Kategorija: Izjave

Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke, komentarisao je za Pobjedu izvještaj agencije Rojters u kojem se navodi da EU ne može više da garantuje sigurno članstvo za šest balkanskih država, kojima je svojevremeno to obećano.

Agencija Rojters je prije tri dana, pozivajući se na riječi četvoro diplomata i tekst internog dokumenta, objavila je da uoči Samita EU i balkanskih lidera 6. oktobra u Sloveniji, nema dogovora o deklaraciji za taj sastanak, pa je to „najniža tačka“ strategije EU da priključi Srbiju, BiH, Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo evropskom bloku.

Omeragić je podsjetio da je Bošnjačka stranka snažan promoter evropskih vrijednosti, kao i da je za njih budućnost Zapadnog Balkana u Uniji put koji nema alternativu.

“Zemljama Zapadnog Balkana potrebno je ohrabrenje od strane članica EU da se proces proširenja neće zaustaviti, kako bi još odlučnije nastavili sa već započetim reformama”, naglasio je Omeragić.

On smatra da je posjeta predsjednice Evropske komisije poruka da se nije odustalo od proširenja.

“Siguran sam da će Samit u Sloveniji, koji će biti održan 5. oktobra biti važna prilika, ne samo da se potvrdi evropska perspektiva Zapadnog Balkana, već i da se preduzmu praktični koraci ka daljoj integraciji i da se započne sa primjenom ekonomskog i investicionog plana za region”, poručio je portparol BS.

Aktuelna kriza vlasti teško bi se mogla riješiti rekonstrukcijom Vlade jer su ucjenjivački kapacitet parlamentarne većine dominantan faktor, kazao je potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Damir Gutić, ocjenjujući da izbori djeluju kao jedino rješenje.

Gutić je agenciji MINA kazao da zvaničnih razgovora BS i predstavnika parlamentarne većine o eventualnom ulasku u rekonstruisanu Vladu, nije bilo.

“Jer takvi razgovori podrazumijevaju ozbiljnu agendu na osnovu koje bi se dogovarali principi eventualnog učešća Bošnjačke stranke u vlasti”, kazao je Gutić.

On je kazao da razgovori koji se svakodnevno dešavaju, bilo sa pojedinim predstavnicima vlasti, opozicije, sa diplomatama ili malobrojnim predstavnicima NVO sektora, mogu se kvalifikovati kao njihov ukupni angažman da se situacija, u kojoj se Crna Gora nalazi, poboljša.

Odgovarajući na pitanje po kojim uslovima je BS spremna da bude dio nove vlade, Gutić je rekao da je govoriti strogo o uslovima učešća u vlasti previše uprošćeno sagledavanje stvari.

“BS želi biti dio vlasti sa onima koji dijele naše vrednosne stavove, sa programom koji nam obećava zajedničku budućnost okrenutu zapadnim demokratijama, sa održivim upravljanjem resursima koji su nam na raspolaganju, sa funkcionalnim institucijama okrenutim građanima”, kazao je on.

Prema riječima Gutića, kada se stvari poslože, da Vlada radi na ostvarivanju takvih ciljeva, onda će se lako donijeti odluka o učešću u Vladi.

Gutić je kazao da bi teorijski aktuelna kriza mogla riješiti rekonstrukcijom, uvođenjem novih konstruktivnih elemenata u Vladu i isključivanjem određenih koji se nijesu snašli.

“Praktično, to je malo vjerovatno, jer se ucjenjivački kapacitet partija u vlasti i nekih drugih nepolitičkih subjekata, pokazao kao dominantan faktor u sastavljanju Vlade i kreiranju njene politike”, rekao je on.

U tom slučaju, kako je dodao, izbori djeluju kao jedino rješenje.

“Jer bi se izborima razjasnila podrška pojedinim političkim subjektima koje su se prije izbora zalagali za jedne ciljeve, a poslije ulaska u Vladu, odustali od svih “svojih” ciljeva, a radili za tuđe interese”, kazao je on.

On je kazao da je protekla godina, u smislu procesa koji su se desili, iznenadila sve u Crnoj Gori.

“Vjerujemo da ni vlast ni opozicija nijesu očekivali da će polarizacija godinu nakon izbora biti mnogo veća, da nažalost Vlada u prethodnih godinu dana nije pokazala da vodi stratešku politiku u službi boljeg života građana”, rekao je Gutić.

Prema njegovim riječima, Vlada je vodila revanšističku kadrovsku politiku isključivši iz institucija sistema mnogo kvalitetnih kadrova, između ostalog i sve predstavnike bošnjačkog naroda.

On je kazao da u BS misle da su predstavnici vlasti shvatili da se na takav način ne može ostvariti napredak, da je napravljena konstrukciona greška.

“Da jednostrana politika ne doprinosi pomirenju, te da su potrebne ozbiljne korekcije političkih stavova trenutne vlasti, kako bi se situacija promijenila, a BS razmislila o učešću u vladi”, rekao je Gutić.

Odgovarajući na pitanje da li je za BS prihvatljivo da bude dio Vlade sa onim partijama koji nisu glasali za Rezoluciju o Srebrenici, Gutićje kazao da je ta rezolucija za BS pokazatelj da se priznaju greške.

“Što treba da bude brana da se nešto tako nikad više ne ponovi. Nažalost, postoje partije u Crnoj Gori koje ne priznaju genocid počinjen u Srebrenici, o kojem su se izjasnile najveće sudske instance u Evropi”, kazao je Gutić.

Prema njegovim riječima, to je za BS jasan znak da se nepriznavanjem relativizuje krivica, “opravdava počinjeni zločin, ne pokazuje dobra volja za iskrenu saradnju”.

