Kategorija: Skupštinske diskusije

  • Smailović: Nema evropske Crne Gore bez Bošnjaka

    Smailović: Nema evropske Crne Gore bez Bošnjaka

    Šef kluba poslanika BS, Amer Smailović u svom izlaganju povodom izbora Admira Šahmanovića za ministra energetike i rudarstva kazao je da ovaj potez Vlade Crne Gore pokazatelj ozbiljnosti politike Bošnjačke stranke, te da je BS ovim još jednom dokazala  svoje napore i odgovornost u kreiranju evropske, multivjerske, multinacionalne i razvijene Crne Gore. 

    Smailović smatra da je izbor Šahmanovića izbor stručnosti i kompetentnosti, sa obzirom na znanje i iskustvo koje posjeduje u oblastima poput energetike i zelene tranzicije, te da će rukovodeći ovim značajnim resorom, sigurno doprinijeti ubrzanom razvoju Crne Gore i boljem životnom standardu svih građana. 

    “Vlada Crne Gore danas je dodatno ojačana, vjerujem da ćemo nastaviti sa ispunjavanjem naših obaveza iz EU agende, te da će ovom rekonstrukcijom biti stabilnija i prosperitetnija, a sve u cilju što bržeg pristupanja EU.”, riječi su kojim je poslanik Smailović zaključio svoje izlaganje.

  • Smailović: BS će nastaviti da radi na afirmaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta

    Smailović: BS će nastaviti da radi na afirmaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta

    Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović je čestitao na uspješno obavljenom popisu i naglasio da rezultati popisa treba da budu smjernice budućeg razvoja Crne Gore.

     “Imam obavezu da kao izabrani predstavnik bošnjačkog naroda u skupštini Crne Gore, izrazim zadovoljstvo zrelošću bošnjačkog naroda. Uprkos brojnim pritiscima, raznim pokušajima asimilacije, dijeljenje u razne kolone bošnjačkog naroda, ipak smo pokazali jednu nacionalnu zrelost i rezultati popisa to pokazuju”.

    Smailović je istakao i da je popis pokazao da ono za šta se programski zalaže Bošnjačka stranka dobilo epilog kroz ove rezultate i da će nastaviti da rade na afirmaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta.

     “ Ono što takođe, popis pokazuje jeste da nema većinskog naroda u Crnoj Gori, da nema većinskog jezika, što znači da moramo svi zajedno raditi na boljitku građanske Crne Gore, bez razlika, da se poštujemo i na taj način gradimo bolju Crnu Goru”, zaključio je poslanik BS.

  • Strujić-Harbić: Popis stanovništva sprovesti u uslovima političke stabilnosti u državi

    Strujić-Harbić: Popis stanovništva sprovesti u uslovima političke stabilnosti u državi

    U Skupštini Crne Gore danas je održana rasprava o Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, Šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić kazala je, da, iako je pitanje popisa stanovništva značajno za unutrašnje i vanjske prilike u Crnoj Gori, ne postoji ni jedan razlog da se sada donosi zakon o popisu za koji ne znamo ni hoće li biti održan.

    “Čini mi se da je ovo još jedna politička prilika kojom se žele zamaskirati neispunjena obećanja koje su pojedine političke partije dale građanima Crne Gore”, kazala je Strujić Harbić.

    Ona je ocijenila da u predlogu zakona postoje određene manjkavosti, koje su, kako je kazala, mogle biti izbjegnute uz malo političke volje.

    Strujić Harbić je rekao da donošenje zakona o popisu, a pritom nemati određeni termin, niti referentni momentat popisa, nije zabilježeno u praksi, i dodala da je, sa aspekta legitimiteta, sporna odredba da Vlada određuje period sprovođenja popisa.

    “Prvenstveno zato što imamo tehničku Vladu sa ograničenim kapacitetom djelovanja, pa bi period popisa morao da bude određen upravo ovim zakonom što u ovom slučaju nije učinjeno”, rekla je Strujić Harbić.

