Kategorija: Izjave

Lider Bošnjačke stranke i ministar kapitalnih investicija mr Ervin Ibrahimović u razgovoru za CdM je, odgovarajući na pitanje koji su razlozi ostanka BS-a u Vladi koja je izgubila povjerenje, kazao da su on i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović (BS) u Vladi koja je u tehničkom mandatu zbog odgovornog odnosa prema građanima i zbog činjenice da vode veoma važne resore za državu Crnu Goru.

Lider BS-a i prvi čovjek MKI naglašava da su u više navrata govorili oko učešća Bošnjačke stranke u Vladi, iako smatra da to nije najvažnije pitanje u državi u ovom tenutku.

“Ali, važno je podsjetiti da je Bošnjačka stranka uvijek, u ključnim momentima, donosila ispravne odluke i da je za prethodnih skoro 17 godina uvijek bila na strani onih ideja i snaga koje su dovele do nezavisne Crne Gore, kasnije i članstva u NATO Alijansi. Nakon svega što smo vidjeli, a mi kao predstavnici manjinskih naroda i doživjeli tokom trajanja 42. Vlade, kada smo imali sječu Bošnjaka iz institucija sistema, upravo je BS inicirala formiranje manjinske Vlade, s ciljem da se Crna Gora vrati na kolosjek evropskih vrijednosti. U tome smo imali podršku svih građanskih partija, međunarodne zajednice, intelektualaca i vjerujem da je to bio dobar politički potez”, rekao je on za CdM.

Podvukao je da je aktuelna 43. Vlada imala jasno poređane prioritete, među kojima su bili nastavak EU integracija i deblokada institucija, podizanje životnog standarda, jačanje manjinskih prava, ravnomjeran regionalni razvoj i drugi.

“Ne našom voljom, došlo je do rokade prioriteta i mi smo na to imali jasan odgovor – glasali smo za nepovjerenje Vladi. U političkom smislu, tu se cijela priča završava. Vlada je sada u tehničkom mandatu i ja i kolega Adrović smo u Vladi zbog prije svega odgovornog odnosa prema građanima, jer vodimo veoma važne resore za državu Crnu Goru. Takođe, imamo i odgovornost prema našim glasačima. Stanje na sjeveru Crne Gore je zaista alarmantno kada su u pitanju razvojni projekti koji su u direktnoj vezi sa demografskim pražnjenjem i demografskim starenjem sjevera”, ističe on.

Prema njegovim riječima, iskustvo je pokazalo da odsustvo Bošnjačke stranke iz vlasti znači i odsustvo investicija u djelovima Crne Gore u kojima žive Bošnjaci, bez obzira ko vodi Vladu.

“Našim aktivnim učešćem u procesu kreiranja kapitalnog budžeta za 2023. godinu, opštine na sjeveru će biti u prilici da realizuju značajne kapitalne projekte. Takođe, svi oni projekti koji su bili zaustavljeni u prethodne dvije godine, poput skijališta na Štedimu, biće nastavljeni. Ovo su dominantni razlozi zbog čega je BS dio Vlade koja je u tehničkom mandatu. Sve ostalo što se čuje u javnosti, plod je raznih manipulacija, koje su usmjerene prema politici i rukovodstvu BS”, naveo je Ibrahimović za CdM.

Govoreći o aktuelnom trenutku u kojem se nalazi država, on upozorava da se Crna Gora danas nalazi u ozbiljnoj političkoj, institucionalnoj i krizi nepostojanja dijaloga između vlasti i opozicije.

Sve je to, kako dodaje, rezultiralo da je naš pregovarački proces ozbiljno doveden u pitanje, na to su nas jasno upozorili naši EU partneri.

“S druge strane, imate jasne pokazatelje da više od 75 odsto građana želi Crnu Goru u EU. To obavezuje sve odgovorne političare u državi da promišljeno planiraju sve buduće korake, kako Crna Gora ne bi izašla iz kolosjeka koji vodi prema EU članstvu”, napominje sagovornik CdM-a.

Bošnjačka stranka, ističe, izlaz iz ove situacije vidi prije svega u dijalogu, koji je neophodan, ukoliko želimo da ova kriza traje što kraće.

“Prije svega, dijalog oko izbora sudija Ustavnog suda, da izaberemo najbolje kandidate, da među njima bude i neko iz reda manjinskih naroda, što je Ustavna obaveza. Deblokadom Ustavnog suda, stvaraju se pretpostavke da se politički procesi ubrzaju i da idemo ka konačnom rješavanju političke krize, a to je određivanje datuma vanrednih parlamentarnih izbora”, zaključio je Ibrahimović u razgovoru za CdM.

Predsjednik Bošnjačke stranke, potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija mr Ervin Ibrahimović je u razgovoru za Standard rekao da ta stranka ima jasne razloge za ostanak u Vladi i da se za to neće nikome pravdavati, te da račun polagati samo građanima koji su glasali za tu partiju. On smatra da se u trenutnoj konstalaciji političkih snaga, teško može formirati većina koja bi bila jasne euroatlanske orjentacije i da su zato izbori jedini put za izlazak iz krize.

STANDARD: Svi akteri na političkoj sceni kažu da su izbori najbolje rješenje za izlazak iz krize. S tim se slaže i Bošnjačka stranka. Ipak, utisak je, da većina stranaka kalkuliše s tim i to sve u odnosu na to šta im kažu istraživanja o rejtinzima. Kako na to gleda Bošnjačka stranka?