On je kazao da u takvim uslovima BS misli da se na pogrešnim osnovama, ne može uspostaviti odnos povjerenja ni mogućnost saradnje.

“Raduje nas da je u parlamentu Crne Gore za Rezoluciju glasalo dvije trećine poslanika što obećava da postoji široka baza za saradnju sa tim partijama u budućnosti”, zaključio je Gutić.

Bošnjačka stranka nije dobila nikakav poziv za razgovor ili bilo kakvo učešće u rekonstruisanoj Vladi kako se posljednjih dana pominje u medijima – kazao je u izjavi za Pobjedu portparol BS Adel Omeragić. 

On je pojasnio da i ako još uvijek nema konkretnog prijedloga, u BS su otvoreni za razgovore, kako je rekao, ne samo sa predstavnicima vlasti, već sa svim političkim subjektima.

– Smatramo da je društvu u ovom trenutku izuzetno potreban dijalog. Imamo period podignutih tenzija, period političke nestabilnosti. Svjedočimo jednoj velikoj krizi na političkoj sceni Crne Gore i Bošnjačka stranka je zaista spremna da da svoj doprinos u pravcu razrješenja krize – kazao je Omeragić.

Istakao je da ni među samim pripadnicima aktuelne većine ne postoji konsenzus oko toga što je rješenje.

– Demokratski front i Demokrate su stava da se ide u pravcu rekonstrukcije na način što bi političari ušli u Vladu, a sa druge strane Ura i premijer Zdravko Krivokapić kažu da bi trebalo nastaviti sa ekspertskim konceptom – ocijenio je Omeragić.

Komentarišući koncept ekspertske vlade, Omeragić je podsjetio na stav Bošnjačke stranke od prošle godine kada su ocijenili da se takvim modelom vladajuća većina upušta u eksperiment, za koji kaže da se pokazao kao nefunkcionalan.

– Jasno je da građani nijesu zadovoljni radom ove Vlade ni na planu ekonomije, ni na planu javnog zdravlja, infrastrukture. Tek krajem juna smo usvojili budžet za tekuću godinu. Iz tog razloga ponavljam da je Crnoj Gori potreban dijalog svih političkih subjekata da vidimo u kom pravcu treba da se kreće država, a da nikako ne skrene sa kursa evropskih vrijednosti – naglasio je portparol BS.

BS će, dodao je, uvijek biti partner svim onim subjektima koji se zalažu za evropske vrijednosti.

– Zaista vidim prostor da u budućnosti dobijemo vladu koja će biti stoprocentno na evropskom kursu i da konačno krenemo u pravcu razvoja – zaključio je Omeragić.

Crna Gora danas obilježava 30 godine od proglašenja za ekološku državu. Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991.

U deklaraciji je definisano strateško opredjeljenje države da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, podsjeća da su Bošnjaci, kao narod, 1991. godine podržali odluku da Crna Gora bude prva ekološka država u svijetu.

“Kako prije 30 godina, tako i danas, snažno smo na kursu zaštite prirodnih resursa Crne Gore. Koliko je za Crnu Goru istorijski važan 21. maj 2006. godine, toliko je za budućnost naše države, za očuvanje naše prirode, klime i svih resursa važan i 20. septembar 1991. godine. Bošnjačka stranka u skladu sa svojim programom podržava koncept održivog razvoja Crne Gore, posebno se zalažući za zaštitu životne sredine. Zalažemo se za brže i efikasnije reforme u oblasti korištenja šuma, zaštite rijeka i jezera”, kazao je Ibrahimović.

On je danas prisustvovao posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore, koja je povodom ovog značajnog datuma održana na Žabljaku.

“Država mora dati snažan pečat trajnom rješavanju problema divljih deponija. Na ovaj način, očuvat ćemo našu prirodu i našu turističku ponudu podići na još viši nivo. Bošnjačka stranka će ostati dosljedna podršci održivom razvoju Crne Gore kao i zaštiti životne sredine.To je jedini pravi put izgradnje ekološke i savremene Crne Gore”, istakao je predsjednik BS.

On je podvukao da je “pred nama, kao društvom, mnogo posla na putu, prije svega, razvoja ekološke svijesti”.

“Indeks ekoloških preformansi (EPI) pokazuje da je Crna Gora zauzela 74. mjesto na listi ekoloških zemalja svijeta. Ovaj sistem rangiranja razvili su univerziteti Jejl i Kolumbija u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, kome je cilj da mjeri ekološku i ekosistemsku vitalnost svake države. Sveukupni rezultati pokazuju da treba da razvijamo bolje aktivnosti na svim poljima, kako bismo opravdali eptitet ekološke države. S toga, predlažemo da se na jačanju ekološke svijesti krene na način što će naša djeca u osnovnim školama učiti o ekologiji, o značaju životne sredine. Jedino tako ćemo doći do zajedničkog cilja, a to je da građanin Crne Gore bude svjestan značaja prirode i prirodnih resursa. Prirodu moramo čuvati, kao što ona čuva nas”, kazao je Ibrahimović.

Prema riječima predsjednika OO BS Petnjica Ervina Durakovića, stranka kontinuirano radi sa svojim članstvom i biračima i trudi se da bude na usluzi svim građanima.

“Poslije parlamentarnih izbora nismo ni prekidali stranačke aktivnosti, počev od pripreme i sprovođenja Kongresa preko održavanja više radnih sastanaka i sjednica stranačkih organa do obilazaka naših članova i simpatizera na terenu. Naš odbor su u više navrata posjetili članovi novoizabranog rukovodstva stranke, na čelu sa predsjednikom stranke Ervinom Ibrahimovićem. Prva sjednica novog saziva Predsjedništva BS je održana u Petnjici. Svakako da se ozbiljno spremamo za predstojeće lokalne izbore, BS je stabilna stranka sa ogromnim zaslugama u brojnim pozitivnim procesima za bošnjački narod i našu opštinu, što nam daje za pravo da se nadamo dobrom rezultatu na predstojećim izborima”, rekao je Duraković u razgovoru za portal Radio Petnjica.

