Kategorija: Izjave

Bošnjačka stranka podržava jačanje zdravstvenog sistema naše države, kao i inicijativu za povećanje zarada u zdravstvu.

Potvrda ovog stava je i glasanje naših poslanika u parlamentu, kada se razmatrao prijedlog povećanja zarada zdravstvenim radnicima.

Prijedlog premijera Duška Markovića da se političke partije odreknu dijela novca koji dobijaju po osnovu finansiranja partija ima težinu i pokazuje spremnost Vlade da se radi na poboljšanju položaja zdravstvenih radnika u našoj državi, kaže u izjavi za ND “Vijesti” poslanik BS Ervin Ibrahimović.

“Ali, takođe, treba imati u vidu da treba razmotriti najbolji i održivi put finansiranja zdravstvenih radnika. Razmišljanje da se smanji izdvajanje sredstava za političke stranke ima svoju opravdanost, ali i negativnih strana. Imamo iskustva u zemljama EU koje ne izdvajaju sredstva za političke partije. Takođe, i neke su neke u regionu uskratile finansiranje političkim partijama, smatra poslanik BS.

On se pita da li političke partije i kandidati u našem društvu mogu sprovoditi značajnu izbornu kampanju ukoliko nemaju dovoljno finansijskih sredstava na raspolaganju? I koliki je to izazov za našu demokratiju i jačanje povjerenja u izborni rezultat? Odnosno, da li bi se tom odlukom izbjeglo prekoračenje linije između legitimnog finansiranja kampanje i nelegitimnih uticaja.

“BS smatra smatra da jačanje demokratskih procesa nema alternativu”.

Bošnjačka stranka smatra značajnim i pozdravlja preporuke iz izvještaja Tonina Picule vezano za proširenje EU. Riječ je o preporukama na koje mi ukazujemo sve vrijeme pregovaračkog procesa  i koje su dio programskih zalaganja BS, kazao je u izjavi za ND “Vijesti” Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke.

U izvještaju Tonina Picule, izvjestioca EP za Crnu Goru između ostalog, navodi da svaka zemlja kandidatkinja mora “osigurati slobodne, poštene i transparentne izbore”, da demokratija i vladavina prava moraju biti u središtu proširenja, te da se prva otvaraju a posljednja zatvaraju poglavlja o pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i ona o poštovanju ljudskih prava i slobode medija.                                                                                                                                               

Omeragić je istakao da je riječ o veoma važnim preporukama koje je usvojio Evropski parlament.

“Posebno naglašavam pregovaračka poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, ljudska prava, pojedinačna i kolektivna, vladavinu prava uopšte, slobodu medija itd…Sve ovo nam je važno, ne samo u pregovaračkom procesu, već kako bi izgrađivali zrelije i odgovornije društvo, a samim tim i snažnije institucije. Borba protiv korupcije, odnosno svođenje na nulti stepen i borba protv kriminala koji ne poznaje granice, mora biti odlučnija i snažnija”, istakao je portparol BS.

On podsjeća da su sve ovo pravci koje Bošnjačka stranka zastupa svih ovih godina, a oni su iskazani kroz stranački program, ali i javne nastupe i djelovanje  predstavnika BS.

“Uostalom, sva ova naša zalaganja u borbi za demokratsko društvo sa snažnim institucijama prepoznala je, pored ostaloga, i Evropska narodna partija (EPP), najbrojnija politička grupacija unutar Evropskog parlamenta, čije smo zavrijedili članstvo. Mi ćemo i kroz naše članstvo u EPP nastaviti da djelujemo u pravcu jačanja naših institucija sistema, vladavine prava i svih drugih vrijednosti, a sve u cilju što skorijeg članstva Crne Gore u EU”, kazao je Omeragić za “Vijesti”.

Potpredsjednik opštine Tuzi i funkcioner Bošnjačke stranke Haris Ramović pohvalio je stanovnike najmlađe crnogorske opštine da su u veoma ključnom trenutku u borbi sa koronavirosom pokazali disciplinu i odgovornost.

Ramović je istakao da je trenutna situacija u ovoj opštini na zadovoljavajućem nivou, naglašavajući da očekuje da će se stanje normalizovati u narednim nedjeljama.

Ramović je u intervjuu za portal malesija.me istakao da je opštinski krizni tim odradio značajan posao tokom karantina u kojem je bila opština Tuzi, a takođe se zahvalio Vladi Crne Gore i nadležnim službama na nesebičnoj pomoći.