    Ona smatra da, imajući u vidu okolnosti u Crnoj Gori, činjenicu da će naredna godina biti izborna, sprovođenje popisa trebalo odložiti dok se stekni uslovi za to.

    “Uslovi isključivo u smislu političke i svake druge stabilnosti i klime koja neće uticati na izjašnjavanje građana na osjetljiva pitanja kakva su o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti”, poručila je Strujić Harbić.

  • Strujić-Harbić: Samo jedan pasus o ratnim zločinima, nećemo podržati Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta

    Strujić-Harbić: Samo jedan pasus o ratnim zločinima, nećemo podržati Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta

    Šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić Harbić, tokom današnje rasprave o godišnjem izvještaju Tužilačkog savjeta, ocijenila je da je izvještaj “iz godine u godinu gotovo identičan, samo s izmijenjenim brojčanim podacima”.

    “To govori da se izradi Izvještaja ne pristupa s ozbiljnošću. Osim par navedenih pomaka, nisam uočila ništa što bi mi ulilo nadu da Tužilaštvo ima čvrstu volju da se bavi onim čime treba da se bavi. Glavni cilj izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu bio je stavljanje kompletne tužilačke organizacije pod politički uticaj tadašnje vladajuće većine. Kad govorimo o rezultatima sudstva i Tužilaštva, zapitala bih se da li živimo u sigurnoj i bezbjednoj državi. U 2021. godini prijavljeno je 7,5 odsto više lica kao izvršilaca krivičnih djela u odnosu na 2020. godinu. Zabrinjava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Izvještaj kaže da je smanjen broj prijavljenih lica za krivična djela organizovanog kriminala za 118 lica. Ovo dovoljno pokazuje da su naše institucije u institucionalnoj krizi”, kazala je Strujić-Harbić.

    Ona je istakla da se u pomenutom izvještaju samo jednom rečenicom – konkretno na 222 stranici, nalazi samo jedan pasus o ratnim zločinima.

    “Sramotno”, navela je, dodajući da poslanici BS neće podržati Izvještaj.

  • Mustafić: Izvještaj Sudskog savjeta neprihvatljiv, do danas nema adekvatnih presuda za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore

    Mustafić: Izvještaj Sudskog savjeta neprihvatljiv, do danas nema adekvatnih presuda za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore

    Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić, tokom skupštinske rasprave oko Izvještaja o radu Sudskog savjeta za 2021. godinu, rekao je da je za BS izvještaj Sudskog savjeta za prošlu godinu, kao i prethodni, neprihvatljiv, iz nekoliko suštinskih razloga.

    “Kada su u pitanju crnogorski sudovi, do danas nema adekvatnih, a negdje nikakvih presuda za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, ili one u kojima su učestvovali crnogorski građani ili u kojima su stradali crnogorski građani”, naveo je Mustafić.

    On je rekao da nema adekvatnih presuda za Štrpce, Kaluđerski laz, Morinj, deportacije.

    “Mi smo svjesni da je trulih dasaka bilo u sudstvu i ranije, da ih vjerovatno ima i sada, a vjerovatno se tih trulih dasaka nećemo osloboditi ni i u budućnosti”, kazao je Mustafić.

    On je rekao da su svjesni da je sudovima potrebno jače i bolje ekipiranje i reizbor mnogih sudija. Činjenica je, kako je naveo Mustafić, da u sudskim instancama, počev od osnovnih sudova, ne postoji adekvatan broj pripadnika manjinskih naroda.

    “Još je tragičnije što u Crnoj Gori ne postoji svijest da te stvari treba mijenjati”, dodao je Mustafić.

    Kako je naveo, način na koji se u Skupštini glasalo o članovima Sudskog savjeta govori o odsustvu te svijesti i u zakonodavnom domu.

    “Pripadnici manjinskih naroda ne mogu imati povjerenje ni u sudstvo, ni u tužilaštvo, koji u svojim instancama ne prepoznaju na adekvatan način predstavnike manjinskih naroda, dakle ne uvažaju njihove kompetencije”, rekao je Mustafić.