Koliko je OO BS Petnjica oslabljen odlaskom bivšeg predjednika tog odbora i člana predsjedništva stranke Adnan Muhovića?

Svaka stranka je takoreći živ organizam, ljudi dolaze i odlaze. Na sreću, mi bilježimo veći broj onih koji dolaze u BS od onih što odlaze. Mislim da je veća šteta za Muhovića što je napustio BS nego za samu BS.

Koliko su tačne Muhovićeve optužbe da je BS uveliko odustao od svojih programskih načela i na neki način se udaljio od članstva?

Radi se o apsolutno neutemeljenoj optužbi što je lako i provjeriti. Dovoljno je samo uporediti predhodni i novi Program stranke i utvrditi kontinuitet političkog djelovanja, BS nije odustala ni od jednog svog programskog načela. Oni ciljevi koje smo ostvarili, poput povratka statusa opštine Petnjici, nisu unijeti u Program upravo iz razloga što su ostvareni. O kvalitetu našeg Programa govori i činjenica da je dobio jednoglasnu podršku na Kongresu BS, što znači da je i gospodin Muhović glasao za.

Još mnogo toga iz Programa BS je pred nama, a što treba u budućem periodu realizovati, poput učlanjenja CG u EU, veći stepen vladavine prava, bolja zastupljenost pripadnika bošnjačkog naroda u institucijama sistema kao i bolja zastupljenost sadržaja iz istorije i kulture našeg naroda u školskim programima, afirmacija Sandžaka kao prekogranične evropske regije i td. I BS će se time intenzivno baviti i u narednom periodu.

Što se tiče tvrdnje da se BS udaljila od članstva, prije bih rekao da smo se poslije parlamentarnih izbora udaljili od benefita koji prate participiranje u vlasti i to je pravi razlog napuštanja Bošnjačke stranke od strane pojedinaca i ključ odgovora na vaše pitanje.

Da li je tačna informacija da petnjički BS napušta jedan dio članstva i prelazi u SPP ili u neku drugu partiju?

Kao što sam već rekao, mi bilježimo veći broj onih koji nam pristupaju od onih koji idu. Iz OO Petnjica, uprkos primamljivim ponudama od strane trenutno vladajućih partija, reći ću vam da su nas napustila svega 2 čovjeka. Ističem zadovoljstvo što sam na čelu jednog takvog odbora i što ću rame uz rame sa takvim ljudima ući i u ovu izbornu utakmicu.

Šta vam govore podaci sa terena, da li će snaga BS-a na jesenjim izborima biti slična onoj od prošlih izbora?

Ja vjerujem da ćemo ostvariti još bolji rezultat. Kao što rekoh, BS je u prethodnom periodu imala značajnu ulogu u brojnim društveno-političkim procesima od državnog interesa, ali i od interesa bošnjačkog naroda  i svih građana Petnjice. Nismo iznevjerili očekivanja našeg naroda i naših birača. Pokazali smo na predhodnim parlamentarnim izborima da nismo stranka koju isključivo zanimaju funkcije i pozicije u vlasti. Mi imamo svoja načela i principe kojih se čvrsto držimo, odbili smo privilegije vlasti smatrajući da vlastite programske ciljeve ne možemo realizovati sa nekim od konstituenata aktuelne vlasti.

Kao ozbiljan politički subjekt, nedavno smo izvršili istraživanje u susret lokalnim izborima u Petnjici. Rezultati istraživanja pokazuju, a to potvrđuju i naši aktivisti sa terena,  da poslije lokalnih izbora niko neće imati apsolutnu većinu, a BS će biti stranka od koje će zavisiti buduća vlast u Petnjici.

 Da li među čelnicima OO BS Petnjica ima kolebanja u vezi pravca djelovanjja partije?

Ne. Često se dešava da slobodnomisleći ljudi imaju različita mišljenja i stavove po nekim pitanjima, a mi smo demokratska partija koja uvažava pravo svakog člana na vlastito mišljenje. Takođe, posjedujemo i dovoljno političkog iskustva i demokratskog kapaciteta da poštujemo i postupamo po većinski usvojenom stavu.

Kako procjenjujete koalicioni kapacitet OO BS Petnjica i ko su snage sa kojima bi u novoj vlasti mogli da participirate?

BS zasigurno ima najbolji koalicioni kapacitet od svih političkih subjekata u Petnjici. Mi smo poželjan koalicioni partner kod svih, u šta smo se mogli uvjeriti i nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Kako tada, tako i sada, smatramo da je naše programske ciljeve nemoguće ostvariti sa eksponentima retrogradnih velikodržavnih ideologija iz susjedstva. Na svu sreću, eksponenti te politike u Petnjici nikad nisu imali prođu, na neće ni ovaj put.

Za sve ostale, partije proevropske provenijencije koje uvažavaju programska načela BS, bićemo otvoreni za razgovore i za saradnju.

Radio Petnjica

Crna Gora se nalazi u ozbiljnoj političkoj krizi i najbolje rješenje za cjelokupnu situaciju jeste formiranje tehničke vlade i priprema vanrednih izbora. Sve drugo je gubljenje vremena, a građani nemaju vremena za gubljenje, naveo je u izjavi za ” Dan poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović. Kako je poručio, čekaju nas brojni izazovi, a aktuelna vlada je samo nagomilavala probleme i sve to neka nova vlada mora da krene da rješava.

