Kategorija: Klub poslanika

Poslanički klub Bošnjačke stranke uputio je danas dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, sa pitanjem na koji će način Skupština Crne Gore obilježiti 11. jul, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Imajući u vidu da je Skupština Crne Gore dana 17. juna 2021. godine, usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u kojoj je, između ostalog, 11. jul proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, kao i nedavnu Rezoluciju UN kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a za koju je Crna Gora glasala na sjednici Generalne skupštine UN, ova Skupština ima obavezu da na primjeren način obilježi 11. jul – Dan sjećanja na genocid u Srebrenici’, navodi se u dopisu koji potpisuje šef kluba poslanika Amer Smailović.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović predvodio je Delegaciju Skupštine Crne Gore na godišnjem zasijedanju Parlamentarne Skupštine OEBS-a, od 29. juna do 3. jula u Bukureštu.

Na marginama godišnjeg zasijedanja Smailović je imao niz bilaterarnih i neformalnih susreta.

U svojstvu šefa delegacije, sastao se sa predsjednicom PS OEBS-a, gospođom Pia Kuamom, koja je reizabrana na tu poziciju.

Predsjednica Kauma je među prioritetima svog budućeg mandata istakla poseban značaj Zapadnog Balkana kao regije kojoj je potrebna posebna pozornost OEBS-a.

Poslanik Smailović informisao je sagovornicu o značajnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, ali i o izazovima koji se nalaze pred Crnom Gorom i zemljama Zapadnog Balkana na tom putu.

Sastanak je takođe bio prilika da delegacija potvrdi snažno partnerstvo sa Parlamentarnom skupštinom OEBS-a, uz akcenat na ključnu ulogu ove saradnje u očuvanju stabilnosti i bezbjednosti u regionu.

Na poziv Delegacije SAD-a, poslanik Smailović učestvovao je na prvom Molitvenom doručku Parlamentarne skupštine OEBS-a, na kome je posebno istaknuto prisustvo delegacije Skupštine Crne Gore. Na sastanku je dogovoreno da ova vrsta susreta postane stalni format okupljanja parlamentaraca OEBS-a na godišnjim zasijedanjima.

Smailović je učestvovao i na sastanku koji je organizovao specijalni predstavnik PS OEBS-a Kirijakos Hađijani, na temu „Odliv mozgova u regionu Jugoistočne Evrope“.

Govoreći o ovoj problematici, poslanik Smailović je predstavio mjere koje Crna Gora sprovodi po pitanju koje zabrinjava cijeli region, uključujući i Strategiju za mlade do 2027.

„Intervencije u pogledu javnih politika treba da imaju za cilj stvaranje uslova koji će mlade ljude motivisati da ostanu u zemlji ili ih podstaći da doprinesu njenom razvoju iz inostranstva, ali i omogućiti povratak i doprinos napretku zemlje putem razmjene iskustava i znanja koje su stekli van granica“, zaključio je tom prilikom Smailović.

Na kraju sastanka, poslanik Smailović predstavio je planove Delegacije u PS OEBS-u u pogledu organizacije Drugog međuparlamentarnog foruma delegacija zemalja Jugoistočne Evrope, koji će se u septembru održati u Crnoj Gori, u saradnji našeg Parlamenta i Parlamentarne skupštine OEBS-a.

Tokom neformalnog susreta sa kiparskim poslanikom Hađijanijem, Smailović se osvrnuo na značaj saradnje malih evropskih zemalja u okviru međunarodnih organizacija, a posebna pažnja bila je posvećena organizacionim pitanjima predstojećeg međunarodnog foruma u Crnoj Gori.

Smailović se, pored ostalih, sastao i sa generalnim sekretarom PS OEBS-a Robertom Montelom, delegacijama Azerbejdžana, Hrvatske, Kipra i učestvovao na sastancima poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP).

Poslanici iz 57 država su tokom pet dana zasijedanja raspravljali o značajnim temama kao što su rat Ruske Federacije protiv Ukrajine, bezbjednosni izazovi vještačke inteligencije, klimatske promjene, migracije, trgovina ljudima, antisemitizam, dezinformacije i propaganda. Zasijedanje je takođe uključilo specijalnu debatu o situaciji na Bliskom istoku i njenim implikacijama na region OEBS-a.

