Kategorija: Klub poslanika

U okviru premijerskog sata i instituta poslaničkih pitanja, poslanici Bošnjačke stranke uputili su pitanje predsjedniku Vlade i 10 pitanja resornim ministrima.

Poslanik Damir Gutić pitao je premijera Milojka Spajića : “Šta Vlada Crne Gore u narednom periodu planira da uradi kako bi region Plava i Gusinja dobio neophodne pretpostavke za razvoj i valorizaciju potencijala sa kojim raspolaže?”.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović pitao je ministarku prosvjete, nauke i kulture, Anđelu Jakšić- Stojanović: “U kojoj su fazi projekti izgradnje treće osnovne škole u Rožajama i osnovne škole u naselju Karabuško Polje, opština Tuzi i možete li nas upoznati sa dinamičkim planom realizacije tih projekata?”.

Poslanici Admir Adrović i Damir Gutić uputili su pitanje ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimiru Jokoviću.

Poslanik Admir Adrović je ministru Jokoviću postavio 2 pitanja: “Zašto se kancelarije Savjetodavne službe za poljoprivredu još uvijek nisu otvorile u Andrijevici, Rožaju i Plavu, iako su se više puta čula obećanja u prethodnom periodu da će biti otvorene i služiti poljoprivrednim proizvođačima? Poljoprivrednici iz ovih opština još uvijek nemaju pristup direktnoj savjetodavnoj pomoći na lokalnom nivou. Možete li objasniti razloge kašnjenja i da li uopšte postoje planovi za otvaranje ovih kancelarija?

Takođe, on je ministra Jokovića pitao “Zašto se još uvijek čeka odgovor od Ministarstva poljoprivrede Crne Gore i još ništa ne preduzima u vezi sa odobravanjem i realizacijom pod javnim pozivom podrške za nabavku mehanizacije i priključnih mašina? Ovaj program treba da omogući poljoprivrednicima modernizaciju opreme, što bi značajno povećalo produktivnost i efikasnost rada. Međutim, mnogi poljoprivrednici još uvijek čekaju na odgovor i odobrenje svojih prijava. Možete li pojasniti razloge za kašnjenje i koje korake Ministarstvo planira da preduzme kako bi se ubrzao ovaj proces?”.

Poslanik Damir Gutić je pitao ministra Jokovića: “ Šta Vlada Crne Gore i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao nadležno ministarstvo rade kako bi šume kao najbitniji segment očuvanja životne sredine sačuvali i unaprijedili njihovu ulogu?.

Takođe, poslanik Damir Gutić je uputio i pitanje ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janku Odoviću: “Šta je Crna Gora do sada uradila kako bi se u potpunosti digitalizovali katastarski podaci, a time bila omogućena njihova potpuna upotreba?”.

Poslanica Kenana Strujić Harbić postavila je pitanje ministru pravde, Andreju Miloviću i pitanje ministru saobraćaja i pomorstva, Filipu Raduloviću. Pitala je ministra Milovića : “Koliko je u ovom trenutku aktivnih sudskih postupaka pred crnogorskim sudovima iz radnih odnosa? Koji su najčešći osnovi odnosno razlozi za pokretanje sudskih postupaka? Koliko u prosjeku traju sudski postupci iz radnih odnosa imajući u vidu da je za njih propisana hitnost? Koliko je prosječno trajanje postupanja u ovim predmetima pred osnovnim, a koliko pred višim sudovima? Tražim da mi dostavite tabelarni pregled sa podacima o svim aktivnim predmetima iz radnih odnosa u Crnoj Gori po opštinama odnosno, sudovima pred kojima se nalaze sa podatkom kada su pokrenuti, da li su o njima donesene odluke u prvom ili drugom stepenu i ako jesu kada? Takođe, interesuje me koliko presuda prvostpenih sudova u ovoj oblasti je potvrđeno, a koliko preinačeno u poslednjih 5 godina? Takođe, koliko se trenutno predmeta nalazi pred Centrom za alternativno rješavanje sporova i koliko traje period od dostavljanja inicijative do okončanja postupka kod Centra u prosjeku?”.