Navodi i da nije zadovoljan politikom Vlade prema manjinama.

“Zbog različitog pristupa i određenih ideoloških razlika sa nekim članicama nove vlasti oko važnih društvenih pitanja u Crnoj Gori, te odnosa prema manjinskim narodima, kako u nedavnoj prošlosti, tako i sadašnjih političkih programa, ne možemo reći da smo zadovoljni. Uostalom, među resornim ministrima nema predstavnika manjina i to je najbolji odnos ove vlade prema Bošnjacima, Albancima i Hrvatima u Crnoj Gori”, kazao je Smailović.

Iz Vlade su više puta isticali da oni imaju nesumnjiv senzibilitet za manjine i da je Vlada uvijek otvorena za svaku vrstu saradnje sa njima.

Premijer Zdravko Krivokapić naveo je ranije da nije istina da je Vlada iz sastava isključila predstavnike manjina i garantovao svim građanima, bez obzira na nacionalnu pripadnost, da će od ove vlade dobiti isključivo poštovanje, uvažavanje i zaštitu prava.

Smailović ističe da Bošnjačka stranka podržava svaki vid poziva na saradnju.

“Bez dijaloga nema ni napretka našeg društva. Ipak, dosad nijesmo primijetili da ova vlada želi istinsku saradnju sa manjinama. Ovo je prva vlada od uvođenja višestranačja da nema predstavnika manjina među ministrima. Poznat je i podatak Građanske alijanee da je od 220 imenovanja u prva četiri mjeseca, samo sedam bilo iz redova manjina i to na nižim mjestima. Vlada sprovodi neku vrstu revanšizma prema svima koji drugačije razmišljaju, a prvi na udaru su manjinski narodi. Za nas je to neprihvatljivo”, istakao je Smailović.

On je podsjetio da je prošlo godinu dana od promjene vlasti, ali tvrdi da je ovo izgubljena godina. Navodi da analizirajući sve urađeno od formiranja nove vlade smatra da je svakom građaninu jasno da Vlada nije odgovorila zadatku, i da je ovo izgubljena godina.

“Mi smo danas država sa najviše zaraženih virusom korona na 100.000 stanovnika, na evidenciji Zavoda je skoro 55 hiljada nezaposlenih, što je nezabilježeno poslednjih deset godina. Nema realizacije kapitalnih projekata, nema novih radnih mjesta. Sve ovo ide u prilog tvrdnji da su nam hitno potrebni novi izbori”, kazao je poslanik Bošnjačke stranke.

Portparol Bošnjačke stranke (BS) Adel Omeragić smatra da bi se ostvarivanjem namjere Andrije Mandića, koji je za beogradske medije izjavio da će korišćenjem podataka koji se dobiju predstojećim popisom stanovništva srediti birački spisak, sproveo klasični politički i nacionalni inženjering, jer, kaže, ne postoji druga riječ koja bi opisala brisanje iz biračkog spiska državljana Crne Gore koji su na privremenom radu u inostranstvu, a koji su dominantno iz dijela bošnjačkog i albanskog naroda.

Omeragić je, u izjavi za Pobjedu, kazao da se nada da će popis i sređivanje biračkog spiska biti dva odvojena procesa, jer bi sve suprotno predstavljalo nesmotren i protiv zakonit potez koji bi Crnu Goru skrenuo sa evropskog puta.

-Ako Bošnjacima i Albancima koji su na privremenom radu u inostranstvu oduzmete prebivalište na taj način im oduzimate pravni subjektivitet, jer prebivalište je jedno a boravišta može biti više i to nije pošten odnos prema našim ljudima, a Vlada Crne Gore bi zbog toga trpjela i političku i pravnu štetu, istakao je Omeragić.

To je, kako je kazao, pokazala i praksa Evropskog suda za ljudska prava na primjeru država koje su pokušale da učine nešto slično.

„E, da mi je Rafet ostao makar još koju godinu, lakše bi mi bilo.“ Nalazim da je, u neformalnom dijelu razgovora, ovim emotivnim iskazom Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke u Crnoj Gori, izrekao suštinu bošnjačkog i muslimanskog kulturnog bića u Crnoj Gori: emocionalna zrelost, mudrost i učljivost glavne su osobine Bošnjaka u Crnoj Gori, a usuđujem se reći i predsjednika političke partije koja predstavlja Bošnjake.

Rahmetli Rafet Husović bio je predsjednik i glavni ideolog Bošnjačke stranke, a Ervin Ibrahimović, de facto, njegov učenik. Prerani i iznenadni odlazak Husovića sa ovoga svijeta  nije ostavio ravnodušnim ni njegove bliske saradnike, ali ni pripadnike drugih političkih partija i naroda. Ervin Ibrahimović njegov je nasljednik. Odlaskom u Rožaje radi intervjua s njim, redakcija portala „Bosanska misao“ šalje da je vrlo zainteresirana za političku situaciju u Crnoj Gori i stanje Bošnjaka u toj zemlji.

U bosanskohercegovačkoj javnosti je manje-više poznato da je Bošnjačka stranka uvijek bila u koaliciji sa, do posljednjih izbora vladajućim, DPS-om. Možete li napraviti jednu kraću komparativnu analizu položaja BS-e do posljednjih izbora i sada, odnosno od dolaska prosrpskih stranaka na vlast?

Najprije, dozvolite mi da izrazim zadovoljstvo što ste došli da razgovaramo i zahvalnost što ćete čitaocim vašeg portala omogućiti da čuju glas iz Crne Gore.