IBRAHIMOVIĆ: Kao što je i poznato crnogorskoj javnosti, u trenutnoj konstalaciji političkih snaga, teško se može formirati većina koja bi bila jasne euroatlanske orjentacije i teško da se može napraviti funkcionalna vlada, zbog ideološke heterogenosti potencijalnih konstituenata. To je formula za političku nestabilnost i krizu i jedini put za izlazak iz te krize su izbori.
Jasno je, takođe, i da po pitanju izbora postoje političke kalkulacije i to je sasvim normalna stvar u politici. Što se Bošnjačke stranke tiče, lokalni izbori u gradovima u kojima smo nastupili, kao i ankete koje su rađenu u proteklom periodu, pokazuju da Bošnjačka stranka bilježi značajan rast podrške i mi u tom pravcu zaista nemamo dilemu, za nas su izbori prilika da osnažimo poslanički klub sa još najmanje dva poslanika.
Dakle, mi se i kao stranka i kao ljudi svjesni odgovornosti prema građanima, državi Crnoj Gori i njenom evropskom putu zalažemo za izbore odmah nakon što se za njih stvore institucionalni uslovi.

STANDARD: Sjedite u Vladi kojoj je izlasano nepovjerenje i odrađujete tehnički mandat. Nekoliko ministara se povuklo ili su smijenjeni (iako pravo ne poznaje proces u kojem se smjenjuju smijenjeni ministri). Da li se Vi razmišljali o povlačenju sa te funkcije?

IBRAHIMOVIĆ: Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan. Prije svega mi smo stav o Vladi, nakon onoga što smo nazvali zamjenom prioriteta 43. Vlade, dali u Skupštini glasajući joj nepovjerenje. Nakon toga, normalno je bilo da svi ministri ostanu u Vladi i u tehničkom mandatu i vode resore do izbora nove Vlade, to je nešto što je Ustavna kategorija, ali i politička odgovornost i obaveza. Međutim, smjena potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapica opet je zakomplikovala političku situaciju u Crnoj Gori i tada je dio javnosti očekivao da ja i kolega Adrović damo ostavke.
Međutim, moram podsjetiti vas i javnost da mi imamo veliku odgovornost prema resorima kojima upravljamo i prema građanima Crne Gore, a ja kao potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj naglašeno i prema daljem razvoju nerazvijenih područja. Takođe, imamo i odgovornost prema našim glasačima. Stanje na sjeveru Crne Gore je zaista alarmantno kada su u pitanju razvojni projekti koji su u direktnoj vezi sa demografskim pražnjenjem i demografskim starenjem sjevera. Iskustvo je pokazalo da odsustvo Bošnjačke stranke iz vlasti znači i odsustvo investicija u djelovima Crne Gore u kojima žive Bošnjaci, bez obzira ko vodi Vladu. Znate, mi u Rožajama, Plavu, Gusinju, Bijelom Polju, Petnjici, Pljevljima, Beranama i drugim gradovima nemamo pravo da propustumo ni jedan dan, a ne godinu na putu stvaranja uslova za privredni razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. To više nije stvar politike, nego gole egzistencije na tim prostorima, a kada govorim kao predsjednik Bošnjačke stranke, onda je to stvar i depopulizacije Bošnjaka na sjeveru. Dakle, mi imamo jasne razloge za ostanak u Vladi i nećemo se za to nikome opravdavati, ni strankama parlamentarne pozicije. Ni strankama parlamentarne opozicije. Položićemo račun građanima koji su nas glasali, a ono što je rezultat sa lokalnih izbora govori nam da su oni više nego zadovoljni, onim što smo radili ove dvije godine, a ankete pokazuju i sa onim što trenutno radimo. Dakle, bilježimo stabilan, a ponegdje i snažan rast podrške i sigurni smo da će se to odraziti i na broj mandata na sljedećim parlamentarnim izborima.

STANDARD: U javnosti se, rekao bih, na mala vrata izašla kuloarska priča da ste Vi i Vaš stranački kolega Admir Adrović u namjeri da podnesete ostavku. Ako je to spin i priča iz želje nekih krugova, šta mislite iz čije kuhinje to dolazi, odnosno kome bi odgovaralo da Bošnjačke stranke nema u Vladi?

IBRAHIMOVIĆ: Mi smo ozbiljna i uređena partija i takve odluke nećemo presijecati preko koljena, već ćemo ih donositi na stranačkim organima. Ono što je važno je da dok god smo u Vladi, radimo u interesu građana Crne Gore, viodeći računa da damo naglasak na sprovođenje onih politika za koje su nam mandat dali građani.

STANDARD: Možete li sa ove distance procijeniti koji su motivi i ciljevi bili politizacija priče oko aviona koji je trebao da dovede CG navijače iz Ljubljane?

Nisam se bavio tim pitanjem zaista, jer kao potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija, ali i kao predsjednik BS imam prečeg posla. Bilo mi je važno da ti ljudi koji su iz krajnje patriotskih razloga pošli u Ljubljanu da daju podršku našim lavicama, a preko njih i naše lavice koje su nebrojano puta pokazale na djelu kako se voli i kako se bori za svoju državu, osjete podršku te države i vjerujem da smo je jasno iskazali i da je naša obaveza bila da uradimo ono što smo mogli.

STANDARD: Kakav je Vaš odnos sa premijerom Dritanom Abazovićem i da li u ministarskom radu imate određenih opstrukcija?

