuelne vlasti što nema pripadnike manjina za partnere.

“Nažalost, aktuelna vlast nije prepoznala šta Crnoj Gori treba, aktuelna vlast se otuđila od interesa Crne Gore. Kada kažem otuđila, oni su dali sebi za pravo da prave Crnu Goru bez jedne trećine stanovništva, odnosno htjeli su da prave Crnu Goru bez Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i drugih predstavnika manje brojnog naroda i naravno to je u startu bilo osuđeno na propast. Ono što još zabrinjava je da u onim sredinama gdje žive manjine, budžetski nisu predviđena ona sredstva koja bi bila neophodna da bi se nastavili kapitalni projekti koje je prethodna vlast uradila i samim tim poslali su poruku građanima da ne žele da se razvijaju ti krajevi gdje žive manje brojni narodi i tu nastaje problem u Crnoj Gori. Umjesto da jačamo povjerenje na talasima promjenjivosti vlasti, uspjeli su nažalost za kratko vrijeme da pojačaju etničku distancu u Crnoj Gori, da pošalju poruku da ne žele manjine u vlasti. Skoro sve institucije su „očišćene“ od Bošnjaka i drugih pripadnika manje brojnih naroda. Nije to evropska Crna Gora“, poručuje Ibrahimović.

Na pitanje da li je rješenje aktuelne političke krize u Crnoj Gori formiranje manjinske Vlade, Ibrahimović odgovara da nije za opciju da se pravi Vlada koja “možda ne može daleko da dobaci“.

“Prije svega sam za to da pogledamo sve aspekte našeg društva, da pogledamo koji su to faktori koji mogu doprinijeti razvoju Crne Gore i zašto ne oko onih vrijednosti krucijalnih, temeljnih, sjesti i dogovarati da li manjinsku vladu ili neke nove prijevremene parlamentarne izbore. Mislim da je glavno da se okupimo oko onoga što nam građani poručuju, više od 70 odsto građana reklo je da treba da smo punopravna članica EU. Da bi smo bili, onda Crna Gora mora nastaviti na putu evropskih vrijednosti. Ovaj eksperiment aktuelne vlade je pokazao koliko može da bude pogubno ako nemamo dobru vlast i da podsjetim da smo mi predlagali odmah nakon parlamentarnih izbora manjinsku vladu, jer smo prepoznali da ova vlada nema kapaciteta. Ova vlast je poražena na svim poljima što se tiče ekonomije, zdravstva i multietničkog života i žao nam je što nas tada nisu poslušali, jer smo izgubili nešto više od godinu dana u ovom vremenu ekonomske i zdravstvene krize“, ističe Ibrahimović.

-Memorandum o saradnji iskorak u pravcu pomirenja-

Govoreći o Memorandumu o saradnji, koji su potpisali URA, SNP, Civis i manjinske stranke, Ibrahimović ističe da je to pokazatelj da je saradnja moguća sa onima koji u pravom smislu njeguju evropske vrijednosti.

“Koji uvažavaju posebnosti ove države i koji stvarno žele da izađu iz partikularnih interesa i žele da budemo što prije punopravna članica EU. Memorandum o saradnji je veliki iskorak u pravcu saradnje, u pravcu pomirenja naše države“, poručuje lider Bošnjačke stranke.

-Ljudi napuštaju region jer im nismo stvorili uslove-

Kada je riječ o stanju u regionu i o sve podgrijanim tenzijama posljednjih mjeseci. Ibrahimović kaže da je region sistem spojenih sudova.

“Ne može nama biti dobro, a komšijama loše. Moramo praviti Zapadni Balkan da bude u pravom smislu dio evropskih vrijednosti. Odgovornost je na političarima i moramo se mnogo odgovornije odnositi, ako smo svi za EU. U saradnju sa EU i SAD, moramo napraviti onaj Balkan koji zasigurno ima potencijala da bude mjesto demokratije i mjesto gdje će ljudi dolaziti, a ne kao sada što imamo da ljudi idu u jednom pravcu, odnosno odlaze iz svojeg zavičaja, baš zbog toga što nijesmo uspjeli da stvorimo uslove za naše građane. Čak i Hrvatska, koja je članica EU, ima problem sa migracijama“, ističe Ibrahimović.

