Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je danas ministarku prosvjete, nauke i inovacije Anđelu Jakšić-Stojanović koje je mjere preduzela u cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja i prilagođavanja potrebama savremenog tržišta rada, s posebnim akcentom na sticanje digitalnih vještina i kompetencija.
Smailović je kazao da kada je u pitanju cjelokupno obrazovanje u Crnoj Gori, situacija nije dobra i da je potrebno urgentno djelovanje u pravcu oporavka obrazovnog sistema u našoj državi.
“Činjenica je da obrazovni sistem mora pretrpjeti ozbiljne reforme, a svakako da postoji veliki broj segmenata na koje se možemo osvrnuti gdje postoje ozbiljni problemi kada je u pitanju ova oblast i to je nemoguće sublimirati u jednom poslaničkom pitanju ili u jednom odgovoru bilo kojeg ministra”, istakao je Smailović.
On je između ostalog kazao da postoje i brojni pozitivni primjeri kada je u pitanju rad nastavnog kadra, ali i kada su u pitanju učenici koji dobijaju nagrade na mnogim međunarodnim takmičenjima.
“Ali, činjenica je da su kompetencije naših učenika i obrazovanja daleko od svjetskog prosjeka, a opet sa druge strane imamo hiper produkciju diploma luča i veliki broj učenika sa odličnim uspjehom, što pokazuje da je sistem loše postavljen. Sve ovo pokazuje da naši učenici stiču nefunkcionalna znanja”.
Poslanik BS-a je posebno istakao to da čekajući ozbiljnu reformu koja se najavljuje, ne smijemo dozvoliti da nam još neka generacija mladih ljudi bude nespremna za savremno tržište rada nakon završenog bilo kojeg nivoa obrazovanja. Potrebna je bolja primjena aktulenih planova i programa, zaključio je Smailović.
Ministarka Jakšić-Stojanović se saglasila sa poslanikom Bošnjačke stranke i kazala da jedan od najvećih problema u našem obrazovanju jeste upravo nefunkcionalno znanje.
Jakšić-Stojanović je najavila mnoge projekte, kao što je pokretanje izrade digitalnih udžbenika, a radiće se i na razvoju digitalnih vještina nastavnika i učenika, sprovodiće se i obuke o bezbjednom korišćenju tehnologije, kao i obuke o medijskoj i informacijskoj pismenosti.
Poslanik Smailović je nakon odgovora na poslaničko pitanje, pohvalio sve projekte koje je resorno ministarstvo realizovalo i koje će realizovati, kao i obezbjeđivanje računarske opreme za škole, naročito na sjeveru, gdje je oprema zastarjela i neupotrebljiva.
“Posebno raduju projekti koji se tiču osposobljavanja nastavnika i učenika za korišćenje te opreme” kazao je Smailović i ukazao na potrebu da se omogući nastavnicima da se više posvete učenicima, a ne da se bave administrativnim poslovima.
Smailović se osvrnuo i na probleme učenika na Karabuškom polju koji nemaju školu u mjestu u kojem žive, i pitao na kom stepenu je realizacija tog projekta. Takođe, izrazio je zabrinutost zbog nepostojanja kontinuiteta kada je u pitanju pristup u reformama obrazovanja zbog čestih kadrovskih promjena.
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović pitao je ministra energetike i rudarstva Sašu Mujovića da li su realizovane najavljene mjere u cilju rješavanja problema zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bijelo Polje.
„Kao što je poznato Bijelo Polje je jedan od najzagađenijih gradova u Crnoj Gori, a sigurno i u regionu. Na to ukazuju brojni podaci koji su vrlo relevantni. Mjerenja kvaliteta vazduha se sprovode na teritoriji opštine Bijelo Polje od 2019. godine, kada je postavljena mjerna stanica u sklopu mreže mjernih stanica za provjeru kvaliteta vazduha. Podatke koje dobijama su vrlo alarmantni kada je u pitanju ta opština“ kazao je Smailović.