  • Strujić-Harbić: Danas je prilika da svi u ovom teškom momentu za Ukrajinu dignemo glas u odbranu mira, slobode i demokratije

    Strujić-Harbić: Danas je prilika da svi u ovom teškom momentu za Ukrajinu dignemo glas u odbranu mira, slobode i demokratije

    U danu kada govorimo o Rezoluciji kojom se osuđuje agresija Rusije na Ukrajinu, prilika je da svi u ovom teškom momentu za Ukrajinu dignemo glas u odbranu mira, slobode i demokratije, poručila je Kenana Strujić-Harbić, šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke.

    Ona je u svom izlaganju u Skupštini Crne Gore kazala da je važno prepoznati opasnosti retrogradnih ideologija koje vrebaju svaku slabost demokratskih i naprednih ideja da posiju sjeme zla i stradanja.

    “Mišljenja sam da za ovakve prijedloge ne treba diskusija i rasprava, međutim sudeći na osnovu situacija i događaja u našoj državi poslije parlamentarnih izbora, mi smo izgleda stalno u stanju dokazivanja zauzimanja onih vrijednosti koje bastine poštovanje teritorijalnog suverentiteta, integriteta i nezavisnosti država, mir i poštovanje elementarnih ljudskih prava i izbora. Zašto ovo kažem? Samo iz jednog razloga, što je zastrašujuća činjenica da se danas, na Evropskom tlu, u 21 stoljeću, agresijom spriječava suverena i međunarodno priznata država da slobodno vodi svoju vanjsku politiku i da bira kulturološki krug kojem će pripasti. To je nešto što mi, kao nezavisna država. Slobodna država, članica NATO-a i država koja treba da bude prva naredna članica EU ne smijemo gledati ćuteći, jer bi nekoj drugoj državi ili ovoj, sve jedno je, moglo pasti naum da naši izbori nisu u skladu sa njihovim inetresima”, kazala je Strujić-Harbić.

    Ona je poručila da je očigledno, a potvrđuju ne samo kada je u pitanju agresija na Ukrajinu već i svi duhovi nazadnih ideologija koji je probuđen i kod nas, da “apsolutno ništa nismo naučili iz Drugog svetskog rata, zatim agresije na Bosnu i Hercegovinu i drugih ratova”.

    “Danas je prilika da svi u ovom teškom momentu za Ukrajinu dignemo glas u odbranu mira slobode i demokratije! Prilika je da kao društvo,koje je u veoma izazovnom vremenu, prepoznamo opasnosti retrogradnih ideologija koje vrebaju svaku slabost demokratskih i naprednih ideja da posiju sjeme zla i stradanja. Prilika je da i naša država a i ostali demokratski svijet nauči da mora biti učinkovitija u zaštiti mira i slobode. Ovdje jasno i nedvosmisleno moramo reći glasno NE agresiji na Ukrajinu i jednom zločinakom pohodu i zločinu protiv čovječnosti koji se tamo dogadja”, istakla je poslanica BS.

    Upitala je da li je i nas agresija na Ukrajinu dodatno potstakla na razmišljanje koliko smo kao država sigurni u ovim okolnostima i to u svim aspektima sigurnosti, od bezbjednosnog, preko socijalnog i svakog drugog.