-Türkiye pokazala da je prijatelj Crne Gore-

Govoreći o odnosima Crne Gore i Türkiye, lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine ocjenjuje da dvije države imaju sjajne bilateralne odnose.

“Dajem sebi za pravo da kažem da je to normalan slijed stvari, mi tradicionalno sa Republikom Turskom gajimo dobre odnose i mislim da tu uvijek ima prostora za unapređenje. Pomenuo bih kulturni centar “Yunus Emre”, koji doprinosi da se još bolje upoznaju građani Crne Gore sa kulturom, istorijom i tradicijom Turske. Imamo brojne kompanije iz Turske koje posluju u Crnoj Gori. Takođe, kada je riječ o TIKA-i, dovoljno je reći da su preko 20 miliona uložili ovdje. Turska zasigurno ima šta da ponudi Crnoj Gori, ali i Crna Gora, predivna mala država, sa izvanrednim potencijalom, može u saradnju sa Turskom da napravi još uspješnije odnose i na polju ekonomije, kulture i tradicije. Turska je priznala među prvima nezavisnost Crne Gore i pokazala da je u pravom smislu prijatelj Crne Gore, ali isto tako i prošle godine u ovom teškom periodu u kojem je Crna Gora prolazila, među prvima je poslala tehnička i medicinska sredstva i vakcine za naše građane“, zaključio je Ibrahimović.

Mizogene, seksističke i nacionalističke izjave odavno su postale manir ove vlasti, Vlade i njenih funkcionera i službenika, poručila je Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke.

“Zato najnovija prizemna, seksistička izjava Jovana Markuša, vladinog člana komisije za UNESCO, upućena Draginji Vuksanović Stanković, koja je zbog svojih brilijantnih javnih nastupa česta meta ovakvih napada, na žalost ne predstavlja nikakav izuzetak već, naprotiv, dosljednost, kontinuitet i praksu vladajuće većine.

Kao poslanicu u Skupštini Crne Gore, ali i kao suprugu, majku i građanku ove države moram istaći da zabrinjava šutnja čelnih ljudi u državi. Njihovo ćutanje doprinosi da skoro svakodnevno imamo ovakve i slične izlive primitivizma prema ženama u politici.

No, umjesto da se javnost navikne na srednjovjekovne vrijednosti koje baštini ova vlast – upravo će ova vlast vrlo brzo postati bivša. I to govori o spremnosti našeg društva da postane dio razvijene Evrope”.

Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje govor mržnje i uvrede koje je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj izrekao u prethodna dva dana, govoreći o Crnogorkama, Cetinjankama i poslanici SDP-a Draginji Vuksanović-Stanković, kazao je portparol BS Adel Omeragić.

„Vojislav Šešelj je političar prošlosti. Njegovi politički stavovi više nikoga ne zanimaju i nikada nismo reagovali na njegove spinove i političke analize, upravo iz razloga jer on nije budućnost, već upravo suprotno, daleka prošlost, kao i svi oni koji slijede njegov put. Međutim, brutalne uvrede koje je izrekao na račun časnih Crnogorki, žena Cetinja i uvažene poslanice Vuksanović-Stanković su nešto što je prešlo granicu i mjeru moralnog i ljudskog. Zajedno s Marićem“, istakao je Omeragić.

Autorski tekst za “BORBU” ERVINA IBRAHIMOVIĆA- predsjednika Bošnjačke stranke

Za nas u Bošnjačkoj stranci, 2021. godina ostaće upamćena po tome da smo izgubili velikog lidera i čovjeka Rafeta Husovića. On je neko ko je svojom vizijom i mudrošću stvarao nove vrijednosti na političkoj sceni i na nama je velika odgovornost i obaveza da nastavimo da koračamo putem koji je on trasirao.

Godinu na izmaku obilježila je i velika zdravstvena kriza i ovo je prilika da se zahvalim svim našim ljekarima i medicinskom osoblju, koji već skoro dvije godine vode svakodnevnu borbu protiv koronavirusa.