On je dodao da je prilikom posjete opštini Bijelo Polje ministar Mujović najavio određene mjere koje su trebale biti realizovane već u martu, kao što su subvencije na visoko-efikasne klima uređaje. Smailović je ovo pitanje postavio upravo zbog velikog interesovanja građana Bijelog Polja koji su očekivali da ta mjera bude realizovana. Smailović je pitao na koji način će ministarstvo riješiti ovaj problem?
Ministar Mujović rješenje ovog problema vidi na dva načina: kratkoročno, odnosno bržom metodom, a to je postepeno ukidanje korišćenja drvne mase i uglja, za potrebe grijanja. Da se poveća energetska efikasnost i da se poveća i pospješi korišćenje solarne energije za potrebe domaćinstava.
Drugi način je da se dugoročno riješi problem a to je kroz izgradnju toplifikacije grada, odnosno kroz izgradnju jednog kombinovanog postrojanja za proizvodnju električne energije i vodene pare.
Ministar je kazao i da je na pragu realizacije program pospješivanja energeteske efikasnosti za sjeverne opštine Crne Gore.
„Taj program već bi se trebao naći na sjednici vlade u četvrtak i od tog dana 8, 8 miliona eura biće na raspolaganju građanima na sjeveru Crne Gore za nabavku klima uređaja, toplotnih pumpi, peći na pelet, za nabavku energetski efikasnih kućanskih aparata, za izradu fasada itd. Za Bijelo Polje biće kreiran specijalan posebni program koji će se ticati subvencija za nabavku klima uređaja. Cilj je da program bude najefikasniji za građane“ , kazao je resorni ministar i najavio zainteresovanost britanskog investitora za izgradnju elektrane toplane.
Poslanik Smailović je ponovio da se se radi o višedecenijskom problemu i treba ga rješavati isključivo dobrom sinergijom Vlade i lokalnih samouprava.
„Raduje sve što ste najavili, ali treba biti oprezan prilikom davanja određenih rokova jer građani imaju očekivanja, posebno jer se radi o veoma kompleksnoj temi. Očekujem da ovo što ste najavili radite na veoma posvećen način kako bi građani Bijelog Polja udisali čistiji vazduh“ kazao je Smailović.
U okviru premijerskog sata i instituta poslaničkih pitanja, šest poslanika Bošnjačke stranke uputilo je 12 pitanja ministrima u Vladi Crne Gore.
Predsjednik BS mr Ervin Ibrahimović pitanja je uputio ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću. Ibrahimović je ministra Šimuna pitao koje su ključne slabosti zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koje je prepoznao nakon 5 mjeseci na čelu tog resora?
“Da li Ministarstvo zdravlja raspolaže sa podacima – kakav uticaj sada ima na zdravstveni sistem i kakve će posledice proizvesti u narednih 10 godina odliv kadrova ukoliko se nastavi ovom tendencijom i na koji način mislite da riješite ovaj problem? U Rožajama ali i drugim gradovima na sjeveru uočava se posebno nedostatak ljekara porodične medicine, a kao jedan od razloga za to je značajno smanjeno interesovanje ljekara za ovu granu medicine. Da li znate što je uzrok tom nedostatku interesovanja i na koji način mislite da riješite taj problem? Da li je tokom 2024. godine planiran nastavak radova na rekonstrukciji Doma zdravlja Rožaje? Tokom dosadašnjih radova odrađeni su fasada, novi prozori i kotlovi, ali je zbog starosti zgrade potrebna potpuna rekonstrukcija dotrajalih vodovodnih i elektro instalacija, kao i opremanje novim namještajem jer je postojeći više nego dotrajao kako bi ova zdravstvena ustanova imala odgovarajuće uslove za rad. Da li će Dom zdravlja Rožaje tokom 2024. godine dobiti digitalni mamograf?”, stoji u pitanju Ibrahimovića.