IBRAHIMOVIĆ: Odnosi u politici su, u principu, prilično turbulentni i kao što je svima jasno nakon glasanja poslanika Bošnjačke stranke o nepovjerenju Vladi, došlo je do zahlađenja odnosa. To je, naravno, rezultat različitih političkih vizija i različitih stavova oko nekih političkih odluka. Tih razlika je, kao što znate, i prije bilo u i pogledu nekih kadrovskih rješenja u pojedinim državnim preduzećima i u pogledu kvaliteta upravljanja tim preduzećima i u pojedinim slučajevima je bilo očiglednog razmimoilaženja po nekim pitanjima. Hoću da vjerujem da se ne radi o opstrukcijama, već o različitim vizijama, a ono što mi je lično i profesionalno važno je da je sa svim tim javnost upoznata i da je premijer Abazović, promjenom mojih predloga, preuzeo odgovornost za ono što će biti rezultat tih odluka.

STANDARD: Ukazivali ste na prekomjerna zapošljavanja i politička uhljebljivanja u firmama poput CEDIS-a, EPCG, Rudnika uglja Pljevlja…Čak se slali dopise da se takva praksa zaustavi. Ipak nijeste imali moć da tu „akciju“ zaustavite. Kako je moguće da ministar koji u je na vrhu piramide te privrede ne može da zaustavi očiglednu zloupotrebu državnog novca?

IBRAHIMOVIĆ: Zakon o privrednim društvima daje široka ovlašćenja menadžmentu društava u tom pogledu i ne postoje mehanizmi za direktni uticaj na njihove odluke. Naši mehanizmi su da preko skupštine akcionara i članova u Odborima direktora, kao Vlada, utičemo na rad tih društava ili da one koji ne prate politiku Vlade mijenjamo. Znate i sami da za takav uticaj nisam imao razumijevanja i podrške ni od premijera ni od kolega iz Vlade i, kao što sam rekao, odgovornost za sve ono što se nakon toga dešavalo je na njima.

STANDARD: Utisak je da ste na vjetrometini i da Vaši potezi povremeno smetaju i lijevoj i desnoj strani. Jedni Vas optužuju da šurujete sa avgustovskom većinom, drugi da to isto činite sa procrnogorskim odnosno građanskim blokom. Uspijevate li da odolite pritiscima?

IBRAHIMOVIĆ: To je znak da vodimo svoju, nezavisnu politiku i da nismo ničiji, do svoji. Zaista mi to, ma koliko povremeno bilo teško kao predsjedniku Bošnjačke stranke godi, posebno iz razloga što je zaista tako. Bošnjačka stranka nije ničije dugme i ničija ruka u parlamentu, ni u Vladi. Ono što sam rekao ranije, nije nam naročito bitno šta će bilo ko, osim naših glasača i građana Crne Gore, reći o našoj politici, a sve ukazuje na to da su oni zadovoljni i da prepoznaju tu našu nezavisnu, odgovornu i građanima okrenutu politiku.

Jedna od optužbi, koju bih ja nazvao spin u službi pomenutih pritisaka je i ona kada su vas optužili da ste za povećanje cijene struje nakon Vaše izjave da energetske kompanije treba da rade svoj posao a ne da budu socijalna služba. Kako komentarišete to što je CEDIS pred provalijom iako je do prije dvije godine bio uspješan privredni subjekt? Da li ste upoznati sa dešavanjima u Rudniku uglja i, u najmanju ruku, čudnim ugovorima sa EPS-om?

IBRAHIMOVIĆ: Ministarstvo kapitalnih investicija ni u jednom trenutku nije istaklo da cijenu električne energije treba povećati, već je ukazalo da treba poštovati zakonom data ovlašćenja. Građani zaslužuju realnu ocjenu stanja, a ne populizam i političku kampanju. U cilju preciznog informisanja javnosti, a povodom standardno politički obojenih naslova u pojedinim medijima, koji se odnose na informaciju o stanju u energetskom sektoru koju sam prezentovao na sjednici Vlade neophodno je da ukažem na par činjenica. Zabrinutost i oprez koju sam iskazao rezultat je podataka i informacija koje su dostavila preduzeća iz energetskog sektora, a ne nikako zle namjere ovog resora da bez utemeljenja kritikuje menadžment i poslovne odluke koje se donose u ovom sektoru. Konstantno izvrtanje teza postalo je naša na žalost svakodnevica, pa smo imali prilke da čujemo rukovodioce pa čak i zvaničnike kako pohvalno izjavljuju da je poslovna odluka da se ne poveća cijena električne energije donešena isključivo zbog velike brige za budžet građana. U ovom veoma izazovnom trenutku u sektoru energetike, namjera ministarstva svakako nije da poveća namete građanima, kako se to ovim naslovima pokušava predstaviti.
Negativno poslovanje CEDIS-a, pored subjektivnih slabosti u organizaciji i prekomjernom zapošljavanju, svakako je dijelom uzrokovano i opravdanim okolnostima u smislu razlike u cijeni između tržišne i odobrene cijene električne energije, za pokrivanje gubitaka električne energije. Iz tog razloga smo iskazali zabrinutost u pogledu poslovanja CEDIS-a, a posebno smo iznenađeni povlačenjem zahtjeva prema Regulatornoj agenciji za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti. Tim potezom CEDIS se dobrovoljno odrekao dijela regulatorno odobrenog prihoda i mogućnosti da umanji svoj gubitak po osnovu razlike u u odobrenoj cijeni za pokrivanje gubitaka od strane regulatora i tržišne cijene po kojoj nabavlja električnu energiju za te potrebe. Ovakav potez je dodatno čudan i problematičan ako smo svjedoci da CEDIS iskazuje poslovne gubitke i traži subvenciju istih od svog vlasnika a odriče se dijela regularnog prihoda, što je suprotno svakoj ekonomskoj i poslovnoj logici.
Pored ovoga, na osnovu prikupljenih podataka i za Rudnik uglja Pljevlja, Vlada je iskazala potrebu da za oba ova preduzeća, koja su inače u 100% vlasništvu EPCG, kao i EPCG, da Državna revizorska institucija, u cilju zaštite javnog interesa, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, u godišnji plan uvrsti finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti poslovanja „Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić“, „Crnogorskog elektrodistributivnog sistema“ DOO Podgorica i „Rudnika uglja“ AD Pljevlja.

