Kategorija: Izjave

Revanšistički pristup, nepotizam, porast partitokratizma, izraženo naginjanje ka klerikalizmu, gotovo jednonacionalni i jednovjerski sastav izvršne vlasti, pad ekonomije, samo su neke od odlika nove vlasti koje nedvosmisleno govore da ova Vlada nije odgovorila zadatku – ocijenio je, u intervjuu Pobjedi, Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke.

Ministar Leposavić smijenjen je glasovima, između ostalog, i DPS-a. Zbog toga je DF počeo bojkot Skupštine. Kako komentarišete takvu situaciju? Šta će biti sa Vladom i novom većinom?

Pozdravljamo odluku o smjeni ministra, smatramo da je ona ispravna. Sa druge strane, činjenica da je vladajuća većina po pitanju smjene ministra Leposavića imala podijeljen stav, govori o nefunkcionalnosti same vladajuće većine. Ovo ne čudi, imajući u vidu dijametralno suprotne ciljeve i programe konstituenata nove vladajuće većine. Bojkot Skupštine koji je najavljen od DF-a svakako predstavlja krizu nove vlasti. Novi izbori su jedna od opcija, koliko je ona realna nezahvalno je u ovom momentu prognozirati, to zavisi od predstojećih dogovora unutar same vladajuće većine.

Krivokapić je na plenumu izgovorio da u Skupštini postoji „nemoral i političko licemjerje“. Kako doživljavate ponašanje premijera? Kakav je to govor u parlamentu?

Mi se zalažemo za korektnu i civilizovanu komunikaciju unutar plenuma, bez uvredljivih riječi i ponižavanja sagovornika. Vjerujem da su upravo poslanici Bošnjačke stranke primjer kako se treba ophoditi u komunikaciji sa kolegama. Nekada se za Skupštinu Crne Gore govorilo da je to Dom lordova, odlikovao je visok nivo parlamentarizma, kulture dijaloga i vodilo se računa o načinu iznošenja stavova i u momentima uzavrele parlamentarne rasprave. Nažalost, u posljednje vrijeme svjedoci smo narušavanja kultura dijaloga i stanje je potrebno svakako mijenjati na bolje. Ali isto tako, oni koji dođu kao gosti u Skupštinu moraju pokazati odgovornost i poštovanje prema poslanicima koje su građani izabrali da ih predstavljaju, kao i poštovanje prema centralnoj instituciji u našoj državi.

Usvojena je Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Kakva je to poruka, šta to za Bošnjačku stranku znači?

Ovo je velika pobjeda pravde i istine. Ovo je ujedno i pobjeda istine nad neistinom, nad negiranjem istine i nad relativizacijom istine. Dvotrećinskom podrškom za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Skupština je poslala snažnu poruku da su vrijednosti evropske, građanske i multikulturalne Crne Gore većinske.

Dvije trećine poslanika je nedvosmisleno za suočavanje s prošlošću, bez koje nema perspektive, ne samo u Crnoj Gori, već i u okruženju. Rezolucija je korak u pravcu pomirenja i ozdravljenja odnosa između država u okruženju. Zahvaljujemo se svim poslanicima koji su glasali za Rezoluciju.

Kako ocjenjujete rad Krivokapića i njegovog kabineta za prvih 200 dana?

Obećali smo u startu da ćemo biti strpljivi i dati Vladi 200 dana da pokaže prve rezultate. Nažalost, iako je na momente imala i pohvalnih stvari, ova Vlada nije položila ispit. Revanšistički pristup prema neistomišljenicima iz sada opozicionih stranaka, nepotizam, porast partitokratizma, izraženo naginjanje ka klerikalizmu, gotovo jednonacionalni i jednovjerski sastav Vlade, pad ekonomije, nesposobnost da se nabujale podjele smanjuju i prevazilaze, nesnalaženje pojedinih ministara, stagnacija u EU integracijama, skandali sa povjerljivim podacima kada je odnos prema NATO-u u pitanju, samo su neke od odlika nove vlasti koje nedvosmisleno govore da ova Vlada nije odgovorila zadatku. Predloženi budžet je definitivan dokaz nesnalaženja nove većine i bojim se da će to građani najviše osjetiti.

Bošnjačka stranka je, sa drugim partijama iz opozicije, napustila Odbor za izbornu reformu. Šta će dalje biti sa tim tijelom? Postoji li uslov da se vratite i koji je?

Bošnjačka stranka je pristalica dijaloga, dogovora i kompromisa. Smatramo da jedino na taj način možemo doći do rezultata. Pred nama je mnogo posla, potrebno je izabrati VDT-a i izglasati ostale važne pozicije putem dvotrećinske većine. Za to nam je potreban dijalog. Odgovornost je i na poslanicima opozicije, a posebno na poslanicima vlasti.

Kao član Odbora za bezbjednost, kako gledate na to što je premijer Krivokapić imenovao Dejana Vukšića za direktora ANB bez mišljenja Odbora i Skupštine?

Ne može se opravdati takav stav premijera. To je kršenje procedura i pravila i svakako ne podržavamo praksu da se krše pravila koja sami donosimo. To takođe potvrđuje činjenicu da je saradnja parlamenta i Vlade na niskom nivou.

Što će biti Vaši prioriteti kao novog predsjednika Bošnjačke stranke?

Nastaviću da vodim stranku putem koji je trasirao naš bivši predsjednik Husović. Vjerujem da je to najispravniji put, kojim treba da se kreće BS. To je put evropskih integracija, ravnomjerni razvoj, sa posebnim osvrtom na razvoj sjevera, snaženjem multinacionalne, multivjerske, multikulturalne, demokratske, antifašističke i evroatlantske Crne Gore. Moramo uraditi još više kako bi se smanjilo iseljavanje iz naše države. Stvaranje uslova za investiranje u Crnu Goru i nova radna mjesta, posebno za mlade, biće prioriteti naše politike. Želim da se izgradi bolji odnos sa našom dijasporom, koja je najvažniji potencijal za razvoj naše države. Radiću na jačanju partije i širenju članstva, unapređenju odnosa sa našim partnerima iz EPP-a.