Želim istaći da je od obnove nezavisnosti Crne Gore Bošnjačka stranka prvi savez imala sa Liberalnom partijom, koja je nasljednica Liberalnog savez i čija je politika bila bliska našoj; na isti način smo vidjeli Crnu Goru i položaj Bošnjaka u njoj. Naše partnerstvo sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) počinje 2009. godine od kada se naši odnosi stalno unapređuju. Naime, Bošnjaci i Muslimani masovno glasaju za Bošnjačku stranku i DPS, te Socijaldemokratsku partiju (SDP) i Socijaldemokrate (SD) (patija koja je nastala iz SDP-a), dakle te građansko orijentisane partije. Mi smo slušali glas naroda, tako da je to još jedan od razloga zbog kojih smo odlučili praviti savez sa tom partijom.

Zahvaljujući mudroj politici našeg predsjednika u to vrijeme, rahmetli Rafeta Husovića, strpljivo smo gradili naš položaj što je rezultiralo time da u prošloj Vladi Crne Gore čak sedam ili osam ministarstava pripadne Bošnjacima ili Muslimanima. Time smo poslali jasan signal i građanima naše zemlje i međunarodnoj zajednici da želimo državu u kojoj će ravnopravni biti svi građani i sve nacionalne zajednice.

Nažalost, dolaskom nove vlasti na posljednjim parlamentarnim izborima promijenio se i položaj ne samo Bošnjaka nego i svih građana, jer je Crna Gora napravila korak unazad. Naravno, pozdravljam volju građana da treba doći do promjene vlasti koja dugo traje, ali ne promjene samo radi promjene. Mislim da su građani Crne Gore danas svjesni da aktuelna vlast ne može da odgovori zahtjevima koje su pred nju stavili građani.

Bosanskohercegovačkoj javnosti je, vjerujem, poznata podijeljenost našeg društva na dva pola. Jedan je formiran na, uslovno rečeno, lijevoj strani, oko DPS-a, a drugi na desnoj, prosrpskoj strani, oko Demokratskog frotna (DF). Uzimajući u obzir da promjena vlasti po sebi može doprinijeti demokratskom sazrijevanju crnogorskog društva, ali i oštru suprotstavljenost dvije spomenute strane, rahmetli Husović i BS predložili su formiranje manjinske Vlade u koju bi ušli koalicije Mir je naša nacija (Demokrate), Crno na bijelo (Građanski pokret URA) i stranke manjinskih naroda, dakle bez DF-a i DPS-a. Taj prijedlog nije prošao, iako danas imamo paradoksalnu situaciju da u aktuelnoj Vladi nema predstavnika DPS-a i DF-a, ali ni manjinskih naroda. Demokrate i GP URA su bili raspoloženi za naš prijedlog, no nisu ga mogli prihvatiti jer su se već bili obavezali da će većinu praviti sa koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ koju predvodi DF.

Dakle, danas imamo praktično manjinsku Vladu, ali bez stranaka nacionalnih manjina?

Upravo tako, i to sakrivenu iza sintagme „ekspertska vlada“… Mada meni nije jasno kako neko sa trideset i nešto godina može biti ekspert u bilo kojoj oblasti, a u Vladi su danas ministri koji su prilično mladi.

Općenito, da li ste zadovoljni položajem koji Bošnjaci imaju u Crnoj Gori, od dana kada je Crna Gora povratila status nezavisne države?

Demokratije se osvaja. Manjine u Crnoj Gori su 2006. plebiscitarno podržale referendum za obnovu njene nezavisnosti, jer su željele biti ravnopravne u njoj, što do tada nisu bile. Od tada, položaj manjinskih naroda, pa i bošnjačkog naroda se unapređivao. Naravno, nije idealan, ali demokratija se unapređuje i u zemljama koje imaju mnogo dužu demokratsku tradiciju od Crne Gore. Kruna tog poboljšanja položaja manjina, za koji se nisu borile samo Bošnjačka stranke i stranke koje predstavljaju ostale manjine, nego i DPS, SD, SDP, Liberalna partija, jeste naš politički položaj 2016. godine.

Tada nam je od prosrpskih stranaka nuđeno da uđemo u koaliciju s njima, a zauzvrat su nam davale mjesto premijera i potpunu slobodu da sami formiramo Vladu.

Zašto ste odbili?

Zato što smo čuli glas naroda. Nakon ponude ostvarili smo niz kontakata sa našim narodom i svi su bezrezervno odbijali takav prijedlog prosrpskih stranaka. K tome, imali smo na umu da bi takav naš potez doveo do ozbljnije podijeljenosti unutar bošnjačkog korpusa, jer oko 60 % Bošnjaka glasa za DPS, SDP, SD i Liberalnu partiju. Naša je procjena bila da preko 90 % Bošnjaka i onih koji se izjašnjavaju kao Muslimani ne bi podržali takav prijedlog i mi nismo htjeli da radimo suprotno volji naroda, a zarad ličnih benefita političara naše stranke. Da smo donijeli dobru odluku, pokazali su rezultati koje smo postigli na posljednjim izborima.

Šta bi se desilo da ste prihvatili?

Sjetimo se nemira na dan izbora 2016. godine, za koje neko kaže da je to bio pokušaj državnog udara, a neko da je to bio takozvani državni udar. Lično, ne želim prije završetka sudskih procesa o tome iznositi mišljenje je li ili nije bio pokušaj državnog udara, a definitivno to jeste bio signal da se u Crnoj Gori nešto spremalo. Nismo željeli biti oni koji bi bili okidač za neke nemile scene u našoj zemlji.