„Opština Tuzi se od 24. marta našla u potpunoj izolaciji, odlukom NKT-a. Brzom reakcijom kriznog štaba opštine na čelu sa predsjednikom Đeljošajem i volonterima, uspjeli smo pomoći stanovnicima Tuzi“, kazao je Ramović.

Pohvalio je odličnu saradnju sa Vladom Crne Gore i ostalim nadležnim institucijama.

„Želim istaći posjetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je dao podršku i pohvalio lokalnu upravu i stanovništvo na odgovornom odnosu“, kazao je Ramović.

On je istakao i značajan doprinos koji je stigao od dijaspore, koja, kako ističe, nije zaboravila svoj rodni kraj.

„Pomoć je stigla iz Amerike, Australije, Evrope i država regiona. Još jednom bih se zahvalio našoj dijaspori, jer bez njihove pomoći bi bilo mnogo teže“, istakao je potpredsjednik opštine Tuzi.

Ramović podsjeća da su mjere zabrana u Tuzima nešto blaže, napominjući da nema novih slučajeva zaraze.

„Situacija je zadovoljavajuća i nadam se da će u narednim nedjeljama sve ovo proći. Pozivam građane naše opštine da poštuju mjere, drže distancu, vode računa o ličnoj higijeni i da ne izlaze iz kuća ako to nije neophodno“, zaključuje Ramović.

Bošnjačka stranka budno prati tok aktuelne epidemiološke situacije u Rožajama i daje punu podršku građanima u prevazilaženju negativnih efekata pandemije korona virusa, kazao je u razgovoru za RTR predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke u Rožajama Husein Kurtagić.

“Kao glavni nosilac političke vlasti na lokalnom nivou BS je od prvog dana uvođenja privremenih mjera zaštite pristupila kreiranju plana, čija će realizacija, nakon završetka epidemije, pružiti podršku privredi, zaposlenima i socijalno ugroženim građanima. Siguran sam da ćemo na putu prema tom cilju obezbijediti podršku naših koalicionih partnera i svih političkih i privrednih subjekata koji žele da daju doprinos kolektivnom izlasku iz krize. Naša zalaganja na tom polju biće svakako u skladu sa preporukama Vlade”, kazao je Kurtagić.

On dodaje i da u borbi protiv korona virusa svi društveni akteri moraju biti ujedinjeni i objektivni u procjeni promjena nastalih u socio-ekonomskom ambijentu kako bi se pristupilo efikasnom pružanju odgovora na novonastale potrebe građana i privrede.

Kurtagić je pohvalo i rad Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

“Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti djelovalo je blagovremeno u cilju očuvanja zdravlja svakog pojedinca. Dosadašnji podaci o broju zaraženih i izliječenih osoba u Crnoj Gori pokazuju da je rad Vlade i državnih institucija bio kvalitetno organizovan i predan i može poslužiti za primjer mnogo bogatijim državama od naše”, istakao je Kurtagić.

Predsjednik rožajskog odbora Bošnjačke stranke uputio je poziv građanima da budu istrajni u slijeđenju preporuka Instituta za javno zdravlje i Nacionalnog koordinacionog tijela, te da nastave da poštuju privremene mjere zaštite, kako bismo, kako je naveo, “što prije i sa najmanjim mogućim posljedicama zajednički prevazišli ovaj zdravstveni izazov”.

Izvor: RTR

Bošnjačka stranka je jedna od rijetkih u Crnoj Gori koja je u dobrom dijelu sprovela u djelo svoje programske ciljeve i udarila pečat svim projektima čiji je cilj jačanje građanske Crne Gore. To je naša vizija savremene politike, poručuje u razgovoru za Pobjedu portparol te partije Adel Omeragić.

Bošnjačka stranka osnovana je 26. februara 2006. godine u Rožajama, podsjeća Omeragić i navodi da je za gotovo deceniju i po postojanja, partija postala stabilan politički subjekt na političkoj sceni Crne Gore. Omeragić kaže da je partija za 14 godina uradila dosta na polju integracije bošnjačkog naroda, koji su, kako ističe, danas dio svih društvenih procesa u Crnoj Gori.

– Iz današnje perspektive, ideja da se 2006. godine osnuje Bošnjačka stranka bila je opravdana i logična. Bošnjaci su u prošlosti u dobrom dijelu bili na marginama društvenih procesa, daleko od mjesta odlučivanja. Pojavom Bošnjačke stranke, objektivno gledano, i položaj Bošnjaka se počeo popravljati. Naš je cilj od starta bio da se i pripadnici bošnjačkog korpusa moraju uključiti u sve društvene procese koji se vode u Crnoj Gori. Integracija Bošnjaka, popravljanje položaja u društvu, njihova zastupljenost, kao i stvaranje boljih uslova za život svih građana Crne Gore, to su rezultati za koje vjerujem da smo zaslužni – navodi Omeragić.