Kako Vam Crna Gora izgleda danas i kako se Bošnjaci osjećaju u njoj?

Crna Gora je nakon promjene vlasti napravila korak unazad. Nijesam za promjenu vlasti radi same promjene. Ako promjena nije promjena na bolje, onda nije ni opravdana. Nažalost, promjena vlasti u Crnoj Gori je promjena nagore. U takvom ambijentu, ekonomsku sigurnost i bolju perspektivu ne mogu osjetiti ne samo Bošnjaci, već i ostali građani Crne Gore. Nabrojao sam razloge zašto je to tako. Građani trpe, a to je nedopustivo. Ipak, nadam se da će i ovo stanje vrlo brzo biti iza nas i da će se Crna Gora ponovo naći na ispravnom putu stabilnosti, usmjerena ka ubrzanom ispunjavanju poglavlja, kako bi se u što kraćem roku našla u društvu najrazvijenih država Evrope.

Nema problema u BS

Nedavno je nekoliko funkcionera napustilo Bošnjačku stranku. Zbog čega se to desilo, ima li unutrašnjih problema u partiji?

Nedavno smo održali 4. redovni Kongres, gdje je izabran predsjednik partije i članovi Glavnog odbora. Usvojen je Program stranke koji je na fonu prethodnih, čime smo željeli da pokažemo kako stranka korača sigurnim i utabanim političkim putem koji je trasirao naš bivši predsjednik partije rahmetli Rafet Husović. Na Kongresu je usvojen novi Statut stranke koji je u mnogim segmentima unaprijeđen. Akcenat je stavljen na dodatno otvaranje stranke, transparentnost, demokratičnost i dostupnost. Određeni organi stranke su zamijenjeni drugim, a uvedeni su i brojni novi koji za cilj imaju jačanje partije i uključivanje većeg broja ljudi. Dakle, Bošnjačka stranka je pokazala da su joj interesi bošnjačkog naroda na prvom mjestu, sve odluke koje smo do sada donijeli ispostavile su se kao ispravne, tako da nema bojazni za članstvo. Na prethodnim parlamentarnim izborima napravili smo najbolji rezultat od postojanja stranke i vjerujemo da će rezultat na narednim izborima biti još bolji.

Partiju je, za razliku od toga kako su to pojedini mediji predstavili, napustilo svega šest članova. Ne postoje problemi odliva članstva iz BS kako se to željelo prikazati. Naprotiv, bilježimo konstantno pristupanje novih članova partiji, a najnovije ankete su nam potvrdile da Bošnjačka stranka bilježi trend rasta.

Poziv za razgovore o rekonstrukciji Vlade mora i formalno da se uputi, a prirodno je da ga uputi onaj politički subjekat ili osoba koji u datom trenutku ima političku moć da krene u proces bilo kakvog oblika rekonstrukcije Vlade, kazao je portparol Bošnjačke stranke (BS) Adel Omeragić za Dan.

“Kada je riječ o pregovorima o rekonstrukciji Vlade, mislim da u ovom trenutku ne možemo govoriti o tome, jer poziv za razgovore najprije mora i formalno da se uputi, a prirodno je da ga uputi onaj politički subjekat ili osoba koji u datom trenutku ima političku moć da krene u proces bilo kakvog oblika rekonstrukcije Vlade”, rekao je Omeragić.

Komentarišući poziv DF-a na saradnju, on je rekao da taj poziv shvata kao realan i dobronamjeran.

“Međusobna saradnja i sticanje povjerenja je sigurno dugotrajan proces i želim da vjerujem da i ljudi u Demokratskom frontu razmišljaju na ovaj način. Bošnjačka stranka je uvijek promovisala praksu dijaloga. U civilizovanom svijetu razgovori mogu samo da budu korak više na putu ka izgradnji demokratskog i prosperitetnijeg društva”, naveo je Omeragić.

Kako ističe, Bošnjačka stranka politiku ne shvata kao djelatnost od koje treba imati trenutnu ili kratkoročnu korist.

“Da je tako, mi bismo prihvatili ponudu opozicije iz 2016. godine da vodimo cijelu vladu, kao i poziv iz 2020. godine. Međutim, politika sa sobom nosi i neke druge važne odluke i principe. Politička saradnja moguća je sa onim subjektima koji vide Bošnjačku stranku kao ravnopravnog partnera u budućim procesima, a ne samo kao dekor. Oni politički subjekti koji i danas baštine ideje retrogradnih, nazadnih politika, od kojih je ovaj region imao samo stradanja, ne mogu imati našu podršku”, rekao je Omeragić.

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević čestitao je Ervinu Ibrahimoviću na izboru za novog predsjednika Bošnjačke stranke, uz poruku da ta partija nudi iskrenu ruku saradnje. Tom prilikom je podsjetio da su predsjednik Nove srpske demokrati je Andrija Mandić i on već pozivali BS na dijalog.

Ko želi da vodi državu, mora donositi hrabre odluke. Oni koji nemaju hrabrosti da kažu da je Ratko Mladić osuđeni ratni zločinac, nemaju kapaciteta da vode državu. To je, gostujući u emisiji znam da znaš Gradskog radija, poručio Ervin Ibrahimović, poslanik i budući predsjednik Bošnjačke stranke.

Ibrahimović kaže da je upravo suština njegovog Prijedloga Rezolucije o Srebrenici da Crna Gora jasno pokaže da dijeli evropske i evroatlanske vrijednosti i da je na visini istorijskog zadatka.

„A istorijski zadatak je, kao i do sada, da Crna Gora bude luča i oaza temeljnih vrijednosti i centar na prostoru Balkana, koji je spreman da se suoči sa prošlošću, jer bez toga ne možemo gledati u bolju budućnost i ne može biti pomirenja u regionu“, kaže Ibrahimović.

Iz tog razloga, smatra, glasanje u parlamentu za razrješenje ministra Vladimira Leposavića biće elementarni test demokratije.