    “Sigurna sam, a već nekako i osjećamo posljedice agresije u sigurnosnom i ekonomskom smislu, i to se pokazuje svih ovim mjeseci. Jedini štit u ovom momentu je što smo pod kišobranom NATO-a, i to je još jedan dokaz vizionarske politike u prethodnom periodu, a u kojoj smo veoma aktivno sudjelovali i mi iz Bošnjačke stranke, da definitivno trebamo odgovoriti na alarm za buđenje koji je poslan od strane EU zvaničnika za što brže integriranje u Evropsku uniju. Zato mi iz Bošnjačke stranke ovu rezoluciju smatramo opravdanom i sa aspekta njene suštine i sa aspekta naše pripadnosti jednom razvijenom dijelu svijeta i Evrope koji baštini ideje slobode, mira i demokratije, a iznad svega poštovanja suvereniteta i integriteta nezavisnih država i podržaćemo je na glasanju. Vjerujemo da je to jedini ispravan civilizacijski odnos prema agresiji koja svakodnevno uzima živote ljudi, djece, žena i staraca, razara njihovu imovinu i uzima im budućnost ostavljajući trajne posledice na ljude i odnose medju državama i nacijama. Mi ovdje najbolje znamo šta znači rat, posebno među bliskim narodima, i kakve posljedice ostavlja”, zaključila je Strujić-Harbić.

  • Smailović: Asistenti u nastavi da dobiju status nastavnog kadra

    Smailović: Asistenti u nastavi da dobiju status nastavnog kadra

    Bošnjačka stranka će sa zadovoljstvom podržati predložene izmjene Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama i zalažemo se da asistenti u nastavi dobiju status nastavnog kadra, poručio je Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke.

    On je u Skupštini Crne Gore kazao da na nivou države ima oko 400 zaposlenih asistenata, dok djece sa smetnjama u razvoju, ili novi termin koji je nedavno usvojen djece sa invaliditetom, ima pet puta više. 

    „Još 2008. godine, roditeljska udruženja su pokrenula servis u školama, asistencije u nastavi i uključivanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama.  Zamisao je bila da radi jedan asistent na jedno dijete, da asistenta ima i dijete sa lakšim smetnjama, i sve je ukazivalo na uspješan program i ako je bilo dosta poteškoća na koje su nailazila i djeca i asistenti, ali i roditelji. Glavni nosioci cijelog tereta definitivno su asistenti. Time može da se bavi neko ko ima izuzetne sposobnosti, vrline, empatiju, hrabrost i znanje“, istakao je Smailović.

    On podsjeća da se broj djece kojima je potreban asistent u nastavi povećava iz godine u godinu.

    „Godine 2015, Ministarstvo prosvjete preuzelo je brigu o finansiranju asistenata i unaprijedilo položaj u inkluzivnom obrazovanju, što je tada bio veliki iskorak za društvo, jer zemlje u regionu još uvijek nisu imale dovoljno dobro razvijen servis. Opet bih pripisao velike zasluge asistentima u nastavi, jer su se oni potrudili da to izgleda onako kako treba, i u većini slučajeva budu toj djeci roditelj, psiholog, pedagog, predavač i drug, a nikako samo tehnička podrška.  Sva odgovornost je na asistentima i sva dostignuća su u rukama asistenta koji su se borili godinama i dali veliki doprinos društvu i inkluzivnom obrazovanju.
    Ja lično smatram, jer sam radio kao nastavnik, da je osmočasovno radno vrijeme prevelika norma za ovako težak i stresan posao, gdje se asistent bori sa raznim oblicima hiper aktivnosti, ali i sa pridruženim zdravstvenim problemima i da nerijetko budu i medicinski radnici“, rekao je Smailović.

    On je pozvao da se omogući da asistenta u anstavi imaju i djeca sa lakšim smetnjama.

    „Danas se nalazimo ovdje da govorimo o asistentima i o njihovim potrebama. To su ljudi koji nisu nastavni kadar i djeci sa invaliditetom predstavljaju sve. Crna Gora će biti lider u Evropi ako se donese zakon  u korist asistenata. Evropa ima druge modele i specijalne škole za djecu sa smetnjama, a inkluzivni model je bolji od specijalnih skola. Hrvatska i dalje finansira asistente putem projekata, i ima problem uopšte naći asistente. BiH je sada na nivou kao kad smo mi bili 2008, dok je u Srbiji finansiranje putem projekata. Zaključujem ovim da je Crna Gora lider u regionu, a i šire. Zato se zalažemo da se asistentima riješi radno pravni status po modelu nastavnog kadra, što podrazumijeva da ako u matičnoj školi nemaju punu normu, ona može biti popunjena u drugoj ustanovi u kojoj postoji potreba“, zaključio je Smailović.