STANDARD: Gdje je zapelo kod završetka puta Lubnice – Jezerine?

IBRAHIMOVIĆ: Situacija sa ovim važnim projektom je vrlo složena i na žalost praćena problemima, pa je prvobitni rok za završetak nekoliko puta prolongiran. Od problema nastalih usled pojave obilne količine podzemne vode i nemogućnosti izvođenja radova u tunelu do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, izmjene projektne dokumentacije zbog prilagođavanja stvarnom stanju na terenu i izmještanja infrastrukturnih. Takođe i nemogućnost izvođenja pojedinih radova u periodu od 01. decembra 2021.godine do 01.aprila .2022.godine zbog rada SKI staze koja povezuje skijališta „Kolašin 1450“ i „Kolašin 1600“. Prihvatajući ove razloge kao opravdane, uz prethodnu saglasnost Inženjera i Uprave za saobraćaj, Vlada CG je odobrila potpisivanje aneksa ugovora kojim je rok za njihovo izvođenje produžen do 20.10.2022.godine. U periodu u kojem je trebalo završiti radove pojavili su se novi problemi koji su uticali na završetak radova u produženom roka, a to su pojava klizišta na putu za SKI centar „Kolašin 1600“ kao i ponovno pojavljivanje velikih količina vode.
Kako sam informisan od strane inžinjera iz Uprave za saobraćaj na projektu se trenutno izvodi manji obim radova koje je moguće vršiti shodno vremenskim uslovima. Takođe, intezivno se radi na izradi projektnog rješenja za sanaciju klizišta, fundiranja stuba S4 mosta Jezerine, odvodnje vode sa kolašinske strane tunela „Klisura“ i izmjeni projektnog rješenja za rasvjetu tunela zbog zastarijelog projektnog rješenja usled protoka vremena, odnosno projektuje se LED rasvjeta koja svojim karakteristikama predstavlja ekonomičnije rješenje u smislu održavanja I troškova električne energije.

Obim završenosti posla na dionicama Lubnice, Jelovica i Jezerine je oko 95%, dok je na dionici Klisura završeno oko 80% radova.
U skladu sa ugovornom procedurom Inženjer će utvrditi novi rok za završetak radova, kao i razloge koji su doveli do istoga, nakon čega će Investitor preduzeti sve radnje definisane ugovorom, u cilju dobijanja objekta u što kraćem roku, koji ispunjave sve uslove u pogledu kvaliteta i bezbjednosti za sve učesnike u saobraćaju.

STANDARD: Kada će se do Rožaja iz pravca Srbije dolaziti asfaltom a ne preko rupa i raskopanih puteva?

IBRAHIMOVIĆ: Razumijem nezadovoljstvo kako naših građana, tako i svih korisnika ovog putnog pravca, svjesni smo koliko je ovaj pravac važan za stanovništvo koje gravitira ovim područjem, ali i za veliki broj putnikaI tokom ljetnje turističke sezone. Upravo iz ovih razloga su opredijeljena sredstva za ovaj razvojni projekat koji, podsjetiću obuhvata dionica dužine 20 km, od raskrsnice „Vuča“ do granice Crne Gore i Republike Srbije, na kojoj su za izvođenje predviđeni kompleksni građevinski radovi, a to je izgradnja nove, kružne, raskrsnice sa putevima za Vuču i industrijsku zonu Rožaja, sanacija postojećih kosina, poboljšanje horizontalnih elemenata trase puta, zamjena asfaltnih slojeva, sanacija postojećih i ugradnja novih propusta, izrada trotoara u zoni Osnovne škole u Baću i izrada nove saobraćajne signalizacije i opreme puta. Ovaj projekat podrazumijevao je I sanaciju/rekonstrukciju tunela na trasi (12 tunela ukupne dužine 1.678 m)I sanaciju/rekonstrukciju mostova na trasi (3 mosta ukupne dužine 244 m).
Do sada su na projektu završeni radovi na sanaciji i postavljanju hidroizolacije na 9 tunela i u toku je priprema za njihovo betoniranje, sanaciji mosta „Zeleni“, sanaciji kosina na oko 90% dužine trase, izradi oko 90% potpornih zidova, ugradnja prvog asfaltnog sloja na dužini od 4 km.
Trenutno se na terenu vrši priprema za asfaltiranje oko 1 km puta koji nije presvučen asfaltnim slojem kao i krpljenju udarnih rupa kako bi se u nastupajućem periodu izbjeglo odvijanje saobraćaja po makadamskom kolovozu. Planirano je da se do kraja juna 2023.godine asfaltom presvuče dionica od graničnog prelaza Dračenovac do Rožaja, te da se u septembru mjesecu 2023.godine, nakon nastavka radova usljed prekida tokom ljetnje turističke sezone, završi i ugradnja asfalta na potezu između graničnih prelaza Crne Gore i Republike Srbije.

Crnoj Gori treba Vlada koja će kao ključni prioritet da postavi nastavak evropskih integracija, zatvaranje pregovaračkih poglavlja i vladavinu prava, a ne ona koja će je posvađati sa svijetom, poručio je portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić.