Dalje, političari koji su 30. avgusta prošle godine došli na vlast, dakle isti koji su nam nudili mjesto premijera, recentnom politikom dokazali su da nijhova ponuda nama iz 2016. godine, neću reći da nije bila iskrena, ali mislim da nije bila dobornamjerna prema građanima Crne Gore u cjelosti.

Ne smijemo zaboraviti da su Bošnjaci, kroz sve partije, ne samo našu, vodili jednu mudru i strpljivu politiku. Nije bilo lako prolaziti kroz sve nedaće od ’90-ih godina prošlog vijeka do obnove nezavisnosti naše države, a da se ne izađe na neke nasilne proteste i u traženju prava koriste metode koje destabiliziraju državu. Bošnjaci u Crnoj Gori su konstruktivan politički subjekt, i strpljivo i mudro su gradili položaj za sebe. Evropska unija i SAD veoma cijene Crnu Goru i zbog toga što su joj manjine odane i doživljavaju je kao svoju zemlju, dakle ne žele biti remetilački faktor u njoj.

Bošnjačka stranka je osnovana 2006. godine, prije referenduma za nezavisnost Crne Gore. Koje je strateške ciljeve postavila ispred sebe?

Ravnopravnost Bošnjaka u Crnoj Gori, Sandžak kao prekogranična regija, Crna Gora kao sekularna država, članica Evropske unije i NATO-saveza, srazmjerna zastupljenost Bošnjaka u državnim institucijama.

Osvojili ste očekivani broj glasova u sredinama u kojima Bošnjaci čine većinu, ali ne i u Plavu i Gusinju, gradovima koji su dominantno bošnjački. Kako to komentarišete?

Bošnjačka stranka u Plavu ide dobrim putem, ima redovnih sedam vijećnika u Opštinskom vijeću Plava, dok DPS, primjera radi, ima dva ili tri. Neki politički procesi se dešavaju u tom lijepom gradu u Crnoj Gori. Ono što je važno za mene, kao predsjednika stranke, jeste da odbor Bošnjačke stranke u Plavu vode mladi, inteligentni i svjesni ljudi. Očekujem da će na parlamentarnim izborima 2022. godine Bošnjačka stranka biti najjača stranka u tom gradu.

Naravno, pozicija BS-a bi u Plavu morala biti bolja, pa prihvatam da je bilo grešaka s naše strane. Međutim, u perspektivi ćemo sigurno veću pažnju posvetiti tom gradu. Napravili smo i prvi korak, kao predsjednik predložio sam da mi prvi potpredsjednik bude iz Plava, i to je danas gospodin Damir Gutić, a za člana Predsjedništva BS-a sam predložio, a Glavni odbor je prihvatio, Admira Šahmanovića. Riječ je o dva izvanredna intelektualca iz Plava, koji dobro razumiju politiku BS-a i evropske procese u našoj državi.

Važno je naglasiti da Bošnjačka stranka do sada nije imala podršku plavske dijaspore. Zato sam zahvalan gospodinu Gutiću što mi je omogućio razgovore sa uglednim biznismenima iz Plava, koji žive i rade u SAD-u. Poslije susreta s tim uspješnim ljudima shvatio sam da oni uopšte nisu znali šta i kako radi BS. Vjerujem da će nam podrška dijaspore bitno pomoći da svoje rezultate u Plavu popravimo.

Dakle, ne vidite neku odgovornost za loše rezultate BS-a u Plavu i Gusinju?

Ne shvatite krivo, ne želim u cjelosti amnestirati odgovornost vrha partije, ali da bih odgovorio na Vaše pitanje moram se vratiti u prošlost.

Na izborima 1992. u Crnoj Gori tadašnji politički predstavnik Bošnjaka, Stranka demokratske akcije, nije izašla na izbore i time je otvorila jedan politički vakuum u bošnjačkom biračkom tijelu, koji su popunile građanske stranke lijeve orijentacije i pridobile dobar dio Bošnjaka. Bilo je to i vrijeme ratnih dešavanja, a DPS i SNP koji je nastao cijepanjem DPS-a na dva bloka pokrivali su preko 80 % političkog života u Crnoj Gori. Trebalo je, dakle, proći petnaest godina da se formira politička partija koja će biti autentičan politički predstavnik Bošnjaka.

Pored toga, treba biti realan i reći da smo mi, pa i ostale države u okruženju, na neki način pretpolitičko društvo u kojem veliki uticaj na političke odluke građana imaju ne ideološka opredjeljenja i politički stavovi, nego pojedinci koji uživaju autoritet u određenoj zajednici,. Zato sam namjerno maloprije spomenuo dijasporu. Riječ je o ljudima koji imaju velike zasluge za socijalni mir u Plavu i Gusinju, ali mi do sada nismo imali nikakvu podršku uglednih ljudi među njima.

Dodamo li tome javni servis, koji je većinu prostora davao DPS-u i SDP-u, činjenicu da su stranke nacionalnih manjina vrlo malo prisutne u javnosti, dobit ćemo cjelovit kontekst u kojem se bolje može razumjeti da li su rezultati BS-a dobri ili ne.

Rahmetli Rafet Husović, koji je bio predsjednik Bošnjačke stranke, jednom prilikom je izjavio da, parafrazirat ću, nema Crne Gore bez Crnogoraca. Da li i Vi razmišljate na sličan način, da li je to stav rahmetli Husovića ili BS-e?

Ko je poznavao rahmetli Husovića tom njegovom izjavom nije bio iznenađen. Njegova širina, istančan osjećaj za realnost u kojoj živimo, svijest o važnosti prava svih naroda, ne samo Crnogoraca, u našoj državi bitno su uticale na sve nas, koji smo naslijedili njegovu političku viziju. Nema Crne Gore bez Crnogoraca, ali nema je ni bez Bošnjaka, Albanaca, Hrvata, Srba, ako se ne varam on je u nastavku te izjave rekao i to. Naravno, Husović je dobro poznavao i istoriju Crne Gore pa je takva njegova izjava sasvim očekivana.