Kada je riječ o politici, iz mog ugla, događaji su koji su obilježili godinu koja je na izmaku su politička nestabilnost, Vlada koju podržava samo jedan poslanik, revanšistički odnos prema pripadnicima bošnjačkog naroda, kao i porast nezaposlenosti i visoka stopa smrtnosti od koronavirusa.

Crna Gora je danas, umjesto da bude na pragu članstva u EU, otišla korak unazad. Naš pregovarački proces sa EU je skoro pa zaustavljen i potrebna je nova Vlada, koja će cijeli proces pokrenuti.

Naš cilj je članstvo u EU, za šta aktuelna Vlada nema kapaciteta.

Rezultati Vlade, godinu nakon što je izabrana, pokazuju da Crna Gora bilježi stagnaciju na putu demokratizacije društva i da su izostali konkretni učinci u brojnim oblastima.

Aktuelna Vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema.

Prethodnih 365 dana, Crna Gora je prešla put od sekularne i građanske države, zemlje u kojoj su manjinski narodi bili ravnopravni sa drugim narodima, do činjinice da su danas sekularni i građanski koncept ozbiljno uzdrmani, a da su manjinski narodi isključeni iz institucija i procesa odlučivanja.

Aktuelna Vlada biće upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala ni jednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca.

Nažalost, ovo je Vlada čiji je ministar javno negirao genocid u Srebrenici i na taj način svjetskoj javnosti poslao poruku da je Crna Gora država koja ne poštuje međunarodne ugovore i presude.

Za godinu dana enormno je povećan broj nezaposlenih, dok se bilježi snažan rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica.

Nema ozbiljnih investicija ni u najavi.

S druge strane, maćehinski odnos prema sjeveru Crne Gore, posebno prema opštinama gdje žive Bošnjaci, govori nam da ova Vlada osim što kadriranje vrši po etničkom ključu, na sličan način planira i budžete za razvoj opština.

Vlada je krenula i u obračun sa našom dijasporom – segmentom koji je neraskidivi dio društvenog bića Crne Gore.

Vjerujem da će Crna Gora tokom naredne godine dobiti novu, proevropsku, jaku Vladu.

Treba nam Vlada koja će da bude zastupnik svakog građanina Crne Gore, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili partijsku pripadnost.

Očekujem da u narednoj godini svi damo doprinos i Crnu Goru izvučemo iz institucionalne blokade.

Društvo od nas očekuje da radimo u pravcu smanjenja nezaposlenosti, boljeg standarda za sve građane.

Moramo privući strane investitore i poslati poruku da je Crna Gora destinacija pogodna za investiranje.

Preduslov svega je politička stabilnost, koje sada nema, a koja će se, vjerujem, stvoriti tokom 2022. godine.

Najnovija dešavanja na političkoj sceni Crne Gore daju mi za pravo da vjerujem da naše društvo ima snage da udruži sve potencijale kako bi smo stvorili kvalitetniji standard i život naših građana i bolju perspektivu u narednom periodu.

Očekujem da će Crna Gora tokom 2022. godine dobiti novu, proevropsku vladu. To je jedini način da se kao društvo vratimo na kolosjeku evropskih integracija, koje su garancija poštovanja koncepta građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore, kazao je u intervjuu za “Dan” predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović. Smatra i da je atmosfera vezana za održavanje popisa dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori, te da se oko tog pitanja moraju uključiti međunarodni partneri, prije svega Eurostat.

• Kada se osvrnemo na političke događaje u prethodnom periodu, po čemu ćete pamtiti ovu godinu i šta očekujete od 2022. godine?
– Na političkoj sceni, ono što je obilježilo 2021. godinu jeste politička nestabilnost, koja se ogleda u tome da aktuelnu vladu podržava samo jedan poslanik. Takođe, ono što je bilo veoma vidljivo jeste revanšistički odnos predstavnika vlasti prema pripadnicima bošnjačkog naroda. Imali smo na djelu “čišćenje” institucija od predstavnika manjinskih naroda i to je nešto što nije dobra vijest. Izdvojio bih dva događaja za koja smatram da su dobar kapital na planu pomirenja. U junu je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. To je put ka pomirenju, put ka suočavanju s prošlošću, što je dokaz evropskog kapaciteta našeg društva. Izuzetno sam zadovoljan kao predlagač tog teksta što su dvije trećine poslanika glasale za taj dokument.