BS je od osnivanja parlamentarna partija. U kojoj ste mjeri zadovoljni postignutim rezultatima?

OMERAGIĆ: Prva velika pobjeda Bošnjačke stranke bila je pobjeda bloka za nezavisnu Crnu Goru. Na taj rezultat smo posebno ponosni, jer podsjetiću, Bošnjaci su na referendumu gotovo plebiscitno, učestvovali u konstituisanju Crne Gore kao samostalne i nezavisne države i dali joj političko-pravne temelje ustavne demokratije i multinacionalnog društva. BS je kao članica suverenističkog bloka bila aktivni sudionik tih događanja i u dogovoru sa svojim partnerima prije referenduma podijelila viziju moderne zajedničke domovine Crne Gore. Svojim aktivnim učešćem u političkim procesima od nezavisnosti do danas, siguran sam da smo dali doprinos da je Crna Gora danas država koja se uzima kao primjer u regionu – multietnička, multikulturalna, građanska država, koja svima garantuje jednaka prava. I položaj Bošnjaka kao naroda popravio se u navedenom periodu, što samo potvrđuje tezu da je 26. februara 2006. donijeta ispravna odluka o osnivanju BS. Posebno napominjem inicijative poslanika BS u parlamentu prilikom donošenja Ustava Crne Gore i nakon toga, u dijelu predstavljanja Bošnjaka. Po prvi put, Bošnjaci su se našli u Ustavu, kao i bosanski jezik. Kroz zakonska rješenja smo unaprijedili to pravo na državnom i lokalnom nivou.

Podsjetili ste da je BS na referendumu bila dio državotvornog bloka. Nakon toga, nastavili ste saradnju sa partijama koje su takođe podržale ideju nezavisne Crne Gore. Kakva je ta saradnja danas?

U političkom smislu, Bošnjačka stranka je zaista jedna od rijetkih u Crnoj Gori koja je u dobrom dijelu sprovela u djelo svoje programske ciljeve. Crna Gora je danas nezavisna, međunarodno priznata država, punopravna članica NATO Alijanse, država koja je lider u evropskim integracijama. Mi smo danas zemlja koja nema otvorenih pitanja sa susjedima. Sve su ovo programski ciljevi BS koji su danas nešto što je realnost. Mi smo zadovoljni što u Crnoj Gori postoje političke snage koje su od starta prepoznale viziju moderne, građanske Crne Gore. BS je dala svoj doprinos u svim ovim procesima.

Regionalni razvoj i saradnja sa dijasporom su pravci djelovanja na koje ste ukazivali više puta. Koliko ste uspjeli na ovim poljima?

Upravo tako. Naš prioritet je svakako bio regionalni razvoj, bolja povezanost sjevera sa centralnim i južnim dijelom Crne Gore, valorizacija svih prirodnih potencijala sjevera Crne Gore. Najbolju ocjenu rada u ovoj oblasti daju građani koji žive na sjeveru. Mislim da se uradilo dosta na ovom planu. Danas svjedočimo zaista mnogo boljem stanju na putevima na sjeveru nego li prije 20 godina. Prva dionica autoputa od Smokovca do Kolašina privodi se kraju, što će u mnogome doprinijeti boljoj konekciji sjevera sa Podgoricom. Rađeno je i u drugim oblastima. Posebno je to vidljivo posljednje tri godine, kada je više od polovine kapitalnog budžeta usmjeravano na sjever Crne Gore. Ovdje želim spomenuti i direktne pomoći koje je država uputila lokalnim zajednicama na sjeveru kroz razne vidove subvencija i povoljnih kredita za privredu i poljoprivredu, programa za zapošljavanje, reprograma poreskih dugovanja i slično. Ako me pitate da li je to dovoljno, reći ću vam da nije, da su sjeveru potrebne nove investicije, ali da vidim odlučnost i volju aktuelne vlasti da se otvaraju nova radna mjesta. Za Bošnjačku stranku je u vrhu prioriteta otvaranje novih radnih mjesta. Kada je saradnja sa dijasporom u pitanju, vjerujem i da su u ovom dijelu napravljeni krupni koraci. Gotovo polovina bošnjačke populacije živi i radi u inostranstvu i čine najbrojniji segment dijaspore i iseljenika koji je stalno vezan za Crnu Goru i svoj zavičaj. Radilo se na unapređenju saradnje sa udruženjima iz dijaspore. Uvijek kažem, naša dijaspora je najbolji amabasador Crne Gore u svijetu. Mi to moramo da cijenimo i poštujemo.