„Da li je Leposaviću, nakon svega što je izgovorio, mjesto u Vladi? Mislim da većina građana smatra da nije. Njihovo mišljenje trebalo bi da uvaže predstavnici političkih partija koje se nalaze u parlamentu. Ovo je još jedan test za poslanike vlasti, a za nas je to realno i Bošnjačka stranka će glasati za razrješenje“, ističe Ibrahimović.

Vlada, prema Ibrahimovićevim riječima, nema kapacitet da izdrži čitav  mandat. To je, smatra, jasno svakom građaninu, jer su rezultati rada Vlade poražavajući. Bilo bi pošteno prema građanima koji su ih birali, kaže, da konačno to i priznaju.

„Mislim da je realno i odgovorno prema građanima, koji su birali novu vlast, da priznaju da ovako ne ide i da pokažu spremnost da na novim izborima i, možda u nekom novom sastavu, naprave tim, koji će brže da razvija ekonomiju  Crne Gore i da se na bolji način suoči sa mnogobrojnim problemima“, smatra Ibrahimović.

Bošnjačka stranka bi, naglašava, prihvatila poziv da uđe u rekonstruisanu Vladu ukoliko bi aktuelna većina pokazala da je spremna da tu Vladu ojača i objedini  snage, koje mogu tešku ekonomsku situaciju promijeniti u što kraćem roku.

„Ipak, sagledavajući postignuto u proteklih 200 dana, mislim da, čak i  kada bi sve partije uložile maksimalne kapacitete, ne bismo došli do zadovoljavajućih rezultata. Vjerujem da je najbolje i za građane i za ovu Vladu da se raspišu novi izbori“, zaključuje Ibrahimović.

Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crn Gore vjeruje da će Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici biti usvojen.

Ovaj ugledni profesor iz Bijelog Polja u razgovoru za politicki.ba govori upravo o ovome.

Broj ruku

Prijedlog rezolucije trebao se naći već u srijedu na dnevnom redu, ali je pomjeren za slijedeću sedmicu.Šta očekujete, hoće li Rezolucija biti usvojena?

– S obzirom na važnost predložene Rezolucije, siguran sam da će sve one političke partije koje su glasale da se Rezolucija uvrsti u dnevni red Skupštine Crne Gore glasati za njeno usvajanje.

Očekujem da će i kod određenog broja poslanika koji su bili uzdržani ili protiv, ipak preovladati svijest o značaju priznavanja genocida u Srebrenici.

Kada su u pitanju partije parlamentarne većine, trenutno imamo zvanične najave predstavnika GP URA da će podržati naš prijedlog, što pored svih poslanika opozicije čini većinu za usvajanje Rezolucije.

Zašto je Bošnjačka stranka inicirala usvajanje Rezolucije?

– Cilj Rezolucije o genocidu  u Srebrenici je jasan. Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi i stavi tačka na uporno negiranje genocida.

Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid. Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, najmoćnije države svijeta konstantuju da se genocid desio, kada se sa važnih evropskih adresa čuje da države koje  teže da postanu dio evropske porodice ne mogu negirati genocid u Srebrenici, nedopustivo je da imamo učestalo i konstantno negiranje ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore.

Mogli smo čuti prethodnih mjeseci, naročito nakon parlamentarnih izbora, da se u Crnoj Gori pribjegavalo raznim formulacijama koje ovaj zločin čine teškim ali ne i onakvim kakvim ga je proglasio sud u Hagu.

Ovom Rezolucijom želimo ukazati na potrebu prihvatanja prošlosti i snažnog suprostavljanja glorifikaciji ratnih zločinaca. Ne želimo da kolektiviziramo krivicu jednog naroda, već da jasno ukažemo da su ove zločine počinili monstrumi koji imaju ime i prezime.

Šta očekujete da će se desiti ako Rezolucija prođe? Da li će se mijenjati neki zakoni (poput krivičnog zakona ili slično), kako bi rezolucija bila provođena?

– Moramo prihvatiti da je ovaj zločin jedna od najtamnijih strana savremene historije Evrope i svijeta.

Ukoliko to prihvatimo, to će sigurno biti korak ka trajnoj stabilnosti, miru i toleranciji na ovim prostorima.

Priznavanje genocida u Srebrenici čin je pravljenja distance prema ideji uništenja jednog naroda. U slučaju Srebrenice namjera je bila uništiti bošnjački narod i etnički ga očistiti sa jednog prostora.

U Crnoj Gori je odredbama Krivičnog zakonika, u članu 370, zabranjeno javno negiranje postojanja genocida.

Uvod u dublje podjele

Šta ako rezolucija ne prođe?

– Ukoliko se Rezolucija ne usvoji, plašim se da će nas to uvesti u još dublje podjele. U tom slučaju imat ćemo na vlasti političke subjekte koji javno negiraju da se u Srebrenici desio genocid prema bošnjačkom narodu i glorificiraju presuđene ratne zločince, što dalje stvara sumnju da se nešto slično može ponoviti.

Na ovaj način ćemo utvrditi ko, uostalom, ne želi evropsku perspektivu naše države.

 Kakvo je, inače, stanje Bošnjaka u Crnoj Gori od dolaska novih vlasti naovamo?

– Odnos prema bošnjačkom narodu u Crnoj Gori od strane nove vlasti se može posmatrati kroz šovinstičke prijetenje i učestale napade na pripadnike ovog naroda i imovinu Islamske zajednice u nekim gradovima nakon parlamentarnih izbora i nijemost institucija u rješavanju tih slučajeva.

Postoji, takođe, najava izmjena zakona o registrima prebivališta i namjera da se na taj način onemogući dijaspori glasanje na izborima.

Ako imamo u vidu brojnost bošnjačke dijaspore, onda je jasno da se radi o revanšizmu za podršku nezavisnoj Crnoj Gori na referendumu 2006. godine.

Koliko su Bošnjaci žrtve političkog etničkog čišćenja novih vlasti? Koliko ih je smijenjeno s pozicija, od tog broja koliko ih je razriješeno usred mandata…?

– Evidentno  je ,,čišćenje” kadrova koji su pripadnici manje brojnih naroda iz državnih institucija.

Imamo posljednje podatke koji govore da od više od 200 imenovanih rukovodilaca u državnoj upravi od strane nove Vlade samo su 7 pripadnici manjinskih naroda i to uglavnom na nižim pozicijama, što najbolje govori o samom karakteru ove Vlade.