Zvanična politika država-sastavnica bivše Jugoslavije, kroz koje prolazi pojas koji je iza sebe ostavilo islamsko-orijentalno nasljeđe, područje u kojem dominatno žive Bošnjaci i Albanci, dakle Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija, bez zadrške su usmjerene ka evro-atlantskim vrijednostima. Sve, osim Srbije. Albin Kurti, aktuelni premijer Kosova, nerijetko poziva na neku vrstu političkog saveza spomenutih država koje bi se zajednički suprotstavile malignim uticajima Srbije. Dijeliti li Kurtijevo mišljenje, možete li ga prokomentirati?

Prije svega zagovornik sam sređivanja stanja u svojoj kući, da se tako izrazim, a sredit ćemo ga jačanjem i afirmacijom demokratske svijesti građana. Crna Gora je članica NATO-saveza i time je zaštitila svoje granice, isto je uradila i Makedonija, vjerujem da će i Bosna i Hercegovina također postati članica ovog vojno-političkog saveza. Time je ostvaren prvi uslov za to sređivanje u svojoj kući, koje spomenuh. Drugi uslov je da budemo članica Evropske unije. Kada se ispune ti uslovi onda treba raditi na izgradnji dobrih bilateraranih odnosa između država.

Dozvolite mi da budem oprezan kada komentarišem takvu izjavu gospodina Kurtija. Naravno da sam za svaki savez koji će se suprostaviti tendencijama koje nisu dobra za naše građane. Ali ipak mislim da je važnije raditi na izgradnji demokratije, u najširem smislu te riječi, a kasnije će biti lako praviti saveze protiv onoga što je opasnost za region, pa i cijeli svijet.

Bošnjaci su lojalni građani Crne Gore, čime dokazuju da su, u ovom latentnom sukobu Istoka (Rusija, Kina) i Zapada (SAD, Velika Britanija, EU) na pravoj strani historije. S druge strane, za očekivati je i povezanost i saradnja Bošnjaka u formama koje su u skladu sa zakonima država u kojima žive. Ima li te saradnje, prema Vašem mišljenju, da li je zadovoljavajuća i, ako nije, kakva bi trebala biti?

Povezanost Bošnjaka nije opasna ni za Bošnjake ni za države u kojima oni žive, što dokazujemo našim ponašanjem u različitim državama, u koje smo unijeli sve, i imetke, i svoju kulturu i tradiciju. Žalosno je, s druge strane, što ne učimo od velikih zemalja, koje imaju tradicionalno jake diplomatije i ozbiljnu dugoročnu politiku. SAD i Rusija imaju stotine diplomata i eksperata u različitim oblastima koji se bave isključivo Balkanom. Čak i Srbija počinje polako graditi strateške politike, stotine mladih ljudi uči albanski i turski jezik, odnosno pripremaju se za učenje o kulturama u regionu, kako bi ih bolje upoznale i spram njih gradili ovu ili onu politiku. Niko ne brani Bošnjacima da rade nešto slično. Ali…

Kada sam išao u Potočare, moji saputnici, koji su prvi put išli u Bosnu i Hercegovinu, uplašili su se mostova na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Evo, došli ste u Rožaje, vidjeli ste kakav je put? Da li je to dobra bilaterarna saradnja između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kakav signal šalju ove države jedna drugoj tim izuzetno lošim putevima koje ih povezuju.

Bošnjaci Bosne i Hercegovine bi trebali biti lokomotiva koja bi vukla taj proces povezivanja Bošnjaka, ali to ne rade. Razumijem, Bosna i Hercegovina ima svojih problema, koji nisu bezazleni, no ne vidim prepreku da se izdvoje dva ili tri predstavnika koji su u parlamentu BiH i sa svojim kolegama, Bošnjacima koji su u parlamentima Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova naprave jednu interparlamentarnu grupu koja bi se bavila pitanjima Bošnjaka u cjelosti. Formiranje tih interparlamentarnih grupa je praksa u razvijenim demokratskim zemljama, ne vidim zašto to ne bismo i mi napravili. Jedno takvo organizirano djelovanje zasigurno bi ubrzalo proces, za početak, bolje putne infrastrukture između zemalja regiona.

Ti odbori, inteparlamentarne grupe, nazovimo kako želimo, mogli bi se baviti različitim pitanjima, koja ne moraju biti političke prirode. Recimo, obrazovanje mladih u različitim državama, njihova edukacija, privredna saradnja i slično.

Povezanost Bošnjaka iz različitih država je na nedopustivo niskom nivou. Mi, kao Bošnjačka stranka, gradimo dobre odnose sa bošnjačkim političkim partijama, SDA-om u Bosni i Hercegovini, SDP-om Rasima Ljaljića u Srbiji i tako dalje. Ali to nije dovoljno. Saradnja Bošnjaka bi morala preći granice dobrih odnosa političkih partija i proširiti se na druge oblasti kulture, privrede te, kako već rekoh, na nivo strateškog djelovanja u parlamentima država u kojima imaju svoje poslanike.

Na posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori 2011. godine, 8,65 % građana su se u nacionalnom smislu izjasnili kao Bošnjaci, a 3,31 % kao Muslimani. Zbog čega se, prema Vašem mišljenju, skoro trećina građana muslimanske provenijencije ne želi deklarirati kao Bošnjaci?