U odnosu na prije 14 godina, koliko ste kao partija napredovali u smislu brojnosti članstva, kapaciteta…

BS je osnovana u Rožajama. I tada, a i danas, glavno uporište stranke upravo je ovaj grad. Međutim, zahvaljujući viziji predsjednika stranke Rafeta Husovića, ali i potreba da ovaj politički subjekt artikuliše potrebe bošnjačkog naroda i građanske vrijednosti, u svim krajevima gdje žive, upravo rukovodstvo BS oslikava tu utemeljenost stranke u svim sredinama, od Rožaja do Bara, od Pljevalja do Podgorice, od Plava do Ulcinja. BS je danas stabilan politički subjekt, koji ima parlamentarni status, koji se i ne dovodi u pitanje. Imamo odbore u 11 gradova. To je dobra potvrda mudre politike vrha stranke. BS je dala pečat svim projektima čiji je cilj bio jačanje građanske Crne Gore. To je naša vizija savremene politike.

Bošnjačka stranka je učesnik svih važnih političkih procesa u državi, što je pokazatelj da je naša ideja iz 2006. godine naišla na odobravanje. Siguran sam da će vizija osnivača Bošnjačke stranke biti potvrđena i narednih godina, uz podršku mladih ljudi, koji su budućnost naše partije”, poruka je lidera Bošnjačke stranke Rafeta Husovića, povodom 14 godina od osnivanja BS.

U Rožajama je 26. februara 2006. godine osnovana Bošnjačka stranka, jedini autentični politički zastupnik interesa Bošnjaka u Crnoj Gori. Za relativno kratak period postojanja, kroz aktivnu realizaciju programskih odrednica, BS je unaprijedila status Bošnjaka u državi na svim nivoima i postala važna poluga u državnoj vlasti.

“Na današnji dan prije 14 godina, nakon dugih priprema, osnovali smo Bošnjačku stranku, što je bio početak realizacije političkog projekta koji je imao za cilj da bošnjački narod u Crnoj Gori dovede na poziciju aktivnog sudionika na političkoj i ukupnoj društvenoj sceni gdje se, slobodno mogu reći, danas po prvi put u svojoj istoriji nalazi.

Bošnjačka stranka je svojom političkom vizijom podržala sve ideje koje su vodile ka zajedničkom cilju – približavanju Crne Gore zajednici evropskih država.

Za 14 godina učešća na političkoj sceni Crne Gore, Bošnjačka stranka je svojim djelovanjem doprinijela da država Crna Gora danas bude sigurno mjesto za život svih njenih građana. Koncept građanske, multietničke Crne Gore, jedini je održivi model, na koji smo itekako ponosni.

Crna Gora je danas građanska država, koja je na demokratski način obnovila svoju nezavisnost. Mi smo danas punopravna članica NATO Alijanse, a takođe smo i pred vratima EU. Nastavljamo naš put ka još intezivnijem razvoju”, poruka je lidera Bošnjačke stranke Rafeta Husovića.

DAN: KAKO KOMENTARIŠETE ZAHTJEVE ORGANIZATORA PROTESTA,, 97000 ODUPRI SE,, DA NAJVIŠI ZVANIČNICI PODNESU OSTAVKE I DA LI JE ZA BS PRIHVATLJIVO FORMIRANJE TEHNIČKE VLADE NA TRIPARTITNOJ OSNOVI?

Da bismo kao društvo išli naprijed, pored redovnih aktivnosti aktuelna vlast mora poštovati slobodnog gradjanina, volju i inicijativu naroda. Slobodni gradjani imaju pravo da izadju na izbore i glasaju, da se organizuju i otvoreno razgovaraju, da slobodno iznose mišljenja koja se ne moraju slagati sa gledištima vlasti u svojoj zemlji. Ali je i sloboda da se na miran način izražavaju ideje i mišljenja, da se poštuje volja većine gradjana i da se poštuju institucije sistema.

Aktuelna vlast je utemeljena na volji većine stanovništva, što znači da ima stabilnu većinu i legitimitet da kao vlast sprovede četvorogodišnji program koji je ponudila gradjanima 2016. god.

Rezultati aktuelne vlasti su prepoznate kako kod naših gradjana tako i kod medjunarodnih partnera, zato ih ne želim nabrajati, ali moram podsjetiti na činjenicu da smo medju najbrže rastućim ekonomijama.