Siguran sam da je danas ta situacija još gora, i da je vrlo mali broj rukovodilaca, koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, ostao na svojim pozicijama.

Smjenjivanje Bošnjaka

Kakav je odgovor Bošnjačke stranke na te aktivnosti?

– Bošnjačka stranka u kontinuitetu upozorava javnost da ova Vlada vrši diskriminaciju prema određenom broju građana, a naročito je to izraženo prema onima koji se izjašnjavaju kao pripadnici bošnjačkog naroda.

U Parlamentu smo u više navrata od predsjednika Vlade i ministara tražili objašnjenja za ovakav odnos prema Bošnjacima i pokušali da dobijemo konkretne odgovore.

I ovim putem pozivamo Vladu da bude Vlada svih njenih građana i da ispuni dato obećanje – da neće biti revanšizma po partijskoj i nacionalnoj osnovi.

Da li će Bošnjačka stranka ući u vladu Krivokapica, ako bude njene rekonstrukcije? Krivokapić, ali čak i Andrija Mandić, “pružili su vam ruku”. Krivokapić je ponudio i dva ministarska mjesta…?

– Glavni Odbor Bošnjačke stranke je u oktobru prošle godine donio jednoglasno odluku da nije trenutak da BS bude dio vladajuće većine. Mislim da se suštinski od tada ništa nije promijenilo.

Mi nastavljamo našu borbu za zaštitu prava bošnjačkog naroda.

Politicki.ba

Jedan od predlagača rezolucije o Srebrenici Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke za Danas kaže da iako se većina članova na Odboru za ljudska prava i slobode nije izjasnila pozitivno, to „svakako ne umanjuje značaj rezolucije“.

„Naprotiv, svakim danom sve više intelektualaca, nevladinih organizacija i savjesnih pojedinaca daje podršku rezoluciji. Upravo zato mi i očekujemo da svi politički subjekti sa posebnom pažnjom pristupe ovoj temi tokom rasprave na sjednici parlamenta. Vjerujem da je rezolucija prilika da pokažemo da smo politički sazreli i da je suočavanje s prošlošću put ka trajnom pomirenju u regionu“.

Ibrahimović očekuje da rezolucija dobije potreban broj glasova od svih partija koje „baštine proevropske i prograđanske vrednosti“.

„Takođe, suočavanje s prošlošću je od suštinske važnosti, jer sa brojnih evropskih adresa je rečeno da država koja negira genocid u Srebrenici i veliča ratne zločine, ne može biti članica EU. Crna Gora, kao predvodnik integracija u regionu, treba da nastavi svoj evropski put. Usvajanjem ove rezolucije Crna Gora kao punopravna članica NATO-a pokazuje posvećenost evropskim i evroatlantskim vrijednostima. Podsjećam da su parlamenti EU, SAD-a i brojni drugi državni parlamenti donijeli slične rezolucije, kojima se osuđuje genocid u Srebrenici“, navodi naš sagovornik.

Ibrahimović naglašava da je „dobro da smo od lidera dvije partije koje čine vladajuću koaliciju, Alekse Bečića i Dritana Abazovića, čuli stav da se u Srebrenici desio genocid“.

„Pozdravljamo takvo gledište“, zaključuje naš sagovornik, i izražava optimizam da će rezolucija biti usvojena tim pre, kaže, „jer je i premijer Krivokapić, zahtjevom da se razriješi ministar Leposavić zbog skandalozne izjave o genocidu, ustvari poslao poruku šta i on misli o ovom slučaju“.

Izvor: Danas

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kaže da bez procesuiranja ratnih zločina neće biti ni puta Crne Gore u EU. Dodaje da Bošnjačka stranka već godinama ne glasa za Izvještaj o radu tužilaštva i da nisu zadovolji radom u dijelu rješavanja ratnih zločina.

“Mi ne zaboravljamo deportaciju Bošnjaka iz Herceg Novog, ne zaboravljamo Bukovicu, Kaluđerski laz, kao ni sve druge ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore. Bez jasnog suočavanja s prošlošću, bez ponovnog procesuiranja i utvrđivanja odgovornosti, smatram da nema ni trajnog pomirenja ni u Crnoj Gori, ali ni u regionu”, kaže Omeragić u intervjuu za Portal Revije Fokus.

Ističe da suočavanje s prošlošću nikada nije do kraja otvorena tema u Crnoj Gori i da, 25 godina nakon genocida u Srebrenici, “svjedočimo javnom negiranju i to u Skupštini Crne Gore, od strane određenog broja poslanika vlasti, ali i od strane aktuelnog ministra pravde”.

“To nije put ka pomirenju i to je pokazatelj da kao društvo još nismo sazreli da prihvatimo da na bazi argumenata, činjenica i međunarodnih presuda razgovaramo o istorijskim događajima iz devedesetih godina”, kaže Omeragić.

Portparol BS ističe i da bi usvajanjem rezolucije o Srebrenici Crna Gora kao punopravna članica NATO pokazala posvećenost evropskim i evroatlantskim vrijednostima, čime jasno potvrđuje da je lider u regionu na planu promovisanja demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i sloboda i suživota, kao najvećih vrijednosti društva.

“Pozivamo URU, Demokrate, Pokret za promjene, SNP i druge partije današnje vlasti koje baštine vrijednosti pomirenja, dijaloga, uvažavanja da sa riječi pređu na djela. Svako sakrivanje iza teza da je ovo politička priča je čist populizam i ne može opravdati sjutra ni jednu od ovih partija ukoliko ne budu podržale rezoluciju”, kaže Omeragić, bivši novinar koji je život i karijeru mogao, kao brojna rodbina i sunarodnici, da nastavi u SAD, ali je odbio i ostao da živi u svojoj državi, Crnoj Gori.

Prvo ste radili kao novinar, dobijali ste novinarske nagrade i činilo se da je pred Vama uspješna novinarska karijera… Međutim, danas ste portparol Bošnjačke stranke. Zbog čega ste se odlučili za taj poziv?