On je rekao da se za to nije borila i nije glasala većinska Crna Gora.

„Međutim, ako se nakon jasnih preporuka međunarodnih partnera i uprkos činjenici da se njen međunarodni legitimitet unaprijed dovodi u pitanje, insistira na formiranju vlade na temelju neustavnog zakona, jasan je znak svjesnog zaokreta od EU politike i EU težnji Crne Gore”, rekao je Omeragić agenciji MINA.

On je poručio da oni koji Crnu Goru žele da skrenu sa evropskog kolosjeka, za tako nešto nemaju partnera u Bošnjačkoj stranci.

“Ne želimo da se vraćamo u devedesete godine prošlog vijeka, kada smo zbog neodgovorne politike trpjeli sankcije“, rekao je Omeragić.

Crna Gora je u političkoj i institucionalnoj krizi. Rješenje toga mogu biti samo prijevremeni parlamentarni izbori, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Crne Gore Ervin Ibrahimović.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA), govorio je o trenutnoj političkoj situaciji u toj zemlji, sudijama Ustavnog suda, protestima, ali i odnosima sa Bosnom i Hercegovinom i potencijalima za unapređenje saradnje u oblasti privrede, ekonomije i turizma.

Evropska unija (EU) bi početkom naredne godine mogla razmatrati zaustavljanje pregovora sa Crnom Gorom, ako država ne uspostavi funkcionalne institucije, kazala je ranije ovog mjeseca ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon, tokom posjete Podgorici.

– Svako mora raditi svoj domaći zadatak –

“Nažalost, i ja moram potvrditi da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj političkoj i institucionalnoj krizi. Od one države koja je bila primjer u regionu, kada su u pitanju evropske integracije, danas smo došli do ovoga. Ali, s druge strane, vjerujem da u Crnoj Gori ima dovoljno mudrosti, posebno kod političara, da nećemo nastaviti ovako devastiranje institucija sistema i našeg puta prema Evropskoj uniji. Kada kažem ‘našeg puta prema EU-u’, vjerujem da ćemo i mi i Bosna i Hercegovina i region, vrlo brzo biti punopravne članice EU-a. Međutim, svako mora raditi svoj domaći zadatak”, istakao je Ibrahimović.

Naglasio je da je Crna Gora, nažalost, došla u onu situaciju do koje do prije dvije-tri godine nisu mogli ni da pomisle da mogu da dođu.

“Prije svega, zbog nedostatka dijaloga. U posljednjih godinu dana, dva puta su padale vlade i samim tim je na određeni način izazivana politička kriza. Nažalost, naše institucije nisu sve formirane, prije svega, Ustavni sud i od toga potiču drugi problemi”, pojasnio je Ibrahimović.

Kako je kazao, Ustav Crne Gore je pisan tako da sva važna pitanja moraju doći uz dijalog. Ustavni sud Crne Gore od 13. septembra nema kvorum za odlučivanje, jer ima samo troje sudija od ukupno sedam.

“Trenutno u Crnoj Gori nedostaje dijalog. Nažalost, aktuelna većina nema dovoljno državničke odgovornosti da preuzme obavezu da sjedne sa opozicijom za sto, da otvorimo dijalog i dođemo do kompromisa o važnim pitanjima. Važno pitanje je da se kompletira Ustavni sud, a nakon toga pričati i o prijevremenim parlamentarnim izborima. Pustimo da građani odluče u kojem pravcu Crna Gora treba da ide, odnosno da odluče ko će voditi državu u narednom periodu. Poruke od naših međunarodnih partnera, prije svega, shvatam kao prijateljske”, poručio je Ibrahimović.

Podsjetio je da u Crnoj Gori više od 80 posto građana podržava evropski put ove zemlje.

“Sve ove poruke koje šalju naši prijatelji iz Brisela su dobronamjerne i kazuju ono što kažu naši građani, a to je da nam evropski put mora biti prioritet, a da političari moraju poslušati građane, ozbiljno shvatiti poruku Brisela i sjesti za sto, odrediti datum izbora sudija Ustavnog suda, kompletiramo sudije Ustavnog suda i time stvaramo uslove za prijevremene parlamentarne izbore, idemo na izbore, nakon toga formiramo proevropsku, pro-NATO vladu, jer nam to građani poručuju”, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore.

Nakon toga, Ibrahimović vjeruje da će doći mnogo bolji dani za Crnu Goru.

“Moramo pobjeći od sitnih političkih kalkulacija i sjesti za sto. Političari u Crnoj Gori napokon moraju biti mnogo hrabriji i otvoriti priču dijaloga”, istakao je Ibrahimović.

– Za pomirenje trebaju dvije strane –

U Podgorici i drugim gradovima u Crnoj Gori u prethodnom periodu održano je nekoliko protesta. Zahtjevi demonstranata su uglavnom opoziv izmijenjenog Zakona o predsjedniku, dijalog i deblokada Ustavnog suda i raspisivanje prijevremenih izbora.

“Vjerujem da su i protesti jedan vid demokratskog izjašnjavanja. Vjerujem da oni koji organizuju proteste imaju jasan cilj. Ove proteste doživljavam kao put pomirenja u Crnoj Gori. Ali, naravno da za pomirenje trebaju dvije strane. Vjerujem da će organizatori protesta biti obazrivi, voditi računa da u pravom smislu prenesu demokratski signal cijeloj Crnoj Gori”, rekao je Ibrahimović.

Pozvao je organizatore da budu vrlo odgovorni, da ne dođe do nekog neželjenog ekcesa.