Predsjednik Ibrahimović je ministra Danila Šaranovića pitao da li je zatekao i koje neuspješne tendere u MUP-u?
“Koja je ukupna i pojedinačna vrijednost propalih tenderskih postupaka? Zašto tenderi nijesu realizovani? Da li su propali tenderi razlog zbog kojeg je posljednji komad uniforme pribavljen prije više od 10 godina? Da li policijska vozila odgovaraju EU standardima patrolnih vozila?”, stoji u pitanju Ibrahimovića.
Šef kluba poslanika BS Amer Smailović je pitao ministra energetike i rudarstva Sašu Mujovića da li su realizovane najavljene mjere u cilju rješavanja problema zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bijelo Polje, dok je ministarku prosvjete, nauke i inovacije Anđelu Jakšić-Stojanović pitao koje je mjere preduzela u cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja i prilagođavanja potrebama savremenog tržišta rada s posebnim akcentom na sticanje digitalnih vještina i kompetencija?
Poslanica Kenana Strujić-Harbić je ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna pitala kada će početi izgradnja bolnice u Pljevljima i koliko novca je u Budžetu za 2024. godinu izdvojeno za ovu namjenu?
“Šta ćete preduzeti da se riješi problem nedostatka ljekara u Pljevljima, kao i da li ste upoznati da je prije godinu dana potpisan ugovor izmedju ministarstva zdravlja i stambene zadruge zdravstvo o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdravstvene radnike i da do sad nije ništa urađeno tim povodom – da li raspolažete informacijama zbog čega se stalo sa tim”, navodi se u pitanju poslanice Strujić-Harbić.
Ona je pitala ministra Šimuna da li je bilo moguće da Pljevlja dobiju status četvrtog kliničnog bolničkog centra?
“Da li ste spremni da razmotrite moju inicijativu za preispitivanje ove odluke i da obezbjedite da bolnica Pljevlja dobije status četvrtog kliničkog bolničkog centra koji joj na osnovu mnogo kriterijuma pripada, a čime bi se na mnogo pravilniji i pravedniji način izvršila distrubicija zdravstvenih usluga u svim djelovima Crne Gore? Jeste li upoznati sa problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju zbog te odluke, pacijenti iz Pljevalja i okolnih gradova – kada recimo moraju zbog magnetne rezonance da putuju do Berana, a da niko nije promislio ni koliko će, ni čime će, ni kakvim putem će da putuju do tamo, i kakvog to uopšte smisla ima kad se snimak magnetne opet šalje u Podgoricu na očitavanje, pa se još često tokom tog slanja i izgubi?”, stoji u pitanju Strujić-Harbić.
Poslanica Strujić-Harbić je ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović pitala koje su ključne slabosti prosvjetnog sistema u Crnoj Gori, da li Ministarstvo raspolaže podacima o tome koliko privatnih časova godišnje u prosjeku svojoj djeci plate roditelji đaka u osnovnoj školi, a koliko roditelji srednjoškolaca, te koliko koštaju privatni časovi u Crnoj Gori za osnovnoškolske predmete? Da li Ministarstvo ima podatak o tome koliki je procenat osnovaca kojima roditelji plaćaju privatne časove jednom ili više puta tokom školske godine?
“Što je po Vašem mišljenju uzrok, a što rješenje za ovu rastuću pojavu, “koja je najrealniji odraz lošeg stanja u prosvjetnom sistemu Crne Gore i predstavlja ne samo problem prosvjetnog sistema, nego čitavog društva? Da li je Ministarstvo već pokrenulo neke aktivnosti u pravcu detaljnijeg analiziranja i rješavanja ovog problema i ako jeste koje su aktivnosti u pitanju?”, navodi se u pitanju Strujić-Harbić.
Poslanik Damir Gutić će ministra finansija Novicu Vukovića pitati da li Ministarstvo finansija planira da inicira određene promjene u zakonodavstvu kako bi decentralizacija zaživjela i ostvarila svoju funkciju u planiranju i razvoju lokalnih sredina, dok će ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića pitati da li resor na čijem je čelu planira strategiju razvoja turizma i razvoja sjevera koja će predstavljati osnov za razvoj uz održivu valorizaciju prirodnih resursa i očuvanje ljudskog kapitala?