Strujić Harbić je pitala ministra Radulovića : “ Šta će preduzeti Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i kada, da omogući građankama i građanima Pljevalja normalnu saobraćajnu komunikaciju sa drugim opštinama u Crnoj Gori, kao i sa najbližim gradovima u regionu?”.

Šef kluba poslanika BS Amer Smailović pitao je ministarku kulture i medija, Tamaru Vujović “ da li ministarstvo na čijem je čelu redovno radi na zaštiti kulturnih dobara koja dolaze sa sjevera Crne Gore, a koja pripadaju zaostavštini bošnjačko-islamske kulturne zajednice? Zašto više od 5 godina kako je prihvaćena inicijativa, Komisija Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nije izašla da procijeni kulturnu vrijednost Starog kamenog mosta na rijeci Bistrici kod Bijelog Polja i isti zaštiti? I kada Uprava planira realizovati svoju zakonaku obavezu?”.

Poslanik Mirsad Nurković postavio je pitanje ministru finansija, Novici Vukoviću i pitanje ministru unutrašnjih poslova, Danilu Šaranoviću.

Ministra Vukovića je pitao: “ Da li Vlada Crne Gore, odnosno, Ministartsvo finansija planira i za kada izmjene i/ili dopune Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. Godinu (Rebalans), imajući u vidu nedavnu izjavu predsjednika Vlade, g. Milojka Spajića, prilikom otvaranja rekonstruisane dionice puta Rožaje-Špiljani? U tom kontekstu, molim Vas za informaciju o tome da li će najavljeni Rebalans predvidjeti izmjene u dijelu Kapitalnog budžeta za 2024. godinu, posebno imajući u vidu dinamiku realizacije određenih projekata, a naročito onih na sjeveru Crne Gore, kao i da li ćete Rebalansom u Budžet uključiti nove projekte?”.

Poslanik Mirsad Nurković je ministra Šaranovića pitao: “Da li radite nešto i ako da šta, a vezano za efikasnost prolaza graničnih prelaza posebno u turističkoj sezoni kako bi se ubrzao protok ljudi i vozila na istima? Da li planirate da olakšate prolaz građanima kojižive u mjestima koja gravitiraju graničnim prelazima sa susjednim državama? (granični prelazi Dobrakovo, Dračenovac, Sukobin, Ranče, Debeli brijeg, Grnčar, Kula, Vuča). Da li imate u planu otvaranje novih graničnih prelaza u sjevernom regionu?”.

Administrativni odbor raspravljao je o izboru devet članova Državne izborne komisije, kao i imenovanju savjetnika potpredsjednika Skupštine. Odbor nije podržao predlog da jedan od članova Državne izborne komisije iz redova opozicije bude iz Bošnjačke stranke ili Građanskog pokreta URA.

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić je kazao da BS treba da ima jednog člana kao manjinska, a drugog člana kao druga najjača opoziciona partija. Gutić je naglasio i da su dovedeni pred svršen čin i da se bira između člana URE i BS.

“Odnosno da se preko leđa Bošnjačke stranke podmiri URA, zato što ne može da postigne dogovor sa Demokratama. Meni stvarno nije jasno i prozivam određene članove Administrativnog odbora i člana iz DNP-a i iz Demokarta koji često kaže da i oni koji prođu pored Pravnog fakulteta znaju ove stvari, kako mogu da glasaju suprotno”.

Gutić je istakao i da ne vidi pravnu dilemu oko pitanja koje je danas postavljeno jer ta dilema ne stoji na strani URE i BS-a, već URE i Demokrata.

“Meni sad nije jasno kako će ova novo nastala situacija da se riješi. Nama iz BS se oduzima član na neki način i daje se nekoj drugoj partiji koja god to bila, mene ne interesuje je li to URA ili bilo ko drugi, to je pravno nasilje. Za mene je ovo neprihvatljivo”.