• Potpisali ste nedavno Memorandum o saradnji, koji su neke partije parlamentarne većine okarakterisale kao sporazum uoči stvaranja manjinske vlade podržane DPS-om. Kako ovo komentarišete s obzirom na to da Vi od samog početka podržavate koncept manjinske vlade i da li mislite da su još neke partije trebale da potpišu ovaj sporazum?

– Memorandum je veliki iskorak u pravcu jačanja povjerenja i odnosa. Očekujem da će Crna Gora tokom 2022. godine dobiti novu, proevropsku vladu. To je jedini način da se kao društvo vratimo na kolosjeku evropskih integracija, koje su garancija poštovanja koncepta građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore. Cilj potpisnika memoranduma prije svega je okupljane proevropskih snaga, sa akcentom na građanskom i sekularnom konceptu Crne Gore. Normalno, taj koncept okupljanja partija sa sličnim programskim načelima u nekoj kasnijoj fazi može dovesti i do saradnje i zauzimanja zajedničkih stavova po raznim političkim pitanjima. Otvoreni smo za nadogradnju teksta memoranduma, ali i za sve druge političke konstituente koji dijele ove vrijednosti, da nam se pridruže.

• Kako komentarišete to što nije održan popis u 2021. godini, ako uzmemo u obzir da ste ranije isticali da se Bošnjačka stranka zalaže da se popis stanovništva održi i da tretira pitanja, koja se odnose na naciju, vjeru i jezik?
–Popis je statističko pitanje i odraz demokratske svijesti jednog društva. Zato je važno da se popis stanovništva održi u skladu sa zakonskim procedurama. S druge strane, atmosfera vezana za održavanje popisa sugurno je dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori. Mislim da se oko ovog pitanja moraju uključiti naši međunarodni partneri, prije svega Eurostat. Bez njihovog monitoringa, siguran sam da se ne mogu stvoriti regularni uslovi za održavanje popisa. Na osnovu podataka sa popisa, koji se odnose na vjeru, naciju i jezik, manjinski narodi ostvaruju svoja prava, zagarantovana Ustavom. Ustavno načelo srazmjerne zastupljenosti se ostvaruje na osnovu podataka sa popisa.

Vlada je krenula i u obračun s našom dijasporom

Ibrahimović navodi i da rezultati Vlade, godinu pošto je izabrana, pokazuju da Crna Gora bilježi stagnaciju na putu demokratizacije društva i da su izostali konkretni učinci u brojnim oblastima.

– Aktuelna vlada se dominantno bavila revanšizmom prema političkim neistomišljenicima, gdje su, nažalost, u prvom redu, pripadnici manje brojnih naroda targetirani kao oni koje je prvo trebalo “očistiti” iz institucija sistema. Prethodnih 365 dana Crna Gora je prešla put od sekularne i građanske države, zemlje u kojoj su manjinski narodi bili ravnopravni s drugim narodima, do činjinice da su danas sekularni i građanski koncept ozbiljno uzdrmani, a da su manjinski narodi isključeni iz institucija i procesa odlučivanja – navodi Ibrahimović.

Aktuelna vlada će, kako navodi, biti upamćena kao prva u višepartijskom sistemu Crne Gore, koja na pozicijama ministara nije delegirala nijednog predstavnika iz redova Bošnjaka ili Albanaca.
– Imamo maćehinski odnos i prema sjeveru Crne Gore, posebno prema opštinama gdje žive Bošnjaci, i to nam govori da ova vlada, osim što kadriranje vrši po etničkom ključu, na sličan način planira i budzete za razvoj opština. Vlada je krenula i u obračun s našom dijasporom – segmentom koji je neraskidivi dio društvenog bića – poručio je Ibrahimović.