Naravno da se može više i bolje, ali isto tako mislim da se rijetko koja Vlada od obnove nezavisnosti može pohvaliti konkretnim rezultatima kao ova.

Sljedeća godina je izborna i najbolja prilika da aktuelna vlast dobije ocjenu od naroda, ili da opozicija tj organizatori protesta dokažu da mogu kvalitetnije i bolje da rade za interes gradjana, saglasni smo da će gradjani to najbolje prepoznati i vrednovati.

DAN: IMAJU LI UTEMELJENJA OPOZICIONE OCJENE DA U CRNOJ GORI NEMA USLOVA ZA SLOBODNE I FER IZBORE, POSEBNO U KONTEKSTU AFERE ,, Koverat,,?

Da podsjetim javnost da se ne radi ni okakvoj aferi već o krivičnom postupku protiv visokog funkcionera DPS-a i da su prema izjavi specijalnog tužioca pribavljeni i drugi dokazi. Da je Državno tužilaštvo samostalno u radu i niko ne smije da utiče na rad tužilaštva.

Dobro je da se ukazuje na sve nerugularnosti ,kako bi se na vrijeme otklonile sve nepravilnosti, a samim tim i stvarali kvalitetniji uslovi za fer i demokratske izbore, što će eliminisati sumnje a jačati povjerenje.

Dobar put u pravcu jačanja povjerenja je nastavak razgovora i usaglašavanja mišljenja u radnoj grupi za jačanje izbornog povjerenja. Da se nastavi sa naporima u pravcu uklanjanja mogućih nejasnoća i nesuglasica, bez revanšizma. Vjerujem da smo danas svi svesni svoje odgovornosti, spremni da se suočimo sa svim izazovima koji nas na tom putu čekaju, odnosno da smo u stanju da činimo pravilan izbor , kako bismo stvarali uslove za jačanje povjerenja i kvalitetan život naših gradjana.

Kada svim političkim akterima bude to vodilja a ne partijski interes nestaće potreba i za sumnjom u izborne rezultate.

DAN: BS JE ČESTO NA METI OPTUŽBI ZA PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE, POSEBNO KADA SU U PITANJU JAVNE USTANOVE?

Svaki dobronamjerni gradjanin zna da se radi o tendecioznim i neosnovanim optužbama, i da ne samo Bošnjaci već i druge manjine nisu dovoljno zastupljene u javnim ustanovama. Optužbe ne bi bile vrijedne komentara da nije zabrinjavajuće pozadine ovakvih insinuacija, a to je širenje nacionalne i vjerske netrpeljivosti.

Nažalost zbog nekontrolisane i nerealne žedji za vlašću, pojedini akteri na političkoj sceni u CG raznim manipulacijama, malicioznim i neutemeljenim izjavama , pokušavaju predstaviti manjine u negativnom svjetlu, targetiraju manjine za sve što ne valja ili šta nije po nihovom očekivanju u CG .

Naravno da takve izjave nisu nimalo bezazlene, već naprotiv veoma opasne i žele da udare na temelje nezavisne CG , članice NATO alijanse, lidera u EU integracijama, na multietnički i multivjerski sklad i gradjansku CG, po čemu je CG prepoznata kao pozitivan primjer u svijetu.

Umjesto da se raduju i promovišu dostignute demokratske vrijednosti, danas neki politički akteri promovišu i političku netrpeljivost, žele da okrenu točak istorije ka onom neslavnom periodu vjerske i nacionalne netrpeljivosti u našoj domovini.

Znamo koliko je ta netrpeljivost nanijela patnji, bola, stradanja i iseljavanja i na ovim prostorima.

Moramo se okrenuti zajedničkoj budućnosti, a da bismo stvorili civilizovanu budućnost treba da uložimo zajedničke napore na poštovanje različitosti, razumijevanju i toleranciji.

Toliko dugujemo našoj djeci, gradjanima i državi, koji nemaju alternativu nadam se i kod zadnjih političkih marginalaca.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, u intervjuu portalu CdM tvrdi da penzioneri nemaju raloga za strah-penzije su redovne i sigurne i tako će i ostati. Prosječna penzija je 289,41 eura, i najveća je u regionu, odmah nakon Hrvatske.

Purišić za CdM kaže da je u februaru ove godine 52.834 korisnika primalo je jedno ili više materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, za šta je utrošeno 7.173.499 eura.

Ministar iznosi podatak da je u 2018. godini u centrima za socijalni rad evidentirano  429  žrtava nasilja. Od toga -385  žena, 10 muškaraca i 34 djece.