Konstruktivnost opozicije u prethodnom periodu dala je snažan doprinos napretku Crne Gore na EU putu i pokazala da u Crnoj Gori postoje političke partije koje su spremne da oko ključnih pitanja važnih za građane Crne Gore i njihovu budućnost uskopartijske kalkulacije stave po strani, poručio je šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović.

“Nepoštovanje Poslovnika pokazuje da postoje partije i lideri koji nisu spremni da u duhu nadpartijske saradnje u interesu svih građana izađu iz uskopartijskih kalkulacija, što može ugroziti nastavak reformi nakon pozitivnog IBAR-a, koje su zahtjevnije od dosadašnjih i traže veći stepen saradnje između pozicije i opozicije.

Na današnjem Kolegijumu ukazao sam na ovo i poslao jasno upozorenje da je nepoštovanje Poslovnika i dobre prakse ustanovljavane godinama iza nas korak unazad u kreiranju pozitivne euforične klime u parlamentu, neophodne za ostvarivanje našeg, nadam se, zajedničkog cilja – Crna Gora u EU do 2028”, kazao je Smailović.

Poručio je da Bošnjačka stranka ostaje posvećena jednom od svojih najvažnijih programskih ciljeva – ulasku Crne Gore u EU i da “nećemo propustiti ni jednu šansu da se tom cilju probližimo i da ga, konačno, dostignemo”

“Predsjedniku Skupštine ukazao sam na kršenje Poslovnika i pozvao ga da imidž demokratskog i proevropskog političara pomirenja koji gradi, pokaže na djelu i kao najodgovorniji za klimu u parlamentu da doprinos jačanju povjerenja kroz poštovanje Poslovnika, procedura i dobre prakse”, zaključio je Smailović.

Crna Gora je postigla određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije, poručio je poslanik BS Admir Adrović.

On je kazao da zabrinjava korupcija na visokom nivou i da Crna Gora nije dovoljno unaprijedila svoj zakonodavni i strateški okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije, u skladu s pravnom tekovinom EU i evropskim i međunarodnim standardima.

“Nekoliko slučajeva korupcije visokog profila je pod istragom. Crna Gora i dalje treba da pokaže strog i nedvosmislen odgovor krivičnog pravosuđa na ovu opasnu pojavu. Postignut je ograničen napredak u sprečavanju korupcije. Rezultati Agencije za sprečavanje korupcije su kvantitativno poboljšani. Međutim, potrebno je dodatno osigurati njenu nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost. Zakon o sprečavanju korupcije treba poboljšati”, istakao je Adrović.

On je naglasio da je cilj donošenja novog Zakona o sprečavanju korupcije jačanje preventivnog mehanizma u borbi protiv korupcije, unaprjeđenje rada Agencije za sprečavanje korupcije kao i uklanjanje nedostataka uočenih u dosadašnjoj praksi.

“Od zakona se očekuje da se unaprijedi sistem za zaštitu lica koja prijavljuju nepravilnosti koji je, moramo se složiti, veoma bitan segment u održavanju jakog demokratskog društva. Lica koja prijavljuju nepravilnosti moraju biti zaštićena ovim zakonom kroz regulisan postupak podnošenja prijave zviždača, način postupanja po istoj kao i postupak po zahtjevu za zaštitu zviždača, a od posebne je važnosti osnaživanje sistema sudske zaštite zviždača”, rekao je Adrović.

Istakao je i da Zakon uređuje jasne kanale za prijavljivanje nepravilnosti pa sada, osim unutrašnjeg i eksternog, predviđen je i novi kanal prijavljivanja nepravilnosti u obliku javnog objelodanjivanja što jeste pozitivan pomak.

“Svaki akt koji nas približava ka EU mislimo da je jedan korak u pravom smjeru. Mi smo evropski narod, mi smo evropska zemlja i mjesto nam je među civilizovanim evropskim državama”, kazao je Adrović.    