– Novinarstvom sam počeo da se profesionalno bavim 2013. godine, iako sam prije toga godinama volonterski pisao za određene medije. Počeo sam te 2013. godine u političkoj redakciji Dnevnih novina, koje su u to vrijeme bile pravi hit na medijskoj sceni. Bila je to novina koja je po veličini, izgledu, koncepciji drugačija od ostalih i taj period pamtim kao moj početak ozbiljnog bavljenja novinarstvom. To je bila prilika za mene, kao tada novinara početnika, da učim posao, stičem kontakte među kolegama, ali i političarima, jer sam bio vezan za rad Skupštine i Vlade. Godinu nakon rada u ovom mediju stigla je ponuda od međunarodne novinske agencije Anadolija da budem njihov dopisnik iz Crne Gore. Riječ je o svjetskoj agenciji sa visoko ustanovljenim kriterijumima rada i bio je to veliki izazov za mene. Punih šest godinama sam bio dio ovog kolektiva, gdje sam se trudio da, osim svakodnevnog izvještavanja iz Crne Gore, javnosti u regiji, ali i svijetu, predstavim prirodne ljepote, specifičnosti i zanimljivosti Crne Gore. Upravo je i moja reportaža o jednom prirodnom fenomenu u Podgorici zavrijedila pažnju žirija za dodjelu godišnje nagrade Udruženja novinara Crne Gore. S obzirom na to da sam kao novinar bio izuzetno vezan za političke događaje u Crnoj Gori, to je bila dodatno olakšavajuća okolnost da posao novinara zamijenim poslom portparola. Radeći kao portparol Bošnjačke stranke zasigurno sam dublje ušao u političke vode i smatram da je taj posao izuzetno dinamičan, zanimljiv, uvijek ste na vezi sa medijima i novinarima.

Rijetki su mladi Gusinjani koji danas nijesu u SAD. S obzirom na to da imate rodbinu u Njujorku, kako to da ste se opredijelili da živite u Crnoj Gori?

– Najveći dio moje uže i šire rodbine danas je u Americi. Razloge odlaska ne moram da objašnjavam – poznato je kako se od ranih šezdesetih godina prošlog vijeka, trbuhom za kruhom odlazilo iz Gusinja. Nažalost, taj proces iseljavanja nikada neće biti zaustavljen. Kao i brojni Gusinjani i ja sam imao priliku da se preselim i živim u Americi. Međutim, nakon obnove nezavisnosti Crne Gore mladi ljudi su dobili vjetar u leđa da svoju budućnost grade u svojoj zemlji. Upravo vođen pobjedom Pokreta za nezavisnost na referendumu, smatrao sam da treba da ostanem u Crnoj Gori. Uslijedio je period školovanja u Podgorici, nakon čega sam se brzo i zaposlio.

Da ste danas na privremenom radu u Njujorku, vjerovatno bi se pitali zbog čega Vlada Crne Gore planira da Vam ukine biračko pravo. Kakvo je Vaše mišljenje i da li smatrate da će Vlada uspjeti u namjeri da svoje državljane koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, koji nemaju drugo državljanstvo i koji se ne nalaze u biračkim spiskovima drugih država, uspjeti da eliminiše iz biračkog spiska Crne Gore?

– Možda sada i budem malo subjektivan, ali smatram da niko nema bolju i posvećeniju dijasporu. Često puta kažem da su to najbolji ambasadori Crne Gore i njima dugujemo veliku zahvalnost na svemu što čine za državu Crnu Goru, za svoj narod, svoja rodna mjesta i svoje porodice. Odluka Vlade da krene u proces čišćenja biračkog spiska, na način što će se iz njega izbrisati državljani Crne Gore koji su na privremenom radu u inostranstvu je nesmotren, preuranjen i protivzakonit potez. Žao mi što Crna Gora već izvjesno vrijeme skreće s evropskog puta.

Vlada se služi zamjenom teza pa kaže našim ljudima: “Nećemo vam oduzeti državljanstvo”. Oni su naumili da im oduzmu prebivalište. Ovdje je riječ o oduzimanju prebivališta, odnosno domicila. To je mjesto gdje ostvarujete pravni subjektivitet. Prebivalište je jedno, a boravišta može biti više. Lice koje izgubi prebivalište gubi ličnu kartu i sve ono što je vezano za njegov status. Mislim da to nije pošten odnos prema našim ljudima koji su na privremenom radu u inostranstvu. Zar je to ono “hvala” za sve što dijaspora radi za Crnu Goru? Naši ljudi u dijaspori su najbolji prezenteri Crne Gore u svijetu, oni nose u srcu svoju domovinu, jer druge nemaju. Veliki broj naših iseljenika ima samo boravište, ali ne i prebivalište. Zbog toga smo mi u Bošnjačkoj stranci onako žustro reagovali na ovakav predlog Vlade. Brisanjem građana koji su na privremenom radu u inostranstvu iz biračkog spiska ova Vlada će trpjeti i političku i pravnu štetu. U regionu nema ovakvih zakonskih rješenja, a praksa Evropskog suda za ljudska prava je pokazala da su one države koje su slično nešto pokušavale rpjele i pravnu i političku štetu. Ipak, vjerujem da je predlagač ovog rješenja uvidio da je to velika greška i nisam siguran da će insistirati na ovakvom zakonskom rješenju.

Crna Gora je sve više podijeljena, a nama u Njujorku se čini da se vraćamo u devedeseta godine prošlog vijeka. Varamo li se u tome?

– Insistiranje na određenim temama, pokušaj urušavanja koncepta sekularizma i građanskog društva u Crnoj Gori, javno negiranje genocida u Srebrenici, Vlada bez predstavnika Bošnjaka i Albanaca, donošenje zakona bez usaglašavanja sa zvaničnim Briselom, sve to i nas zabrinjava i na neki način nas navodi da je to skretanje s evropskog puta Crne Gore. U ovim turbulentnim vremenima, kada se u cijeloj regiji prijeti potencijalnim sukobima, smatram da je članstvo Crne Gore u NATO garant stabilnosti, uprkos svim retrogradnim pojavama kojima svjedočimo posljednjih malo više od pola godine. Vjerujem da će evropske vrijednosti za koje se zalaže više od 80 odsto građana, biti putokaz Crne Gore i u narednom periodu.