CdM: Koliko u Crnoj Gori ima penzionera, te kolika je prosječna penzija u državi?

Purišić: Broj penzionera i korsinika drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na kraju februara ove godine bio je 130.161. Prosječna penzija iznosi 289,41 euro, a ukupna sredstva potrebna za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na mjesečnom nivou 35,56 miliona eura. Za finansiranje penzijskog sistema u 2019. godini, Zakonom o budžetu planirano je 435,38 miliona eura. Prosječna penzija u Crnoj Gori je najveća u regionu, poslije Hrvatske, gdje iznosi nešto više od 300 eura.

CdM: Je li redovna isplata penzija u Crnoj Gori sigurna? Imaju li penzioneri razloga da budu zabrinuti?

Purišić: Prioritet penzijskog sistema i u proteklom periodu je bio redovna isplata penzija i održavanje likvidnosti Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja. Penzije u Crnoj Gori su sigurne i redovne i tako će biti i ubuduće. Penzioni sistem je jedan od najstabilnijih sistema i država čak i u vremenu krize uskače i pokriva deficit u penzionom fondu. Takođe, penzije se redovno usklađuju na Zakonom predviđen način.

Oko 11.092 zaposlena primalo minimalnu zaradu

CdM: Koliko je zaposlenih u državi, a koliko njih je osigurano na minimalac?

Purišić: Crna Gora bilježi pozitivne trendove kod svih pokazatelja tržišta rada. Podaci pokazuju da je u prošloj godini otvoreno 7.000  novih radnih mjesta, što je obezbijedilo rast stope zaposlenosti od 6,8 odsto. Sve to je rezultat privrednog rasta i očekujemo da ovakav trend ostane do kraja godine, što će pozitivno uticati na ukupnu crnogorsku ekonomiju. Sve to je smanjilo stopu nezaposlenosti u odnosu na godinu ranije za nekih 4,2 odsto, odnosno ona je smanjena na 17, 8 odsto i brojčano ona je smanjena za blizu 10.000 nezaposlenih na tržištu rada.

To je naravno unaprijedilo i životni standard stanovništva. Takođe, to je i rezultat većeg ulaganja u mjere aktivne politike zapošljavanja koje sprovodi Zavod za zapošljavanje,  kao i direktnih ulaganja u nova zapošljavanja i projekte samozapošljavanja i shodno tome povećane konkurentnosti radne snage na tržištu rada. Prema posljednjim administrativnim podacima Monstata u februaru 2019. godine bilo je oko 194.589 zaposlenih. Raspolažemo podatkom da je oko 11.092 zaposlena primalo minimalnu zaradu, a precizne podatke ima Poreska uprava.

CdM: Koliko je korisnika socijalne pomoći i da li je u funkciji socijalni karton? 

Purišić: U februaru ove godine 52.834 korisnika primalo je jedno ili više materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, za šta je utrošeno 7.173.499 eura.

Na godišnjem nivou za prava iz socijalne i dječije zaštite izdvaja se 74.970.000 eura. Informacioni sistem socijalni karton je u funkciji od 2015. godine. Omogućio je sproveđenje reforme sistema socijalne zaštite sa ciljem da se siromašnima i socijalno ugroženima obazbijedi kvalitetna socijalna i porodična zaštita, kako u dijelu materijalnih davanja, tako i s aspekta socijalnih usluga. Uvidom u precizne imovinske podatke, podatke o prihodovnom stanju podnosioca zahtjeva i članova njegove porodice, njihovom radnom statusu i druge podatke, omogućava se pravičnost i ciljana pomoć, odnosno obezbjeđuje se da pomoć ide onima kojima je najpotrebnija.

Lani je peko centara za socijalni rad isplaćeno 596.029 eura za 7.483 korisnika

CdM: Koliko ste novca lani potrošili na jednokratne socijalne pomoći, koliko je najmanji, a koliko najveći iznos jednokratne pomoći koju ste isplatili?  Koliko ste novca za ovu namjenu opredijelili u ovoj godini?

Purišić: Ukupno za jednokratne novčane pomoći lani je peko centara za socijalni rad isplaćeno 596.029 eura za 7.483 korisnika, što prosječno po korisniku iznosi oko 78 eura.