Poslanici u Skupštini Crne Gore danas su započeli raspravu o izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, koji se mijenja zbog ispunjenja svih zahtjeva kako bi se dobilo pozitivno mišljenja Evropskog savjeta za plaćanja za proširenje SEPA geografskog područja na Crnu Goru.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković je kazao da je ovaj zakon skrenuo pažnju na kaznene odredbe, i da se gro promjena desio vezano za samo usaglašavanje ili pojašnjavanje određenih zakonskih normi koje su u osnovnom aktu zakona definisane.

“Ono što je skrenulo pažnju i mislim da treba donekle da povedemo računa o tome jesu kaznene odredbe, pa se tako kaže da će se kazna odrediti onome ko bude kršio proceduru, odnosno ko bude ostvario određenu dobit suprotno onome što su izmjene I dopune ovog zakona, do dva puta one dobiti koje je neko pravno ili fizičko lice ostvarilo. Ukoliko se to ne može precizno odrediti, dakle million eura je propisana kazna u jednom slučaju, a u drugom slučaju kada su pravna lica u pitanju, prije svega finansijski sektor, ta kazna može biti do 5 miliona eura ili 10 odsto od ukupnog prihoda relevantne organizacije koja je predmet kontrole”.

Poslanik Nurković je u ime kluba Bošnjačke stranke najavio podršku izmjenama I dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.

“Kao što znate, mi smo u našim proklamovanim politikama unaprijed dali zeleno svjetlo za sve ono što je usaglašeno sa Evropskom unijom i njenim tekovinama i standardima, a cijenim da ove izmjene zaista to jesu”.

Takođe, Nurković je pitao ministra unutrašnjih poslova Šaranovića da li smatra da će se usvajanjem ovih prijedloga, izvršiti i lakše stati na trag svemu onome što znači spriječavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

“Uzimajući u obzir to da ovdje postoji još jedna mogućnost da se radi o jednom plaćanju koje će biti omogućeno na jedan način malo liberalniji nego što je to bilo do sada. Da li smatrate da mi imamo kapaciteta da sami sprovodimo određene procedure i određene kontrole kada uđemo u SEPA sistem?”.

U okviru premijerskog sata i instituta poslaničkih pitanja, poslanici Bošnjačke stranke uputili su pitanje predsjedniku Vlade i 10 pitanja resornim ministrima.

Poslanik Damir Gutić pitao je premijera Milojka Spajića : “Šta Vlada Crne Gore u narednom periodu planira da uradi kako bi region Plava i Gusinja dobio neophodne pretpostavke za razvoj i valorizaciju potencijala sa kojim raspolaže?”.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović pitao je ministarku prosvjete, nauke i kulture, Anđelu Jakšić- Stojanović: “U kojoj su fazi projekti izgradnje treće osnovne škole u Rožajama i osnovne škole u naselju Karabuško Polje, opština Tuzi i možete li nas upoznati sa dinamičkim planom realizacije tih projekata?”.

Poslanici Admir Adrović i Damir Gutić uputili su pitanje ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimiru Jokoviću.

Poslanik Admir Adrović je ministru Jokoviću postavio 2 pitanja: “Zašto se kancelarije Savjetodavne službe za poljoprivredu još uvijek nisu otvorile u Andrijevici, Rožaju i Plavu, iako su se više puta čula obećanja u prethodnom periodu da će biti otvorene i služiti poljoprivrednim proizvođačima? Poljoprivrednici iz ovih opština još uvijek nemaju pristup direktnoj savjetodavnoj pomoći na lokalnom nivou. Možete li objasniti razloge kašnjenja i da li uopšte postoje planovi za otvaranje ovih kancelarija?

Takođe, on je ministra Jokovića pitao “Zašto se još uvijek čeka odgovor od Ministarstva poljoprivrede Crne Gore i još ništa ne preduzima u vezi sa odobravanjem i realizacijom pod javnim pozivom podrške za nabavku mehanizacije i priključnih mašina? Ovaj program treba da omogući poljoprivrednicima modernizaciju opreme, što bi značajno povećalo produktivnost i efikasnost rada. Međutim, mnogi poljoprivrednici još uvijek čekaju na odgovor i odobrenje svojih prijava. Možete li pojasniti razloge za kašnjenje i koje korake Ministarstvo planira da preduzme kako bi se ubrzao ovaj proces?”.

Poslanik Damir Gutić je pitao ministra Jokovića: “ Šta Vlada Crne Gore i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao nadležno ministarstvo rade kako bi šume kao najbitniji segment očuvanja životne sredine sačuvali i unaprijedili njihovu ulogu?.