Otkud ovolika mržnja i podijeljenost u Crnoj Gori? Da li i zbog toga što i nakon presuda Haškog tribunala neki i dalje veličaju osuđene ratne zločince?

– Suočavanje s prošlošću nikada nije do kraja otvorena tema u Crnoj Gori. Nažalost, i danas, 25 godina nakon genocida u Srebrenici, mi svjedočimo javnom negiranju i to u Skupštini Crne Gore, od strane određenog broja poslanika vlasti, ali i od strane aktuelnog ministra pravde. To nije put ka pomirenju i to je pokazatelj da kao društvo još nismo sazreli da prihvatimo da na bazi argumenata, činjenica i međunarodnih presuda razgovaramo o istorijskim događajima iz devedesetih godina.

Iako su i na teritoriji Crne Gore počinjeni zločini, još niko nije osuđen. Kakav je Vaš komentar?

– Bez procesuiranja ratnih zločina neće biti ni puta Crne Gore u EU. To treba svima da bude jasno. Bošnjačka stranka već godinama ne glasa za Izvještaj o radu tužilaštva, jer nismo uopšte zadovoljni radom u dijelu rješavanja ratnih zločina. Mi ne zaboravljamo deportaciju Bošnjaka iz Herceg Novog, ne zaboravljamo Bukovicu, Kaluđerski laz, kao ni sve druge ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore. Bez jasnog suočavanja s prošlošću, bez ponovnog procesuiranja i utvrđivanja odgovornosti, smatram da nema ni trajnog pomirenja – ni u Crnoj Gori, ali ni u regionu.

Uskoro će se pred crnogorskim poslanicima naći Predlog rezolucije o Srebrenici, kojim se predviđa da se 11. jul proglasi danom žalosti i danom sjećanja na žrtve Srebrenice i da će Skupština Crne Gore u budućem radu osuditi svako javno negiranje genocida u Srebrenici. Očekujete li da će on biti usvojen?

– Priča o genocidu u Srebrenici je test demokratskog kapaciteta svakog pojedinca. I ne samo to, već i odnos svakoga od nas prema civilizacijskim vrijednostima. Crnoj Gori kao građanskoj državi, multivjerskoj i multinacionalnoj, koja baštini evropske vrijednosti, vrijednosti zaštite ljudskih i manjinskih prava, demokratije, antifašizma i čojstva je potrebna rezolucija o genocidu u Srebrenici. Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, kada najjače države svijeta konstantuju da se genocid desio, nedopustivo je da imamo negiranja ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore, koje je u posljednje vrijeme sve prisutnije. Tome treba treba stati na kraj. Rezolucijom želimo da baštinimo kulturu sjećanja. Zaboravom rizikujemo da nam se istorija stalno ponavlja. Siguran sam da niko na ovim prostorima ne želi da nam se istorija iz devedesetih godina ponovi. Bošnjačka stranka želi najbolje odnose sa svim narodima, ali je neprihvatljivo da se i danas negira genocid u Srebrenici. Kod svake krivice je potrebno  krivicu individualizovati. Imenom i prezimenom locirati i privesti pravdi počinice.

To je i učinjeno, za nas je to u pravnom smislu riješen slučaj. Epilog je dobijen u relevantnoj instituciji, u Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

Juče je bilo dosta negativnih komentara zbog uzdržanosti Albina Ćemana iz Bečićeve partije po pitanju Rezolucije o Srebrenici. Kakav je Vaš komentar?

– Iako je Odbor za ljudska prava i slobode odbio da podrži rezoluciju, vjerujem da će poslanici na plenumu glasati po savjesti. Pitanje Srebrenice i odnos prema genocidu nije obično pitanje. Političke razlike se ovdje ostavljaju po strani, moramo pokazati pijetet prema žrtvama Srebrenice.

Očekuje se da će za Predlog rezolucije o Srebrenici glasati i neko od poslanika URA. Međutim, ovih dana smo svjedoci da optužbi i kontraoptužbi između Vaše stranke i njih. Možete li nam objasniti o čemu se radi?

– Usvajanjem ove rezolucije Crna Gora kao punopravna članica NATO pokazuje posvećenost evropskim i evroatlantskim vrijednostima, čime jasno potvrđuje da je lider u regionu na planu promovisanja demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i sloboda i suživota, kao najvećih vrijednosti društva. Pozivamo URU, Demokrate, Pokret za promjene, SNP i druge partije današnje vlasti koje baštine vrijednosti pomirenja, dijaloga, uvažavanja da sa riječi pređu na djela. Svako sakrivanje iza teza da je ovo politička priča je čist populizam i ne može opravdati sjutra nijednu od ovih partija ukoliko ne budu podržale rezoluciju.

Nakon smrti lidera Rafeta Husovića, uskoro će se održati Kongres Bošnjačke stranke. Po mnogima, već je izvjestan izbor Ervina Ibrahimagića. Da li ima još kandidata za poziciju predsjednika?

– U toku su intenzivne pripreme za održavanje IV Kongresa Bošnjačke stranke. Pripremljeni su novi program i statut partije, a na Kongresu će biti usvojena još neka dokumenta. Kongres će biti prilika da stranka demonstrira jedinstvo i snagu. Odlaskom rahmetli Rafeta Husovića, koji je tvorac današnje BS, pod čijim vođstvom je Bošnjačka stranka ostvarivala značajne rezultate kako za bošnjački narod, tako i za građanski put Crne Gore, ostala je praznina. Njegova požrtvovanost, vizija i ideja, ali i želja da BS nastavi istim kursom, daje nam za obavezu da nastavimo tim putem, kako bi BS bila sve jača, a samim tim i zaštitila državne interese Crne Gore. Naravno da neće biti lako, ali naše članstvo i simpatizeri i porast podrške nam daju za pravo da idemo ispravnim putem i da ćemo tako najbolje zaštiti bošnjački narod i čuvati Bošnjačku stranku.