Iznosi pomoći koje isplaćuju centri za socijalni rad kretali su se od manjih od 10 eura i više kao pomoć za trenutne dnevne potrebe (kupovina vozne karte, ljekova, hrane i sl.) do iznosa od 1.000 eura za potrebe koje su nastale kao posljedica teške bolesti, elementarne nepogode (požari, poplave).Pomoć se prije svega opredjeljuje na zahtjev korisnika materijalnog obezbjeđenja, lica sa teškim zdravstvenim stanjem, penzionerima sa najnižim penzijama i svim drugim licima koja se nađu u stanju socijalne potrebe, a trenutno nijesu u mogućnosti da prevaziđu nastalu situaciju. Prije dodjele jednokratne novčane pomoći centri za socijalni rad sačinjavaju nalaz i mišljenje o osnovanosti zahtjeva.Visina iznosa nije propisana zakonom, već se u skladu sa propisom opredjeljuje u odnosu na materijalne mogućnosti budžeta, imajući u vidu ograničena sredstva iz budžeta i veliki broj zahtjeva za korišćenje navedenog prava. U ovoj godini za isplatu jednokratne socijalne pomoći opredjeljeno je 700.000 eura.

CdM: Koliko samohranih roditelja ima u državi, te da li im i kako država pomaže?

Purišić: Kada su u pitanju statistički podaci o broju samohranih roditelja korisnika prava, ukazujemo da se po tom svojstvu korisnika ne vode statistički podaci, odnosno ne raspolažemo traženom informacijom, već se vode podaci o broju korisnika pojedinih prava.

Samohranost kao status, ne daje osnov, da se ta porodica po automatizmu smatra materijalno ugroženom, već se materijalni status po podnošenju zahtjeva utvrđuje u skladu sa odredbama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, a u vezi sa odredbama Porodičnog zakona. Naime, sporazumni razvod braka i zajedničko roditeljstvo poslije razvoda braka podrazumijevaju obavezu oba roditelja da doprinose izdržavanju djeteta, što se utvrđuje odlukom nadležnog suda.

Porodica sa jednim roditeljem ostvaruje sva prava iz socijalne i dječje zaštite u skladu sa propisanim uslovima, a u pojedinim segmentima samohrani roditelj prilikom ostvarivanja prava ima veće povoljnosti od drugih korisnika prava. S tim u vezi samohrani roditelj u postupku ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje u skladu sa članom 25 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti može ostvariti navedeno pravo, iako ne ispunjava uslove propisane zakonom u pogledu prihoda, imovine i drugo, pod uslovom da to procijeni komisija centra za socijalni rad. U tom slučaju, pravo se utvrđuje na period od tri mjeseca, uz obavezu preispitivanja po službenoj dužnosti.

Samohranom roditelju sa djetetom do navršene treće godine života može se obezbijediti usluga podrške za život u zajednici ili porodični smještaj ili smještaj u ustanovu.

CdM: Najavili ste da će jedan od zadataka Ministarstva u ovoj godini biti  razvoj potrebnih servisa i kapaciteta za suzbijanje nasilja u porodici i nasilja nad djecom. Šta to konkretno znači? Da li u Crnoj Gori postoji sklonište za djecu žrtve nasilja u porodici?

Purišić: U odvojenoj zgradi u krugu Dječjeg doma Mladost u Bijeloj sa dvije stambene jedinice od 21. decembra 2018. godine funkcioniše prvo prihvatilište za djecu -žrtve porodičnog nasilja  u Crnoj Gori. Uz taj, u funkciji je i još jedan novi servis – Nacionalna SOS dječja linija. Za adaptaciju,  uređenje i opremanje objekta Ministarstvo rada i socijalnog staranja izdvojilo je 88.000 eura, a za Nacionalnu SOS dječju liniju 30.000 eura od čega je UNICEF donirao 10.00 za potrebe obuke zaposlenih. Prihvatilište je predviđeno za šestoro djece- žrtve porodičnog nasilja i to kao privremena zaštita dok se ne riješe porodični problemi.

CdM: Da li je u Crnoj Gori i dalje prisutna tolerancija na nasilje u porodici, te u kojoj je to mjeri danas prisutno u odnosu na raniji period?

Purišić: Na postavljeno pitanje može se dati odgovor samo na osnovu detaljnog istraživanja te pojave. Radi se pojavi koja je problem čitavog društva a u oblasti socijalnu i dječje zaštite se po pravilu javlja u svojoj posljednoj fazi,odnosno tek pošto se manifestuje u raznim pojavnim oblicima, često vezano za postupke koji se vode kod drugih nadležnih organa.