Dobro pitanje… Da bi građani Bosne i Hercegovine bolje razumjeli specifičnost crnogorskog podneblja, time i pojavu koju ste spomenuli, ponovo se moram vratiti u prošlost, ovoga puta  referirati na nacionalnu strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine. Tada se građani pravoslavne vjere u Crnoj Gori većinski deklarirali kao Crnogorci, a svega oko 7 % kao Srbi. Prema posljednjem popisu iz 2011. slika je bitno drugačija: Crnogoraca je svega 45 %, a Srba 28 %.  Zašto ovo spominjem? Svi politički procesi koji su se dešavali u Crnoj Gori u posljednje tri decenije uzimali su danak pri nacionalnom izjašnjavanju.

U tim političkim previranjima, mi kao malobrojni narod, bez ikakve zaštite, također smo platili cijenu. Poslije obnove nezavisnosti Crne Gore u novom Ustavu iz 2007. godine kao narodi se spominju i Bošnjaci i Muslimani, kao ravnopravni narodi.

Od 2003. u Crnoj Gori jača svijest o važnosti nacionalnog deklariranja muslimana kao Bošnjaka. Zanimljivo je u tom smislu posmatrati sponu južnog i sjevernog Sandžaka, u sjevernom Sandžaku je svijest o bošnjaštvu mnogo jača, ali kada se krene južno sve je veći broj onih koji su vezani za nacionalnu odrednicu Musliman.

No bez obzira na razlike u nacionalnom izjašnjavanju, suštinski se radi o istom narodu. Imamo istu kulturu, istu tradiciju… Ali, ponovit ću, burna politička previranja ostavili su svoj trag u nacionalnom izjašnjavanju i kod većinskog naroda, što sam već spomenuo.

Kakav je odnos Muslimana prema Bošnjačkoj stranci, da li ih ima u članstvu i možemo li govoriti o nekim suštinskim neslaganjima između Bošnjaka i Muslimana kada je u pitanju muslimansko pitanje u Crnoj Gori?

Nema suštinskih neslaganja, a veliki broj Muslimana glasa za Bošnjačku stranku. Najbolji primjer su rezultati posljednjih izbora iz Podgorice, grada u kojem ima dosta Muslimana, a u kojem smo osvojili dovoljno glasova da uđemo u vlast. U vlasti smo i u Baru, u kojem se također dobar dio građana izjašnjavaju kao Muslimani, a glasaju za Bošnjačku stranku.

Vidite, u pisanju Ustava iz 2007. godine učestvovala je i Bošnjačka stranka i nismo mogli spriječiti uvođenje pojma Musliman kao zasebnog naroda, jer su se mnogi ljudi osjećali kao Muslimani, ne kao Bošnjaci. Osjećanja ljudi treba poštovati. I mi to dokazujemo svojim djelovanjem, zbog čega imamo povjerenje i građana koji se izjašnjavaju kao Muslimani.

Položaj Bošnjaka na prostorima bivše Jugoslavije od odlaska Osmanlija sa ovih prostora bio je, blago je reći nezavidan. Šta je, prema Vašem mišljenju, očuvalo Bošnjake u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i dijelovima Crne Gore i dovelo ih u poziciju nezaobilaznog političkog subjekta na Balkanu?

Mislim da nas je održala humanost i mudrost. Naši politički i vjerski lideri, kroz historiju, nastojali su da kako-tako sačuvaju supstancu naše kulture. Ako je jedan narod proganjan vijek i po, a danas je politički subjekt, zahvalnost dugujemo našim precima koji su donosili mudre odluke i smatram da bi lideri bošnjačkih političkih partija trebali više proučavati njihovo djelovanje u kontekstu u kojem su živjeli. Na nama je da sačuvamo našu vjeru, tradiciju i kulturu, a sa pripadnicima drugih naroda gradimo takve odnose da nemamo potrebe da se vraćamo u prošlost, nego da zajedno gledamo u budućnost.

Razgovarao sam neki dan sa britanskom ambasadorkom koja me pitala zašto se stalno vraćamo u prošlost. Rekao sam joj da je to zato što nismo položili test iz istorije. Komunisti su nam napravili lažnu istoriju, zločinci i zločinački nisu nazvani pravim imenom i danas plaćamo skupu cijenu zbog toga. Ipak, uprkos tome, Bošnjaci su, zahvaljujući očuvanju svoje kulture i istrajnoj borbi za nacionalni identitet preživjeli sve nevolje i danas su politički subjekt na Balkanu.

Izboru članova Tužilačkog savjeta (TS) mora prethoditi širok konsenzus među političkim subjektima, ocijenio je predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović.

On je kazao da nije samo stav BS-a da izboru članova Tužilačkog savjeta mora prethoditi širok konsenzus među političkim subjektima, već i njihovi međunarodnih partnera.

“Zalažemo se da to bude izbor najkompetentnijih ljudi iz struke, a nikako podobnih političkih igrača. Nije dobar način izabrati članove Tužilačkog savjeta “preko koljena”, kako je to bila namjera dijela vlasti”, rekao je Ibrahimović agenciji MINA.

On smatra da je na putu ka Evropskoj uniji (EU) i ostvarivanju napretka u poglavljima 23 i 24, potrebno da svi u Crnoj Gori doprinesu da vladavina prava bude cilj oko kojeg će se svi zajedno okupiti.

U tom smislu, važno je da dođe do dijaloga i kompromisa oko važnih pitanja za naše društvo.

“BS apeluje na sve činioce u društvu da fokus politike u narednom periodu mora biti na ispunjavanju mjerila iz pregovaračkih poglavlja. Preko 75 odsto naših građana podržava učlanjenje Crne Gore u EU, pa je jasno da naš put u EU nema alternativu”, zaključio je Ibrahimović.