Poslanik Admir Adrović pitaće ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića kada će u Gusinju biti otvorena ispostava policije i kada će stanovnici ove opštine konačno moći da ostvaruju prava koja su uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima, dok će ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića pitati šta će Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera učiniti u pravcu saniranja privremenog odlagališta „Mostina“ na teritoriji Opštine Rožaje koji je decenijski problem te opštine?
Poslanik Mirsad Nurković pitaće ministra finansija Novicu Vukovića o načinu raspodjele novčanih sredstava po opštinama opredijeljenih u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, koja se realizuju posredstvom Uprave za kapitalne projetke, dok će ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Janka Odovića pitati u vezi Prostornog plana Crne Gore, i primjedbama koje su na nacrt ovog dokumenta iznijeli predstavnici Opštine Rožaje.
Premijerski sat, na kome će predstavnici poslaničkih klubova postavljati pitanja premijeru Milojku Spajiću, zakazan je za petak, 5. april.
“Na čemu Crna Gora temelji ambicioznu agendu izgradnje saobraćajne infrastrukture u narednom periodu imajući u vidu kapacitete budžeta koji ove godine planira kapitalna uiaganja od 7,1 odsto, a slične projekcije su i za naredne dvije godine”, pitanje je za premijera koje će postaviti poslanik BS-a Damir Gutić.
Skupština Crne Gore ugostila je danas predstavnike i predstavnice Crnogorske asocijacije studenata političkih nauka (MAPSS) – studente i studentkinje političkih nauka. Oni su, na sopstvenu inicijativu, u formi panel diskusije, razgovarali sa predsjednicom Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenkom Andrić, zamjenicom predsjednice Odbora Kenanom Strujić-Harbić i kopredsjednicom Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Simonidom Kordić.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić, poželjevši dobrodošlicu studentima, naglasila je da Skupština stoji na raspolaganju za nastavak dosadašnje saradnje sa ovom studentskom organizacijom, koja je u više navrata posjećivala različita tijela Skupštine.
Ispred MAPSS-a, moderatorka Julija Petrović, zahvalila se Skupštini Crne Gore na prilici da u neformalnoj atmosferi razgovaraju sa poslanicama o rodnoj ravnopravnosti, ali i poslanicama na njihovom prisustvu i angažmanu.
Razgovarano je o stanju u Crnoj Gori po pitanju rodne ravnopravnosti i istoriji i razvoju ženskih prava, učešću žena u politici, ženama na pozicijama odlučivanja i nasilju nad ženama u politici, a poslanice su podijelila iskustva iz prakse, statističke podatke, ali i svoja lična iskustva.
Na poziv predsjednika Računskog suda Savezne Republike Njemačke Kaja Šelera (Kay Scheller), delegacija Državne revizorske institucije i Skupštine Crne Gore boravila je u službenoj posjeti Računskom sudu i Parlamentu Savezne Republike Njemačke, od 12. do 16. marta 2024. godine.
Ovom prilikom, predsjednik Računskog suda Savezne Republike Njemačke je istakao važnost poštovanja zajedničkih vrijednosti i principa Evropske unije za sve vrhovne revizorske institucije, kako za zemlje članice EU, tako i za zemlje kandidate koje se teže pridružiti EU.
Predsednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Mirsad Nurković ukazao je na značaj razmjene iskustava u dijelu saradnje parlamenata sa vrhovnim revizorskim institucijama i upoznao predstavnike Računskog suda, između ostalog, sa aktivnostima Skupštine, odnosno, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koje su definisane Protokolom o saradnji između Skupštine Crne Gore i Državne revizorske institucije.