  • Strujić-Harbić pitala ministra Spajića: Da li će se na mjesta direktora ustanova socijalne zaštite birati ljudi koji su stručni ili će se birati politički podobni kandidati?

    Strujić-Harbić pitala ministra Spajića: Da li će se na mjesta direktora ustanova socijalne zaštite birati ljudi koji su stručni ili će se birati politički podobni kandidati?

    Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić, u okviru poslaničkih pitanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića pitala je da li će se na direktorskim mjestima ustanova socijalne zaštite birati ljudi koji su stručni ili će se birati politički podobni kandidati.

    “Zakonom o izmjenama i dopuna Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti se, između ostalog, definiše i način izbora direktora ustanova socijalne i dječje zaštite, koji se u odnosu na uređenje istog pitanja dosadašnjom zakonskom regulativom, razlikuje u tome što se za direktora ustanova socijalne i dječje zaštite, pored lica sa visokom stručnom spremom koja imaju najmanje 3 godine iskustva u oblasti socijalne i dječje zaštite, mogu birati i lica sa visokom stručnom spremom koja imaju najmanje 5 godina iskusta u državnim organima ili organima lokalne samouprave, na osnovu provjere sposobnosti od strane komisije koju formira Ministarstvo finansija i socijalnog stranja.

    Postavlja se pitanje na koji način navedene izmjene i dopune Zakona obezbjeđuje izbor kvalitetnijih i stručnijih “direktora”, ako iste propisuju značajno blaže uslove, odnosno kvalifikacije koje apsolutno ne garantuju ikakvo znanje i iskustvo iz oblasti socijalne i dječje zaštite?

    Kako je moguće da bilo ko sa visokom stručnom spremom npr.  rudarski inženjer, uzevši u obzir činjenicu da ne postoji nikakvo ograničenje po pitanju struke koju osoba koja se kandiduje za izbor direktora mora da posjeduje, može da bude neko ko uopšte ima pravo na kandidaturu, a ne na, ne daj Bože, zauzimanje itekako odgovorne i nezahvalne pozicije, rukovodioca ustanove socijalne i dječje zaštite.

    Ovakvo uređenje vrlo osjetljive oblasti, koje zasigurno predstavlja ostrašćeno i vlašću zaslijepljeno  stvaranje prostora za manipulaciju i realizaciju predizbornih obećanja i političkih kadrovskih rješenja, predstavlja katastofalnu banalizaciju i zloupotrebu zakonodavnih ovlasti zarad političkih i ličnih interesa pojedinca iz ove Vlade, koja je u direktnoj suprotnosti sa evropskim standardima.

    Takođe, nije nam jasno, ni to ko i na koji način i sa kojim referencama može biti imenovan za člana Komisije za provjeru sposobnosti kandidata, i na osnovu kojih kriterijuma će ta ista Komisija vršiti provjeru znanja i sposobnosti prijavljenih kandidata za direktora. Koliko se da primjetiti iz svega navedenog ne postoji nikakva garancija da će novoizabrani direktori biti kvalitetnija rješenja od postojećih.

    Ono što moram napomenuti jeste da je većina Ustanova tražila je  tumačenje Zakona kako ne bi napravila prekršaj samog Zakona, zbog njegovih kontradiktornosti. Zakonodavni odbor Skupštine CG  se oglasio nenadležnim da daje autentično tumačenje Zakona i ako je to Ustavom obavezan da čini, dok je to postalo nova nadležnost predlagača. Bez obzira na urgentnost zbog samih rokova koji se pominju u navedenom zakonu tumačenja istog još uvijek nema  i samim tim, ne postoji pravnik koji će vam sa sigurnošću reći kako ispravno primjeniti Zakon”, kazala je Strujić-Harbić.