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović je danas na sjednici Skupštine kazao da će predloženi IBAR zakoni, ukoliko budu usvojeni u parlamentu, zaokružiti jedan dobar set zakona koji će dati konkretne rezultate koje će građani osjetiti.

“Ovi zakoni treba da daju jedan kvalitet kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kvalitetan rad tužilčke organizacije, istraga zločina i nacionalna izbalansiranost u tužilaštvu. Želim da podcrtam da euroatlanski ritam živi u parlamentu, i da sam zbog toga srećan jer je to vizija koju ima Bošnjačka stranka, da nezavisna Crna Gora bude punopravna članica NATO i EU”.

Ibrahimović je istakao da su pozicija i opozicija pokazali da gledaju interes građana i države Crne Gore i naglasio da je Bošnjačka stranka i riječima i djelima pokazala da je izabrala evropski put.

“Kada pričamo o EU, nije bila ovakva atmosfera ranije, svi smo svjedoci, nije bilo euforije i nije bilo ovako mirno, tada smo pokazivali političke, a ne državne interese i bili smo samo deklarativno za EU. Kada je trebalo preći sa riječi na djela, tu se birao politički rezultat”.

Istakao je i važnost nezavisnog tužilaštva.

“Danas čini mi se ovaj predloženi zakon ide u tom pravcu i vjerujem da ćemo dobiti nezavisno tužilaštvo i da ćemo dobiti profesionalne, kvalitetne tužioce i sudije. Ne smijemo dozvoliti da tužilaštvo bude alatka protiv neistomišljenika”.

On je kazao da podržavaju da jedan predloženi kandidat u tužilačkom savjetu bude iz reda pravnika, ali da nije dobro da ga predlaže advokatska komora.

Ibrahimović je pozdravio skraćenje obuke kandidata za tužioce, navodeći da će izmjenama zakonskih rješenja biti rasterećeno SDT.

Naglasio je da će poslanici Bošnjačke stranke podržati zakone zbog odgovornosti prema Crnoj Gori i mladim ljudima.

“Treba svi da znaju, mi to ne podržavamo ni zbog vlasti, ni zbog vlade, već zbog evropske priče, zbog budućnosti Crne Gore i mladosti koja nam odlazi iz Crne Gore. E, to je odgovornost Bošnjačke stranke koja je uvijek visoko u agendi imala evropske integracije”.

Predsjednik Bošnjačke stranke mr Ervin Ibrahimović kazao je da mu je drago što crnogorsko društvo konačno sazrijeva, kao i to da se interesi građana, države i evropskog puta Crne Gore stavljaju u pravi plan, a ne partijski interesi.

“Želim da pozdravim sve što je uradio ministar pravde Andrej Milović sa saradnicima, ako uzmemo kratko vrijeme možemo reći da su odradili odličan posao. Takođe, kada pričamo o vladavini prava, onda vjerujem da usvajanjem ovog seta zakona šaljemo poruku da smo spremni da građanima garantujemo njihova prava”.

Ibrahimović je naglasio i da vjeruje “da ćemo dobiti IBAR i napraviti još jedan korak bliže EU”.

“Kao predsjednik Bošnjačke stranke ne mogu a da ne pomenem da smo se od početka borili za ovaj pravac Crne Gore, da nam je visoko u agendi bila Evropska Unija, isto kao i NATO. Ispravnu politiku Bošnjačke stranke pokazujemo u Parlamentu time što ćemo podržati ove zakone”.

Istakao je i važne izmjene u Zakonu o krivičnom postupku.

“Stvorili smo uslove da se kvalitetnije tužilaštvo pozabavi istragama ratnih zločina, i da konačno tu priču zakoružimo u Crnoj Gori. Vrijeme je da napokon skinemo mrlju i sa tužilaštva”.

Bošnjačka stranka će snažno i jasno podržati sve one pozitivne procese koji će Crnu Goru uvesti u EU, zaključio je Ibrahimović.

Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović, na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore, kazao je da će BS podržati Zakon o lobiranju, kao i sve one zakone koji su neophodni za dobijanje IBAR-a.

“Ovaj zakon će, vjerujem, donijeti određena poboljšanja kada je u pitanju oblast lobiranja i smanjiti mogućnost koruptivnih aktivnosti kada je sam proces u pitanju. Takođe, proširiće djelokrug onoga čime se lobisti bave, a svakako i sam pojam lobista će biti proširen i zakon će imati širu primjenu. Ono što je važno naglasiti jeste da će klub poslanika Bošnjačke stranke podržati ovaj zakon, jer se radi o kvalitetnijem zakonskom rješenju, ali i ono što je za nas relevantno jeste i činjenica da je Zakon dobio i pozitivno mišljenje Evropske komisije i usaglašen je sa pravnom tekovinom EU”.

Smailović je naglasio da tek nakon dobijanja IBAR-a slijedi ozbiljan posao.

“Svjedoci smo da poslanici u Skupštini Crne Gore nisu imali dovoljno vremena da se pozabave na kvalitetan način svim ovim obimnim i vrlo važnim sistemskim zakonima, ali svakako da ćemo i u narednom periodu nakon svih ovih procesa imati priliku da vidimo kako će svi ovi zakoni biti implementirani. To će prije svega zavisiti od određene političke stabilnosti”.

Smailović je podsjetio da se BS od osnivanja zalaže za EU I NATO integracije, i izrazio žaljenje što i ranije nije bilo ovakvog konsenzusa.

“Želim istaći da je ovaj proces jedan od ključnih programskih načela BS i zadovoljstvo mi je što danas možemo svi zajedno raditi na ostvarenju tog važnog cilja. Vidjeli smo neka istraživanja koja pokazuju koliko je važan ovaj proces prije svega za pripadnike manje brojnih naroda u Crnoj Gori i da upravo oni daju najveću podršku NATO i EU integracijama. Žao mi je što ranije nismo imali ovakav vid konsenzusa kada su u pitanju evropske integracije i članstvo u NATO, imajući u vidu šta sve ono što ti procesi nude”.

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić, poručio je tokom današnje rasprave u vezi izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore, da Bošnjaci u Crnoj Gori nisu nacionalna manjina već manje brojni narod i kazao da se promjene Poslovnika ne odnose na nacionalne manjine već na manjinske partije.

„Dakle, tiranija većine nad manjinom, moguće je samo onda kada su pravila manipulativno postavljena, odnosno kada vode supremaciji parlamentarne većine nad opozicijom koja time osakaćuje i paralizuje dejstvo parlamentarne demokratije.

Poslanik Gutić je kazao i da poslovničke procedure koje se prilagođavaju trenutnoj većini omogućavaju monopolistički položaj zakonodavne vlasti.

„Serviraju većini legalno uzdizanje na poziciju neprikosnovenog samovoljnig donosioca odluka u parlamentu i postaju koruptivni. Poslovnik Skupštine Crne Gore koji u određenim segmentima prati ustavne odredbe, gdje je postojao običaj da se donosi konsenzusom, sada postaje instrument razračunjavanja parlamentarne većine nad manjinom. I to ne parlamentarne većine nad parlamentarnom manjinom, nego parlamentarne većine nad predstavnicima manje brojnih naroda, odnosno nad poslanicima manjinskih partija“.

Poslanik Gutić je pitao i čemu žurba za izmjenama poslovnika, bez prethodnog dijaloga u Parlamentu, i da li postoji neka skrivena namjera.