Predsjednik Nurković iskazao je očekivanje da će ova posjeta omogućiti da se sa više aspekata sagledaju modaliteti unapređenja saradnje između Skupštine i DRI, kako bi se dalje razvijala kontrolna, odnosno, nadzorna uloga koju Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, ali i ostala radna tijela Skupštine, vrše tokom svog rada.
Sagovornici su se saglasili da će nastaviti da se zalažu za osnaživanje saradnje, koja će u narednom periodu rezultirati konkretizacijom dogovora o pružanju ekspertske podrške u oblasti komunikacije i saradnje sa Skupštinom, odnosno matičnim Odborom za ekonomiju, finansije i budžet, kontrole kvaliteta, revizije uspjeha, kao i obračunskog računovodstva.
U okviru bilateralne posjete Računskom sudu, organizovani su i susreti u Parlamentu Savezne Republike Njemačke, sa predstavnicima Savjetodavnog vijeća za održivi razvoj i Odborom za javne račune.
Nakon sjednice, održan je i sastanak sa predstavnicima Odbora za javne račune. Tokom sastanka razmijenjena su mišljenja i iskustava u dijelu razmatranja revizorskih izvještaja na sjednicama parlamentranih odbora i iskazana podrška u pravcu intenziviranja aktivnosti u ovom segmentu rada parlamentarnih odbora.
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Mirsad Nurković, između ostalog, istakao je i važnost saradnje s DRI i potencirao njenu ustavnu nezavisnost i stručnost njihovih nalaza. Takođe, naveo je da DRI, kroz svoje izvještaje i nalaze, omogućava parlamentu da na kvalitetan i objektivan način vrši nadzor nad trošenjem javnih sredstava, kao i kroz razmatranje finansijskih revizija, revizija pravilnosti i revizija uspjeha, te daje smjernice i ukazuje na potencijale nepravilnosti koje je potrebno otkloniti.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović i poslanica BS Kenana Strujić-Harbić održale su sastanak sa predstavnicama Međunarodnog kluba žena i predstavnicima/cama UNICEF-a. Ispred Međunarodnog kluba žena sastanku su prisustvovale Enisa M. Đokaj, Zorica M. Pavićević, Zuzana Maudr, Helena Krutosikova, Marina Bušardi i Gabriela Sekulović. Sastanku su ispred predstavništva UNICEF-a prisustvovali Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Nela Krnić, koordinatorka programa za monitoring prava djeteta, Jelena Perović, koordinatorka za komunikacije i Željka Popović, koordinatorka programa za javne finansije i saradnju sa privatnim sektorom.
Na početku sastanka, potpredsjednica Zdenka Popović je iskazala dobrodošlicu predstavnicama Međunarodnog kluba žena i upoznala sagovornice sa novom strukturom i predstojećim aktivnostima Ženskog kluba Skupštine. Članica Međunarodnog kluba žena Enisa M. Đokaj je predložila da se realizuje donatorsko veče čija je realizacija inicirana prethodne godine.
Potpredsjednica Popović se zahvalila na kontinuiranoj podršci, istakla spremnost da u ovom sazivu dodatno intenziviraju saradnju, i dala punu podršku ovoj inicijativi.
Ženski klub Skupštine može doprinijeti poboljšanju kvaliteta života djece i porodica u Crnoj Gori kroz akcije prikupljanja sredstava od privatnog sektora, rekao je Santander.
“Ovaj klub ima predstavnike svih političkih partija u Crnoj Gori i zato može da promoviše jedinstvo svih građana za djecu Crne Gore. Takođe, ovaj klub može podržati jačanje javno-privatnog partnerstva za rješavanje gorućih pitanja prava djeteta, poručio je Santander.
Donatorskom večeri će se obezbijediti sredstva za kupovinu opreme i didaktičke aktivnosti za 17 dnevnih centara za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore i za Centar za autizam u Podgorici. Nosilac ove aktivnosti biće Ženski klub Skupštine, uz snažnu podršku Međunarodnog kluba žena i UNICEF-a.