“Imali smo iskustva iz prošlosti. Vjerujem da smo dosta naučili i da će ovi protesti uspjeti, ne da još više podijele Crnu Goru nego da pošalju poziv da Crnoj Gori trebaju kompletirane institucije, prijevremeni vanredni izbori i da Crna Gora čuje glas svojih građana”, kazao je Ibrahimović.

Dotakao se i prijevremenih parlamentarnih izbora i komentirao koliko je realno njihovo raspisivanje.

“Vjerujem da se niko ne plaši da čuje glas građana. Crna Gora je u političkoj i institucionalnoj krizi. Rješenje toga mogu biti samo prijevremeni parlamentarni izbori. Da je mogla 42. i 43. vlada da napravi boljitak građanima, onda ne bismo pričali o prijevremenim parlamentarnim izborima”, istakao je Ibrahimović.

Smatra da je vrijeme da se na proljeće održe prijevremeni parlamentarni izbori.

– Položaj manjina –

Ibrahimović, koji je i na čelu Bošnjačke stranke, dotakao se položaja Bošnjaka u Crnoj Gori. Često puta je u prethodnih 1,5 godinu govorio da je nakon parlamentarnih izbora u augustu 2020. godine došlo do “etničkog čišćenja” Bošnjaka iz državnih institucija.

“Kada je došla 42. vlada, poslije augusta 2020. godine, najavljivano je da je u Crnu Goru došla demokratija, da će svi građani biti ravnopravni. Međutim, sa 42. vladom smo vidjeli koliko smo daleko od evropskih standarda i koliko je Crnoj Gori potrebno demokratije. Dakle, 42. vlada je ekspresno sve kadrove manje brojnog naroda isključila iz institucija sistema. Zato smo rekli da se radilo o etničkom čišćenju”, rekao je Ibrahimović.

Smatra da ima više načina ugrožavanja jednog naroda.

“Prije svega, je to isključivanje iz institucija sistema. Ali, imamo i kada je u pitanju ekonomija. Naime, 42. vlada budžetom skoro ništa nije izdvojila za sredine gdje žive manje brojni narodi. Ako tome dodamo i političku nesigurnost i pitanje vladavine prava, onda je bio pojačan strah manje brojnog naroda i ponovo je bio pojačan postupak odlaska Bošnjaka, Albanaca sa svojih ognjišta. Žao mi je što ovo kažem, ali kao da je bila namjera da se što više pripadnici manje brojnog naroda osjećaju nesigurno i napuste svoja mjesta”, pojasnio je Ibrahimović.

Vjeruje da je 42. vlada prošlost. Kako je kazao, 43. vlada je na određen način zaustavila te procese, poslala je signal da ima mjesta za manjine u Crnoj Gori.

Ibrahimović je podsjetio da su od obnove nezavisnosti Crne Gore, bošnjački narod i druge manjine unapređivali svoj položaj u državi.

“Kada je Crna Gora obnovila nezavisnost, bilo je samo par procenata predstavnika manje brojnog naroda u državnim institucijama. U narednom periodu taj položaj se unapređivao. Tako da do 2016. godine taj procenat je povećan na pet, šest posto, koji je nedovoljan. U Crnoj Gori broj manje brojnih naroda je oko 20 posto. Dakle, više nego svaki četvrti građanin je predstavnik manje brojnog naroda. Promjenom vlade, kada je došla 42., ponovo smo se vratili 20 godina unazad i manje brojni narodi nisu adekvatno zastupljeni u državnim institucijama”, pojasnio je Ibrahimović.

Mišljenja je da Crna Gora mora mnogo raditi da unaprijedi položaj manjina u državi.

Vjeruje da će neka nova, 44. vlada, visoko u svojoj agendi staviti da manjine treba da budu u državnim institucijama, da broj zastupljenosti manje brojnih naroda u državnim institucijama mora odgovarati i broju stanovnika koji ima manjina u Crnoj Gori.

– Putna infrastruktura –

Ibrahimović je i na čelu resora koji je, između ostalog, zadužen i za saobraćaj. S tim u vezi, dotakao se i uspostavljanja aviolinije od Podgorice do Sarajeva i rekonstrukcije puta koji preko Šćepan-Polja spaja Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

“Aviokompanije se tek oporavljaju nakon koronavirusa. Sigurno je da je izazov pred svim aviokompanijama kada je riječ o uvođenju novih letova. Moj stručni tim pokušava da izanalizira koliko bi ekonomski opravdana bila ta jedna linija. Vrlo nam je značajno da se što bolje povežemo sa Bosnom i Hercegovinom, ali moraju i aviokompanije naći svoj ekonomski interes. Ima više inicijativa. Ponovo je aktuelno razmišljanje da možda ide Sarajevo – Podgorica – Skoplje. U narednom periodu ćemo to intenzivirati”, istakao je Ibrahimović.

Vjeruje da će građani Bosne i Hercegovine i Crne Gore uskoro imati jednu avioliniju, za početak možda jedan ili dva leta sedmično.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović i Ibrahimović potpisali su u četvrtak u Sarajevu Memorandum o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnih projekata između Vijeća ministara BiH i Vlade Crne Gore.

“Mi smo učinili prvi korak. Jedan od prioriteta je most Hum – Šćepan-Polje. Potreba obje države je taj most, ali i pristupni putevi. Obje države imaju veliki zadatak. Memorandumom smo napravili prvi korak i počeli smo da stvaramo realne pretpostavke da se napokon ovaj dio puta odradi kako treba. Bosna i Hercegovina i Crna Gora u tom dijelu imaju predivne potencijale za turizam, ali moraju imati odgovarajuću saobraćajnu infrastrukturu. Vjerujem da su obje države svjesne toga”, poručio je Ibrahimović.