„Prvo nije u redu, da se predlažu izmjene Poslovnika bez konsultacija između poslanika parlamentarne većine i opozicije, jer je do sada tako rađeno, a Poslovnik uglavnom usvajan ili mijenjan konsezusom. Drugo, nije u redu da se zalazi u korpus manjinskih prava koja su definisana Ustavom, u čl. 79 gdje se manje brojnim narodima garantuju prava, između ostalog i na autentičnu zastupljenost u Skupštini, kao i na srazmjernu zastupljenost u organima državne vlasti. Treće, nije u redu da se zalazi u korpus manjinskih prava, a da se prethodno o tome ne povede dijalog sa predstavnicima manje brojnih naroda zastupljenih u Skupštini. Četvrto, nije u redu da parlamentarna većina izigrava medijatora i sudiju u odnosima između manjinskih partija i manje brojnih naroda. Peto, nije u redu da jedan predstavnik manjinskih partija, u dogovoru sa parlamentarnom većinom ruši koncept saradnje manjinskih partija koji je uspostavljen od 2012. godine. Na kraju, nije u redu da predstavnici većine sabotiraju dogovor manjinskih partija, preuzimajući pravo da nam oni biraju potpredsjednika,“ istakao je Gutić.

On je između ostalog i kazao i da Bošnjačka stranka nema problem da se uđe u procedure izmjene Poslovnika i ovog člana, koji je do sada zahtijevao konsenzus manjinskih partija, ali izmjene trebaju biti prvo prihvaćene većinom u korpusu manjinskih partija.

„Način izmjena Poslovnika nas navodi na zaključak da ćete nam birati potpredsjednika samo i isključivo ako je po vašoj volji. A ja smatram da takav izbor manjinskim partijama nije ni potreban“.

Na kraju je pozvao da se ovakav prijedlog izmjene Poslovnika povuče.

„To je jedino ispravno i odgovorno. Pozivamo predstavnike manjinskih partija da oni dogovore izmjenu čl. 19 ukoliko je potrebna. Bošnjačka stranka se oštro protivi najavljenim, jednostranim izmjena Poslovnika bez konsultacija, a nastavljamo saradnju, na zajedničkoj platformi u kojoj učestvujue 9 od 11 poslanika manjinskih partija“.

Klub Bošnjačke stranke će podržati prijedlog zakona o dopunama Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći, kazao je poslanik BS Admir Adrović.

“ Smatramo da je veoma važno da svi građani imaju što lakšu i bolju dostupnost medicinskoj zaštiti, u ovom slučaju hitnoj medicinskoj zaštiti. Smatramo da je dobro da se u novim opštinama formiraju ovakvi centri hitne pomoći”.

Adrović se osvrnuo i na potrebu obezbeđivanja vozila za hitnu pomoć u Petnjici.

“Koristim priliku da se pridružim incijativi da se jedinici Hitne pomoći u Petnjici obezbijedi vozilo, jer postoji objektivna potreba i nije mi jasno zbog čega već tri godine otkako postoji jedinica, to nije urađeno”.

Poslanik Adrović je posebno naglasio činjenicu da jedinice hitne pomoći u Rožajama i Plavu ne zadovoljavaju onaj nivo kvaliteta i standarda koji zaslužuju.

“ Što se tiče Rožaja, jedinica Hitne pomoći je smještena u podrumu Doma zdravlja i ti prostori ne ispunjavaju osnovne uslove za adekvatnu medicinsku zaštitu. I osoblje koje radi tamo ne može na pravi način, iako znam da daju sve od sebe, u tim uslovima da odgovore radnom zadatku”.

On je kazao i da postoji obećanje Zavoda za hitnu pomoć da se izvrši rekonstrukcija tog objekta.

“Iako je postojala inicijativa da se jedinica Hitne pomoći u Rožajama premjesti na neko adekvatnije mjesto, nije postojala spremnost i ni dan danas ništa nije urađeno po tom pitanju. Na tom polju nije bilo nikakvih aktivnosti iako su građani iz dijaspore i turska Agencija TIKA bili spremni da realizuju određenje donacije. Takođe, i jedinica Hitne pomoći u Plavu nije na zadovoljavajućem nivou, postoji incijativa da se ona izmjesti u susjednu zgradu gdje su optimalniji uslovi, ali nedostaju sredstva. Zato pozivam Zavod za hitnu pomoć da se pozabave ovim pitanjima”.