Takođe, poslanik Damir Gutić je uputio i pitanje ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janku Odoviću: “Šta je Crna Gora do sada uradila kako bi se u potpunosti digitalizovali katastarski podaci, a time bila omogućena njihova potpuna upotreba?”.

Poslanica Kenana Strujić Harbić postavila je pitanje ministru pravde, Andreju Miloviću i pitanje ministru saobraćaja i pomorstva, Filipu Raduloviću. Pitala je ministra Milovića : “Koliko je u ovom trenutku aktivnih sudskih postupaka pred crnogorskim sudovima iz radnih odnosa? Koji su najčešći osnovi odnosno razlozi za pokretanje sudskih postupaka? Koliko u prosjeku traju sudski postupci iz radnih odnosa imajući u vidu da je za njih propisana hitnost? Koliko je prosječno trajanje postupanja u ovim predmetima pred osnovnim, a koliko pred višim sudovima? Tražim da mi dostavite tabelarni pregled sa podacima o svim aktivnim predmetima iz radnih odnosa u Crnoj Gori po opštinama odnosno, sudovima pred kojima se nalaze sa podatkom kada su pokrenuti, da li su o njima donesene odluke u prvom ili drugom stepenu i ako jesu kada? Takođe, interesuje me koliko presuda prvostpenih sudova u ovoj oblasti je potvrđeno, a koliko preinačeno u poslednjih 5 godina? Takođe, koliko se trenutno predmeta nalazi pred Centrom za alternativno rješavanje sporova i koliko traje period od dostavljanja inicijative do okončanja postupka kod Centra u prosjeku?”.

Strujić Harbić je pitala ministra Radulovića : “ Šta će preduzeti Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i kada, da omogući građankama i građanima Pljevalja normalnu saobraćajnu komunikaciju sa drugim opštinama u Crnoj Gori, kao i sa najbližim gradovima u regionu?”.

Šef kluba poslanika BS Amer Smailović pitao je ministarku kulture i medija, Tamaru Vujović “ da li ministarstvo na čijem je čelu redovno radi na zaštiti kulturnih dobara koja dolaze sa sjevera Crne Gore, a koja pripadaju zaostavštini bošnjačko-islamske kulturne zajednice? Zašto više od 5 godina kako je prihvaćena inicijativa, Komisija Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nije izašla da procijeni kulturnu vrijednost Starog kamenog mosta na rijeci Bistrici kod Bijelog Polja i isti zaštiti? I kada Uprava planira realizovati svoju zakonaku obavezu?”.

Poslanik Mirsad Nurković postavio je pitanje ministru finansija, Novici Vukoviću i pitanje ministru unutrašnjih poslova, Danilu Šaranoviću.

Ministra Vukovića je pitao: “ Da li Vlada Crne Gore, odnosno, Ministartsvo finansija planira i za kada izmjene i/ili dopune Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. Godinu (Rebalans), imajući u vidu nedavnu izjavu predsjednika Vlade, g. Milojka Spajića, prilikom otvaranja rekonstruisane dionice puta Rožaje-Špiljani? U tom kontekstu, molim Vas za informaciju o tome da li će najavljeni Rebalans predvidjeti izmjene u dijelu Kapitalnog budžeta za 2024. godinu, posebno imajući u vidu dinamiku realizacije određenih projekata, a naročito onih na sjeveru Crne Gore, kao i da li ćete Rebalansom u Budžet uključiti nove projekte?”.

Poslanik Mirsad Nurković je ministra Šaranovića pitao: “Da li radite nešto i ako da šta, a vezano za efikasnost prolaza graničnih prelaza posebno u turističkoj sezoni kako bi se ubrzao protok ljudi i vozila na istima? Da li planirate da olakšate prolaz građanima kojižive u mjestima koja gravitiraju graničnim prelazima sa susjednim državama? (granični prelazi Dobrakovo, Dračenovac, Sukobin, Ranče, Debeli brijeg, Grnčar, Kula, Vuča). Da li imate u planu otvaranje novih graničnih prelaza u sjevernom regionu?”.

Administrativni odbor raspravljao je o izboru devet članova Državne izborne komisije, kao i imenovanju savjetnika potpredsjednika Skupštine. Odbor nije podržao predlog da jedan od članova Državne izborne komisije iz redova opozicije bude iz Bošnjačke stranke ili Građanskog pokreta URA.