Kako je kazao, sada će zajedno aplicirati prema evropskim pristupnim fondovima.

“Nezahvalno je reći kada će biti završeni radovi. Najmanji izazov će biti uraditi most. Obje države imaju svoj dio posla koji treba da završe. Zajednička ponuda, kada budem imali kvalitetniju putnu infrastrukturu, će biti konkurentna, ne samo u regionu nego u cijeloj Evropi”, naglasio je Ibrahimović.

Rekao je da su odnosi Bosne i Hercegovine i njegove zemlje primjer u regionu, ali da ima prostora za njihovo unapređenje, prije svega, u oblasti privrede.

“Važno je da prepoznamo šta to BiH ima, a šta Crna Gora, i da možda zajednički konkurišemo na evropskom tržištu. Dokazao je da BiH ima ogromne potencijale, prirodne resurse. Crna Gora na osnovu svoje veličine je bogata ogromnim resursima. Vjerujem da imamo šta jedni drugima da ponudimo. Treba podsjetiti da je BiH izuzetno bogata vodenim potencijalom i rudama. Pozivam privrednike i zvaničnike BiH da malo više usmjere svoj interes prema luci Bar”, pojasnio je Ibrahimović.

– Poziv turskim investitorima –

Govorio je i o turskim investitorima u Crnoj Gori.

“Više od 3.500 turskih firmi osnovalo je neku svoju firmu u Crnoj Gori. Turski privrednici su trenutno najbrojniji u Crnoj Gori. Crna Gora i Turska imaju izvanredne bilateralne odnose. Crna Gora ima mnogo toga da im pruži, mnogi su to prepoznali. Imamo neke koji rade hotele visoke klase, one koji rade na izgradnji zgrada, koji se bave trgovinom… U zadnje vrijeme je sve više investitora zainteresovano za obnovljive izvore energije. Posebno kada je u pitanju solarna i vjetro energija, dosta ozbiljnih turskih firmi je pokazalo interesovanje”, rekao je Ibrahimović.

Vjeruje da će u narednom periodu neko od njih biti proizvođač obnovljive električne energije u Crnoj Gori:

“Vjerujem da će u narednom periodu naći interes da investiraju na sjeveru Crne Gore, za sada je to uglavnom srednja i južna regija. Crna Gora mora naći način da im pokaže ljepote i resurse sjevera zemlje. Preko 70 posto potencijala, resursa Crne Gore, se nalazi na sjeveru. Imamo izvanredan vodeni potencijal, potencijal za zdravu hranu, drvni potencijal je glavni na sjeveru. Ima i oni što je sve više popularno u svijetu, a to je planinski turizam koji može da se razvija 12 mjeseci.”

Kako je kazao, na tom području je u poodmakloj fazi izgradnja dva ili tri ski-centra.

Dotakao se i izgradnje ski-centra na Štedima, na području opštine Rožaje.

“Radi se izvanredan atraktivan ski-centar. Projektom je planirana izgradnja hotela sa pet, četiri i dalje zvjezdica. Oni bi, turski investitori, sa tolikom iskustvom kada je u pitanju turizam i hotelijerstvo, mogli da nađu interes i u tom pravcu da investiraju. Mislim da će ovaj centar biti prava atrakcija, jer je to među rijetkim predjelima u ovom vremenu toplotnog zagrijavanja gdje imamo snijeg pet do šest mjeseci.”

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović čestitao je Božić sveštenstvu i svim pripadnicima katoličke vjeroispovjesti.

“Blagdani su uvijek prilika da se podsjetimo na vrijednosti porodice, svojih najbližih, ali i na značaj stabilnog i demokratskog društva, koje je preduslov sveukupnog prosperiteta.

Naše društvo, koje njeguje različitosti, uz međusobno uvažavanje, poštovanje i razumiјevanje, bogatstvo je, koje je na ponos multietničke i multikonfesionalne Crne Gore.

Neka naredni dani svima donesu mir, blagostanje i dobro zdravlje“, navodi se u čestitki Ibrahimovića.

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Amer Smailović, kazao je danas u Skupštini Crne Gore, tokom rasprave o prijedlogu Budžeta za 2023. godinu, da se o najvažnijem zakonu za državu i građane raspravlja u periodu kada postoji institucionalna i politička kriza u Crnoj Gori, ozbiljna blokada svih najvažnijih institucija i kada dobijamo upozorenja od međunarodnih partnera da država nije na pravom putu.

„Sa ekonomskog aspekta imamo situaciju da se država bori sa enormnom inflacijom i rastom cijena svih životnih namirnica i ostalih proizvoda“, rekao je Smailović.

On je podsjetio i da budžet predlaže Vlada koja je izgubila povjerenje u parlamentu i koja je u tehničkom mandatu.

„Rashodni dio budžeta je morao biti racionalniji, a kada je u pitanju kapitalni dio, on čini sedam odsto ukupnog, što nije na zadovoljavajućem nivou. Ne postoje neki važni infrastrukturni projekti, a bez toga nema razvoja zemlje“, saopštio je Smailović.

On je naveo da će BS predložiti niz amandmana, koji se odnose na kapitalni dio, jer u budžetu postoji ogroman broj projekata za koje ne postoji realna šansa da budu započeti.

„Na osnovu toga ćemo se opredijeliti da li ćemo podržati budžet“, rekao je Smailović i pohvalio da su kroz budžet obezbijeđena sredstva za neke od ključnih projekata na sjeveru, poput skijališta na Štedimu i drugih infrastrukturnih projekata, koji su u prethodnom periodu bili zaustavljeni.