Svjedoci smo optužbi na račun visokih funkcionera Bošnjačke stranke u vezi kupovine stanova i raznih drugih malverazacija. Te optužbe su posebno došle do izražaja nakon što je rukovodstvo stranke odbilo da bude dio nove vlasti u CG. Koliko se te optužbe osnovane?

– Riječ je o optužbama bez osnova. Sva spočitavanja o dodjeli stanova po povoljnim uslovima za par funkcionera BS su politička kampanja određenih centara moći, usmjerena prema Bošnjačkoj stranci, ali i Bošnjacima. Država je stambeno pitanje riješila za preko hiljadu svojih funkcionera, poslanika i drugih javnih djelatnika, ali se, nažalost, u medijima samo govori o članovima BS. Uostalom, ako iko misli da je tu bilo kakvih protivzakonitih radnji, slobodno neka pokrene proceduru i neka se ispita sav taj proces za posljednjih 50 godina.

Kolika je danas procentualna zastupljenost Bošnjaka u državnim službama?

– Nažalost, od formiranja nove vlasti sve je manje Bošnjaka u državnim službama. Vidjeli smo istraživanje Građanske alijanse da je u prva četiri mjeseca nove Vlade od 220 funkcionerskih imenovanja svega sedam bilo iz redova manjinskih naroda. Ukoliko se vratimo u nazad godinu, Crna Gora je bila primjer integrisanja svih naroda u institucije sistema. Imali smo u prošloj Vladi pet ministara i potpredsjednika Vlade koji su bili Bošnjaci i jednog Albanca. Danas, od 12 ministara u Vladi Crne Gore, nema Bošnjaka, Albanaca, ni Hrvata. To dovoljno govori.

U Crnoj Gori mladi ljudi su primorani da budu aktivisti neke od stranaka kako bi kasnije dobili posao. To je bila praksa prošle, a i ove nove vlasti. Kakav je Vaš komentar?

– Živimo u vremenu kada je politika prisutna u svim porama društva. Tako je bilo u prošlosti, tako je i danas. Raduje me činjenica da se sve veći broj mladih ljudi, koji su obrazovani u inostranstvu, uključuje u rad partija i na taj način svoje znanje želi da usmjeri kroz razne politike.

Da li će Bošnjačka stranka poraditi na boljoj povezanosti sa Bošnjacima u dijaspori?

– Gotovo polovina bošnjačke populacije živi i radi u inostranstvu i čine najbrojniji segment dijaspore i iseljenika koji je stalno vezan za Crnu Goru i svoj zavičaj. Bošnjačka stranka se zalaže za organizovanu saradnju države sa dijasporom i iseljenicima, jačanje međusobne pomoći i podrške, čime se jača patriotizam prema domovini i odgovornost države prema svojim državljanima. Naša dijaspora je moćni ekonomski, kadrovski i lobistički segment našeg društva i kao takva može i treba da pomogne državi u njenom razvoju i napretku ka evroatlanskim integracijama. Bošnjačka stranka će se zalagati za zaštitu interesa dijaspore u pogledu adekvatnog razvoja diplomatske mreže, donošenje međudržavnih sporazuma o dvojnom državljanstvu i dosljedno sprovođenje Strategije saradnje sa dijasporom. Bošnjačka stranka će neposredno raditi na unaprijeđenju saradnje sa našim sunarodnicima i njihovim udruženjima u iseljeništvu i dijaspori, a naročito u oblastima važnim za očuvanje njihovog nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta i prava.

Plašite li se da bi se zbog novonastale situacije u Crnoj Gori mogao odseliti još veći broj Bošnjaka?

– Bošnjaci su svoji na svome. Kao narod, dali smo ključan doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore, pokazali lojalnost državi Crnoj Gori. Ljudi su vezali svoju budućnost ovdje i nema razloga da zbog aktuelne politike bude pomisli o odlasku. Vjerujem da svi moramo dati doprinos da svakom građaninu Crne Gore, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, obezbijedimo sigurnu budućnost.

Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, koji je jedan od podnosilaca prijedloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kazao je na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode da je suočavanje s prošlošću od suštinske važnosti i da je sa brojnih evropskih adresa rečeno da država koja negira genocid u Srebrenici i veliča ratne zločine, ne može biti članica EU.

Ibrahimović je kazao da prijedlog Rezolucije podrazumijeva da parlament osudi i prizna da se u Srebrenici jula 1995. godine desio genocid i da je ubijeno preko 8.000 Bošnjaka.

“Rezolucija podrazumijeva da Skupština najoštrije osuđuje genocid, zabranjuje javno negiranje postojanja i umanjenje genocida, da se 11. jul proglašava Danom sjećanja na žrtve u Srebrenici, poziva nadležne za procesuiranje istrage, izražava osjećanje za sve žrtve ratova na prostoru Balkana”, rekao je Ibrahimović.

On je poručio da Skupština usvajanjem ove rezolucije potvrđuje da se na prostoru Srebrenice desio genocid.

“Suočavanje sa prošlošću je od suštinske važnosti. Usvajanjem ove rezolucije Crna Gora kao punopravna članica NATO-a pokazuje posvećenost evropskim i evroatlantskim vrijednostima”, poručio je Ibrahimović.

On je istakao da očekuje da će odbor podržati tekst rezolucije, navodeći da to može da potkrijepi odlukom premijera Zdravka Krivokapića o razrješenju ministra pravde Vladimira Leposavića zbog njegove skandalozne izjave u Skupštini, vezano za presudu o genocidu u Srebrenici.

“Usvajanjem rezolucije, oslobodićemo ne samo ove, već i buduće generacije teškog bremena. Zbog toga je rezolucija pokrenuta”, naglasio je Ibrahimović.

Portparol Bošnjačke stranke Crne Gore Adel Omeragić govorio je za N1 o Rezoluciji u Srebrenici te nam je rekao da je Prijedlog rezolucije o Srebrenici podržalo 40 poslanika aktuelne opozicije, a da bi Rezolucija bila usvojena, potrebno je da neko od poslanika aktuelne vlasti da svoju podršku.