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić je kazao da BS treba da ima jednog člana kao manjinska, a drugog člana kao druga najjača opoziciona partija. Gutić je naglasio i da su dovedeni pred svršen čin i da se bira između člana URE i BS.

“Odnosno da se preko leđa Bošnjačke stranke podmiri URA, zato što ne može da postigne dogovor sa Demokratama. Meni stvarno nije jasno i prozivam određene članove Administrativnog odbora i člana iz DNP-a i iz Demokarta koji često kaže da i oni koji prođu pored Pravnog fakulteta znaju ove stvari, kako mogu da glasaju suprotno”.

Gutić je istakao i da ne vidi pravnu dilemu oko pitanja koje je danas postavljeno jer ta dilema ne stoji na strani URE i BS-a, već URE i Demokrata.

“Meni sad nije jasno kako će ova novo nastala situacija da se riješi. Nama iz BS se oduzima član na neki način i daje se nekoj drugoj partiji koja god to bila, mene ne interesuje je li to URA ili bilo ko drugi, to je pravno nasilje. Za mene je ovo neprihvatljivo”.

Konstruktivnost opozicije u prethodnom periodu dala je snažan doprinos napretku Crne Gore na EU putu i pokazala da u Crnoj Gori postoje političke partije koje su spremne da oko ključnih pitanja važnih za građane Crne Gore i njihovu budućnost uskopartijske kalkulacije stave po strani, poručio je šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović.

“Nepoštovanje Poslovnika pokazuje da postoje partije i lideri koji nisu spremni da u duhu nadpartijske saradnje u interesu svih građana izađu iz uskopartijskih kalkulacija, što može ugroziti nastavak reformi nakon pozitivnog IBAR-a, koje su zahtjevnije od dosadašnjih i traže veći stepen saradnje između pozicije i opozicije.

Na današnjem Kolegijumu ukazao sam na ovo i poslao jasno upozorenje da je nepoštovanje Poslovnika i dobre prakse ustanovljavane godinama iza nas korak unazad u kreiranju pozitivne euforične klime u parlamentu, neophodne za ostvarivanje našeg, nadam se, zajedničkog cilja – Crna Gora u EU do 2028”, kazao je Smailović.

Poručio je da Bošnjačka stranka ostaje posvećena jednom od svojih najvažnijih programskih ciljeva – ulasku Crne Gore u EU i da “nećemo propustiti ni jednu šansu da se tom cilju probližimo i da ga, konačno, dostignemo”

“Predsjedniku Skupštine ukazao sam na kršenje Poslovnika i pozvao ga da imidž demokratskog i proevropskog političara pomirenja koji gradi, pokaže na djelu i kao najodgovorniji za klimu u parlamentu da doprinos jačanju povjerenja kroz poštovanje Poslovnika, procedura i dobre prakse”, zaključio je Smailović.

Crna Gora je postigla određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije, poručio je poslanik BS Admir Adrović.

On je kazao da zabrinjava korupcija na visokom nivou i da Crna Gora nije dovoljno unaprijedila svoj zakonodavni i strateški okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije, u skladu s pravnom tekovinom EU i evropskim i međunarodnim standardima.

“Nekoliko slučajeva korupcije visokog profila je pod istragom. Crna Gora i dalje treba da pokaže strog i nedvosmislen odgovor krivičnog pravosuđa na ovu opasnu pojavu. Postignut je ograničen napredak u sprečavanju korupcije. Rezultati Agencije za sprečavanje korupcije su kvantitativno poboljšani. Međutim, potrebno je dodatno osigurati njenu nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost. Zakon o sprečavanju korupcije treba poboljšati”, istakao je Adrović.

On je naglasio da je cilj donošenja novog Zakona o sprečavanju korupcije jačanje preventivnog mehanizma u borbi protiv korupcije, unaprjeđenje rada Agencije za sprečavanje korupcije kao i uklanjanje nedostataka uočenih u dosadašnjoj praksi.

“Od zakona se očekuje da se unaprijedi sistem za zaštitu lica koja prijavljuju nepravilnosti koji je, moramo se složiti, veoma bitan segment u održavanju jakog demokratskog društva. Lica koja prijavljuju nepravilnosti moraju biti zaštićena ovim zakonom kroz regulisan postupak podnošenja prijave zviždača, način postupanja po istoj kao i postupak po zahtjevu za zaštitu zviždača, a od posebne je važnosti osnaživanje sistema sudske zaštite zviždača”, rekao je Adrović.