Poslanik BS je istakao i da nema razvoja sjevera bez krupnih kapitalnih projekata.

On smatra da je za neku ozbiljniju ekonomsku priču neophodna politička stabilnost i da se država prepusti onim političkim subjektima koji žele dobro zemlji.

Govor mržnje i prijetnje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, koji su putem komentara na portalu In4S upućene urednicima Portala Standard Jasmini Muminović i Samiru Rastoderu, nedopustivi su i zahtijevaju hitno procesuranje od strane tužilaštva i Uprave policije.

“Krajnje je neprihvatljivo za jedno demokratsko društvo da se zbog uređivačke politike nekog medija, novinarima prijeti i upućuju uvrede na vjerskoj i nacionalnoj osnovi i da se vrijeđa njihova ličnost. Fašistički komentari ne smiju postati praksa u javnom diskursu i država mora da pokaže snažnu odlučnost u pravcu zaštite novinara od ovakvih i sličnih oblika govora mržnje”, kazao je portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić.

Nakon jasnih poruka euroatlantskih partnera i uprkos činjenici da se njen međunarodni legitimitet unaprijed dovodi u pitanje, insistiranje na formiranju vlade na temelju neustavnog zakona i suprotno preporukama partnera, jasan je znak svjesnog zaokreta od EU politike i EU težnji Crne Gore, poručio je predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović.

“EU agenda – u integracijskom, vrijednosnom i svakom drugom smislu – visoko je na listi prioriteta Bošnjačke stranke i svako skretanje sa te agende je apsolutno neprihvatljivo, jer je člasnstvo Crne Gore u EU najbolji garant prosperitetne budućnosti naše države i ostvarivanja manjinskih i svih drugih ljudskih prava.

Onaj ko Crnu Goru svjesno skreće sa evropskog puta i vodi je prema novoj međunarodnoj izolaciji, ne može za to naći partnera u Bošnjačkoj stranci, jer su negativne posljedice takve politike od prije 30 godina i danas snažno prisutne u društvenom, političkom i ekonomskom životu Crne Gore”, kazao je Ibrahimović.

On je uputio poziv svim euroatlanski orjentisanim političkim partijama i njihovim liderima da svoju politiku i svoje aktivnosti usklade sa evropskom agendom u cilju očuvanja proevropskog i prozapadnog spoljnopolitičkog kursa Crne Gore.

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore mr Ervin Ibrahimović čestitao je Bosni i Hercegovini povodom dodijeljenog statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

“Sa posebnim zadovoljstvom sam primio vijest da je Bosni i Hercegovini dodijeljen status zemlje kandidata za EU. Bosna i Hercegovina je, sa svojom hiljadugodišnjom kulturom i istorijom bitisanja, u svakom pogledu srž Evrope i njeno mjesto je u EU. Najbolji okvir za saradnju među državama Zapadnog Balkana je EU i svi koji žele dobro regionu moraju predano raditi na reformama unutar država, kako bi države Zapadnog Balkana što prije postale punopravne članice EU. U to ime upućujem najiskrenije čestitke političkom rukovodstvu i građanima BiH”, kazao je Ibrahimović.

Šefovi vlada država članica Evropske unije na današnjem samitu su potvrdili preporuku Evropske komisije te su dodijelili Bosni i Hercegovini status kandidata na putu ka Evropskoj uniji.

Neophodno je što prije kompletirati Ustavni sud iz više razloga, prije svega jer ne postoji kvorum za odlučivanje i rad, kao i zbog velikog broja ustavnih žalbi, izjavio je poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović, gostujući u emisiji „Info plus“ Adria televizije.

„Neophodno je što prije izabrati svo četvoro sudija. Za to je neophodna većina od 49 poslanika i treba dijalogom doći kompromisa. Aktuelna parlamentarna većina je samoinicijativno predložila kandidate za četiri sudije Ustavnog suda. To, po nama, nije put za deblokadu Ustavnog suda“, istakao je on.

Takođe, kako je dodao, Ustavni odbor nije bio pravičan prilikom predlaganja kandidata,

„Nije predložen nijedan kandidat iz redova manjinskih naroda, što ne doprinosi konsenzusu. Međutim, Bošnjačka stranka ostavlja prostor za dogovor i spremni smo da podržimo određenog kandidata, ako bude ispoštovana ustavna odrednica vezano za kandidata iz redova manjinskih naroda“, naveo je Smailović.

On je rekao da najoštrije osuđuje napad na poslanika Milana Kneževića.

„Parlamentarni izbori su jedino ispravno rješenje u ovom trenutku. Nije uspio projekat ni ekspertske ni manjinske vlade. Treba prvo obezbjediti funkcionalnost Ustavnog suda. Ne treba ulaziti u neke nove aranžmane koji bi produbili aktuelnu političku krizu“, poručio je Smailović.

Prema njegovim riječima, činjenica je da se posljednje dvije godine malo priča o evropskim intregracijama Crne Gore,

„Politička nestabilnost je kriva što na tom planu nema napretka. DF nije za evropske integracije, Poglavlja 23 i 24 su najizazovnija za našu zemlju. Što se tiče popisa,  BS podržava da se popis održi, jer na osnovu rezultata popisa crpimo neka ustavna prava. Vjerujemo da je to redovna statistička aktivnost koja se mora sprovesti u određenom vremenskom roku. Popis se ovdje, nažalost, predstavlja kao pitanje biti ili ne biti. Neke političke partije stavljaju popis u fokus svog djelovanja, što nije dobro. Popis treba održati čim se stvore uslovi za to“, podvukao je Smailović.