  • Strujić-Harbić: Turisti zamjeraju izvođenje radova tokom turističke sezone

    Strujić-Harbić: Turisti zamjeraju izvođenje radova tokom turističke sezone

    Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić pitala je danas premijera Zdravka Krivokapića, dokle se stiglo sa rekonstrukcijom nekoliko infrastrukturnih projekata od izuzetnog značaja za Pljevlja i sjever Crne Gore, kako se obezbijedila kvalitetna povezanost sa zemljama okruženja.

    ”Mnogi turisti koji putuju zamjeraju izvođenje radova tokom turističke sezone. Mnogi turisti čekaju dugo na granici, a nedovoljna je i signalizacija na ovom putu. Imali smo skoro primjer da je vozač “sletio” u rupu jer nije bilo signalizacije na ovoj dionici. Najviše su oštećeni mještani sela koji imaju svakodnevnu potrebu da koriste ovaj pravac. Do Prijepolja ima svega oko 30 kilometara, a sada je potrebno sat i po za tu daljinu”, rekla je poslanica Strujić-Harbić.

    Premijer je kazao da je Vlada zainteresovana za ravnomjeran razvoj zemlje.

    ”Sve ovo o čemu ste pričali smo zatekli kao stanje, nijedan ugovor nije ova Vlada potpisala već imamo nešto što je neko prije nas dogovarao. Za značajan put Pljevlja – Mihailovica, u dužini 12,6 kilometara, u iznosu od sedam i po miliona eura, radovi su dati Štrebagu iz Austrije. Ugovor je potpisan 25. februara prošle godine, a radovi se izvode po određenoj dinamici. Svakog zabrinjava, i građane Pljevalja i turiste, zašto se ovi radovi čine u ovom periodu turističke sezone. Da bi se ispoštovali rokovi, Uprava za saobraćaj je odlučila da se radi i u ovom periodu. Najvažnije je da će se radovi završiti u predviđenom roku, do 16. novembra. Što se tiče regionalnog puta do Bosne i Hercegovine, imao sam priliku samo jednom da tuda prođem i stvarno je zasluživao i prije da bude urađen. Ugovor je potpisan 6. maja 2019. godine. Dužina trase je 16,3 kilometra, a cijena radova 12,1 miliona eura. Osnovni razlog zašto je došlo do prekoračenja roka leži u činjenici da nijesu završeni imovinsko pravni odnosi. To je nešto što je prisutno skoro za svaki projekat. Mi krećemo u projekat bez riješenih pravno-imovinskih pitanja, pa se često dešava da se dešavaju problemi”, rekao je premijer, ističući da je isti problem i za ostale pomenute putne pravce.

  • Ibrahimović: Građani bihorskih sela zabrinuti za vazduh i životnu sredinu usljed uticaja vojne vježbe “Munjeviti udar”

    Ibrahimović: Građani bihorskih sela zabrinuti za vazduh i životnu sredinu usljed uticaja vojne vježbe “Munjeviti udar”

    Predsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Ervin Ibrahimović, pitao je danas u parlamentu ministra ekologije, urbanizma i prostornog planiranja da li je bilo i u kojoj mjeri negativnog uticaja na vazduh i životnu sredinu zbog vojne vježbe “Munjeviti udar” vojske Srbije, koja je nedavno izvedena na području Peštera, pograničnoj zoni sa Crnom Gori i šta je Vlada preduzela po pitanju zaštite životne sredine Crne Gore od tog uticaja?

    “Građani su zabrinuti za kvalitet vazduha nakon vrlo opsežne vježbe koja je vršena bojevom municijom. Uništeni su pašnjaci, stradale su šume stanovnicima koji gravitiraju u ovoj pograničnoj zoni”, kazao je Ibrahimović.

    On je istakao da je dužnost svake Vlade da zaštiti životnu sredinu i da je opravdana zabrinutost stanovnika bihorskih sela usljed ove vojne akcije.

    Nažalost, resorni ministar sa savjetnicima nije imao odgovore na konkretna pitanja.