Kada su u pitanju konkretne aktivnosti vezane za nadležnosti centara za socijalnu rad, shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici formirani su multidisciplinarni operativni timovi u svim centrima za socijalni rad. U 2018. godini u centrima za socijalni rad evidentirano  je  429  žrtava nasilja. Od toga su 385  žene, 10 muškaraca i 34 djece. Centri za socijalni rad reagovali su savjetodavno u navedenim slučajevima; pružena je psihološka podrška velikom broju njih, urađena je procjena rizika, izrađeni su individualni planovi za žrtvu, pružena je pravna pomoć žrtvama, kao i određivanje povjerljivog lica iz centra za socijalni rad.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja je shodno preuzetim obavezama iz Akcionog plana za pregovaračkog poglavlja 23 sprovelo aktivnosti na uspostavljanju jedinstvene i besplatne SOS linije za žrtve nasilja u porodici, a u partnerstvu sa kancelarijom UNDP-a u Crnoj Gori i NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u porodici iz Nikšića. Za proteklih dvanaest mjeseci realizacije projekta pozivi su upućivani iz 23 opštine u Crnoj Gori. Najveći broj poziva tokom prethodnih godinu dana upućen je iz Nikšića 1971 poziva i Podgorice 715 poziva.

Treba naglasti da se u ovu borbu mora uključiti cjelokupno društvo kako više nijedna porodica ne bi bila žrtva nasilnika. Zajedničkom cilj nam je  postizanje nulte tolerancije u društvu prema nasilju u porodici. To je nešto što moramo da postignemo i zato je važno da uvijek javno i otvoreno govorimo o ovom problemu.

Deset porodica želi da usvoji dijete

CdM: Prema Vašim podacima, koliko porodica u Crnoj Gori trenutno želi da usvoji dijete?

Purišić: U Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva rada isocijalnog staranja 10 porodica želi da usvoji dijete. Shodno odredbama Porodičnog zakona, centri za socijalni rad kao organi starateljstva su nadležni organi koji utvrđuju podobnost lica koja su zainteresovana za usvojenje i koji sprovode postupak zasnivanja usvojenja. U Ministarstvu rada i socijalnog staranja nalazi se centralna evidencija potencijalih usvojitelja, kao i djece podobne za usvojenje. Usvojenje zasniva organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, odnosno organ starateljstva koji je sproveo postupak smještaja djeteta u ustanovu ili u drugu porodicu.

CdM:  Da li u Crnoj Gori ima dovoljno kapaciteta da se zbrinu socijalno ugrožena lica?

Purišić: Ukoliko se misli na smještaj u odgovarajuću ustanovu socijalne i dječje zaštite, kada su u pitanju odrasla i starija lica organizovane su 4 ustanove za smještaj tih lica i to: Dom za stara lica Grabovac u Risnu, Dom za stara lica Bijelo Polje u Bijelom Polju, Dom za stara lica Pljevlja u Pljevljima i JU Zavod Komanski most u Podgorici.

U pojedinim lokalnim samoupravama, vode se aktivnosti na povećanju smještajnih kapaciteta za starija lica imajući u vidu na sve veću zainteresovanost za tim vidom zaštite, kao i potrebu da ostanu u mjestu življenja ili u bližoj okolinini mjesta življenja. Neke od planiranih aktivnosti su nastavak izgradnje domova za stare u Podgorici, Nikšiću, Plavu i Rožajama. Jedan broj starijih lica nalazi se i na porodičnom smještaju.

Takođe, da bi starija lica ostala što duži period u svom okruženju, vode se aktivnosti na razvoju usluge pomoć u kući, kojom je obuhvaćeno 1200 starijih lica u 15 opština o kojima brine 120 gerento domaćica.

Smještajni kapaciteti su obezbijeđeni za djecu bez roditeljskog staranja i djeci čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, bilo da se radi o smještaju u ustanovu JU Dječji dom Mladost Bijela gdje je trenutno smješteno oko 66 djece ili je u pitanju porodični smještaj –hraniteljstvo, koji smještaj koristi oko 390 djece.

Zbrinjavanje je obezbijeđeno i za djecu sa poremećajima u ponašanju u okviru JU Centar Ljubović u Podgorici.

S obzirom na to da u zajednici u oblasti socijalne i dječje zaštite postoji više potreba od onoga što trenutno obezbjeđujemo, kroz budžet se svake godine opredijeljuje sve više sredstava kako bi se unaprijedile mogućnosti države da odgovori ovom izazovu. Takođe, stvaraju se pretpostavke da se kapaciteti NVO sektora i drugih pružalaca usluga ojačaju i angažuju kako bi se unaprijedila podrška osobama koje trebaju takvu vrstu zaštite.

Miraš Dušević
cdm.me