“Mi očekujemo da i dio poslanika vladajuće većine podrži ovu Rezoluciju“, rekao je.

“Tekst Rezolucije predviđa da se 11. jul proglasi danom žalosti i danom sjećanja na žrtve Srebrenice i da će Skupština Crne Gore u budućem radu osuditi svako javno negiranje genocida u Srebrenici. Mi smo u proteklih pola godine sa veoma važnih adresa od strane političara čak i ministara imali na neki način negiranje genocida i dovođenje u pitanje međunarodnih presuda vezano za genocid, tako da smo imali u nekoliko navrata u Parlamentu Crne Gore da su poslanici vladajućeg Demokratskog fronta javno negirali genocid u Srebrenici, sve do posljednjeg slučaja kad je ministar pravde rekao da je spreman da prizna da se u Srebrenici desio genocid ako se to nedvosmisleno utvrdi“, istakao je.

“Sve veće negiranje genocida u Crnoj Gori”

Omeragić je dodao i da je u posljednjih pola godine i u javnom diskursu sve veće negiranje genocida u Srebrenici.

“Imali smo skrnavljenje objekata Islamske zajednice, pa na zidovima džamija ispisivanje ‘Nož, žica, Srebrenica’. To govori da je u Crnoj Gori potrebna ovakva Rezolucija da bi ovo bio iskorak u demokratskom smislu i da Crna Gora pošalje poruku da ostaje na kursu one vrijednosti koje je stvarala u proteklih 15 godina“, komentarisao je.

Portparol Bošnjačke stranke je naglasio i da sa ovim Prijedlogom rezolucije oni ne žele da krivicu svaljuju ni na jedan narod, i da to nije kolektivna krivica.

O čemu govori Rezolucija o Srebrenici

“Krivica je individualna i postoje ljudi koji su pravosnažno osuđeni za genocid. Kad smo predlagali ovu Rezoluciju, ona nije dobila podršku da se o njoj raspravlja jer poslanici aktuelne većine nisu bili raspoloženi da podrže ovu Rezoluciju. Sad su se stekli uslovi i to će biti svojevrstan test ozbiljnosti i demokratskog kapaciteta da pokažu da li će da pređu sa riječi na djela. Riječ je o suživotu, o pomirenju, da usvajanjem ove Rezolucije to i pokažu“, istakao je.

Kazao je da ni vlada generalno nema jedinstven stav oko ovog pitanja.

“Različite su izjave od ministra do ministra. Šef najjače poslaničke grupe u Parlamentu Slaven Radunović je rekao nedavno da ono što je kazao Leposavić misli 200.000 Srba koji žive u Crnoj Gori. Mislim da ova Rezolucija može svima biti putokaz kako da svi dođemo do kompromisa i da sva zlodjela iz ‘90-ih osudimo i nazovemo ih pravim imenom. Pozivamo se na presude međunarodnih sudova, na rezolucije koje je usvojio Američki senat i mislim da Crna Gora koja je najviše napredovala u evropskim integracijama, zaista treba da pokaže da želi da nastavi da ide tim putem i da suočavanje s prošlošću ne može biti tema iza koje ćemo se sakrivati“, potcrtao je Omeragić za N1.

Odnos prema Bošnjacima u Crnoj Gori

Govoreći o odnosima prema Bošnjacima u toj zemlji, Omeragić je kazao da je nakon izbora u Pljevljima bilo prijetnji Bošnjacima.

“Mi svjedočimo političkom revanšizmu prema Bošnjacima koji su zaposleni u javnoj upravi, sve manjem broju Bošnjaka koji rade u državnim institucijama, prekidanim ugovorima. Imamo najava ministarke prosvjete da će zamijeniti direktore i pomoćnike direktora da bi se doveli novi ljudi. Mnogo toga se promijenilo nakon 30. augusta. Promjena vlasti je nešto što je normalno u demoktatskim zemljama, ali ako se ide u tu promjenu vlasti da se jedan cijeli narod stavlja po strani, da se vrši ekonomski genocid… Došli smo u situaciju da Bošnjaci u Crnoj Gori moraju razmišljati o egzistenciji kao ‘90-ih godina. Bošnajci su skoro 100-procentno podržali obnovu nezavisnosti Crne Gore i mi danas, nakon 15 godina od obnove nezavisnosti, svjedočimo uklanjaju Bošnjaka sa svih važnijih mjesta u državi. Nedavno istraživanje je pokazalo da od 220 rukovodećih pozicija sedam ih je bilo iz redova manjinskih naroda. To može biti najbolji pokazatelj odnosa vlasti prema manjinskim narodom“, istakao je portparol Bošnjačke stranke.

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kazao je za Portal Dana da je za odlazak, sada već bivših članova podgoričkog odbora BS, saznao iz medija i da im želi svu sreću u daljem radu.

On je kazao da izvještavanje u javnosti mora biti objektivno, te da su odbor u Podgorici napustili samo Emir Pepeljak, Denis Lukač iIndira Međedović ali ne i kompletno članstvo, kako stoji u saopštenju. 

– Sigurno su željeli da uznemire javnost i pošalju poruku da se podgorički odbor raspada. Nas su, dakle, napustili tri člana partije. Žalimo zbog njihovog odlaska, ali želimo im svu sreću -dodao je Omeragić. 

Omeragić je kazao da poslednjih mjeseci zbog “svoje autentične politike bilježe rast članstva”. 

– Sve ćemo to demonstrirati na kongresu koji će se održati u narednih dvadesetak dana. Odbor u Podgorici bilježi trend rasta novih članova tako da svaka priča o urušavanju stranke i osipanju su dezinformacije. Bošnjačka stranka je jača nego ikad i jedinstvenija- dodao je on. 

Komentarišući medijske navode da će se za predsjednika BS, pored Ervina Ibrahimovića, kandidovati i Suljo Mustafić, Omeragić je kazao da oštro demantuje da u toj stranci ne postoje tabori i podjele. 

– Nije tačno da postoji više kandidata, a to ćemo sve dokazati na kongresu, koji će, ponavljam, dokazati jedinstvo naše stranke – poručio je Omeragić.