Istakao je i da Zakon uređuje jasne kanale za prijavljivanje nepravilnosti pa sada, osim unutrašnjeg i eksternog, predviđen je i novi kanal prijavljivanja nepravilnosti u obliku javnog objelodanjivanja što jeste pozitivan pomak.

“Svaki akt koji nas približava ka EU mislimo da je jedan korak u pravom smjeru. Mi smo evropski narod, mi smo evropska zemlja i mjesto nam je među civilizovanim evropskim državama”, kazao je Adrović.    

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović je danas na sjednici Skupštine kazao da će predloženi IBAR zakoni, ukoliko budu usvojeni u parlamentu, zaokružiti jedan dobar set zakona koji će dati konkretne rezultate koje će građani osjetiti.

“Ovi zakoni treba da daju jedan kvalitet kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kvalitetan rad tužilčke organizacije, istraga zločina i nacionalna izbalansiranost u tužilaštvu. Želim da podcrtam da euroatlanski ritam živi u parlamentu, i da sam zbog toga srećan jer je to vizija koju ima Bošnjačka stranka, da nezavisna Crna Gora bude punopravna članica NATO i EU”.

Ibrahimović je istakao da su pozicija i opozicija pokazali da gledaju interes građana i države Crne Gore i naglasio da je Bošnjačka stranka i riječima i djelima pokazala da je izabrala evropski put.

“Kada pričamo o EU, nije bila ovakva atmosfera ranije, svi smo svjedoci, nije bilo euforije i nije bilo ovako mirno, tada smo pokazivali političke, a ne državne interese i bili smo samo deklarativno za EU. Kada je trebalo preći sa riječi na djela, tu se birao politički rezultat”.

Istakao je i važnost nezavisnog tužilaštva.

“Danas čini mi se ovaj predloženi zakon ide u tom pravcu i vjerujem da ćemo dobiti nezavisno tužilaštvo i da ćemo dobiti profesionalne, kvalitetne tužioce i sudije. Ne smijemo dozvoliti da tužilaštvo bude alatka protiv neistomišljenika”.

On je kazao da podržavaju da jedan predloženi kandidat u tužilačkom savjetu bude iz reda pravnika, ali da nije dobro da ga predlaže advokatska komora.

Ibrahimović je pozdravio skraćenje obuke kandidata za tužioce, navodeći da će izmjenama zakonskih rješenja biti rasterećeno SDT.

Naglasio je da će poslanici Bošnjačke stranke podržati zakone zbog odgovornosti prema Crnoj Gori i mladim ljudima.

“Treba svi da znaju, mi to ne podržavamo ni zbog vlasti, ni zbog vlade, već zbog evropske priče, zbog budućnosti Crne Gore i mladosti koja nam odlazi iz Crne Gore. E, to je odgovornost Bošnjačke stranke koja je uvijek visoko u agendi imala evropske integracije”.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović kazao je da mu je drago što crnogorsko društvo konačno sazrijeva, kao i to da se interesi građana, države i evropskog puta Crne Gore stavljaju u pravi plan, a ne partijski interesi.

“Želim da pozdravim sve što je uradio ministar pravde Andrej Milović sa saradnicima, ako uzmemo kratko vrijeme možemo reći da su odradili odličan posao. Takođe, kada pričamo o vladavini prava, onda vjerujem da usvajanjem ovog seta zakona šaljemo poruku da smo spremni da građanima garantujemo njihova prava”.

Ibrahimović je naglasio i da vjeruje “da ćemo dobiti IBAR i napraviti još jedan korak bliže EU”.

“Kao predsjednik Bošnjačke stranke ne mogu a da ne pomenem da smo se od početka borili za ovaj pravac Crne Gore, da nam je visoko u agendi bila Evropska Unija, isto kao i NATO. Ispravnu politiku Bošnjačke stranke pokazujemo u Parlamentu time što ćemo podržati ove zakone”.

Istakao je i važne izmjene u Zakonu o krivičnom postupku.

“Stvorili smo uslove da se kvalitetnije tužilaštvo pozabavi istragama ratnih zločina, i da konačno tu priču zakoružimo u Crnoj Gori. Vrijeme je da napokon skinemo mrlju i sa tužilaštva”.

Bošnjačka stranka će snažno i jasno podržati sve one pozitivne procese koji će Crnu Goru uvesti u EU, zaključio je Ibrahimović.