Kategorija: Skupštinske diskusije

Na osnovu člana 187 Poslovnika Skupštine Crne Gore, postavljam sljedeće pitanje predsjedniku Vlade Crne Gore, gospodinu Dušku Markoviću:

Poštovani predsjedniče Vlade,

Kada će biti privedena kraju i puštena u funkciju prioritetna dionica auto-puta Bar- Boljare i da li je tačno da će država biti oštećena za 134 miliona eura propustima do kojih je došlo prilikom priprema za gradnju auto-puta?

OBRAZLOŽENJE:

Izgradnja autoputa Bar – Boljare je najkompleksniji razvojni infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore, čiju realizaciju, prema istraživanjima javnog mjenja, podržava velika većina građana. S toga, izuzetno je važno da građani dobiju potpune i tačne informacije o projektu od kojeg se očekuje da ekonomski transformiše i integriše Crnu Goru, da konačno na kvalitetan i savremen način poveže resursima bogati sjever sa centralnim i južnim regionom, ali i Crnu Goru sa regionom i dalje sa evropskom mrežom autoputeva. Završetak projekta je najbolji poziv Vlade potencijalnim investitorima da pokrenu svoj biznis i na sjeveru , da se stvaraju bolje perspektive za rad , gradjanima nagovještavaju bolji dani i da će se konačno smanjivati potreba gradjana sa sjevera da idu trbuhom za kruhom.

Međutim, ugovoreni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici autoputa Bar-Boljare ističe ove godine, ali se i dalje, sa različitih adresa, mogu čuti nedoumice oko cijene izvođenja radova na petlji Smokovac, obima ugovorenih radova, očekivanog obima naknadnih radova koji se, u različitim interpretacijama, mjeri desetinama, čak i stotinama miliona eura i konačno, a što javnost i ponajviše zabrinjava, nedoumice oko stvarnog datuma završetka radova.

Svjedoci smo da resorni ministar gospodin Osman Nurković sa velikom posvećenosću u saradnji sa Vladom sprovodi aktivnosti kako bi se omogućila realizacija narednih dionica, što svakako ohrabruje i raduje naše gradjane. Takodje nam daje za pravo da vjerujemo da će se u pripremi naredne faze realizacije ovog projekta realno sagledati svi propusti, ako ih je bilo i da će se izbjeći situacije koje bi dovodile do kašnjenja realizacije.

Odgovor tražim i u pisanoj formi.

Poslanik mr Ervin Ibrahimović

Odgovor predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića

Poštovani poslaniče Ibrahimoviću,

Ekonomska politika crnogorske Vlade usmjerena je na stvaranje uslova za bolji kvalitet života naših građana, a bolji životni standard u velikoj mjeri zasniva se na izgradnji kapitalne infrastrukture kao pretpostavki ukupnog razvoja.

Izgradnja autoputa je najzahtjevniji projekat koji se trenutno realizuje u Crnoj Gori, a usudio bih se reći – i najsloženiji projekat koji se ikada izvodio na ovim prostorima. I to ne samo u građevinskom smislu.

Od autoputa se s pravom očekuje da postane zamajac ekonomije, da generiše dodatni potencijal naše privrede, da osigura razvojnu perspektivu kroz otvaranje novih radnih mjesta, ali i da obezbijedi odsudni doprinos za ravnomjerniji regionalni razvoj. Ta očekivanja sa nama dijele i građani, i upravo oni, kao što ste i kazali, podržavaju gradnju autoputa. 

Međutim, nijesu samo finansijska, organizaciona i građevinska zahtjevnost autoputa jedini izazovi koji ga prate. 

Od jednog dijela medija i javnosti učestala su osporavanja ovog projekta, kroz plasiranje netačnih informacija i afirmisanje nekredibilnih analitičara, odnosno nepouzdanih izvora takvih informacija. Na taj način se u javnosti podstiče zabrinutost i nepovjerljivost u ono što je nesumnjiv uspjeh i rezultat vidljiv na terenu svakog dana. 

Zato ću krenuti redom.

Učestale navode koje i Vi spominjete, da će država biti oštećena za 134 miliona eura navodnim propustima do kojih je došlo prilikom priprema za gradnju auto-puta, demantuju brojne i nesporne činjenice. 

Ugovor o projektovanju i izgradnji prioritetne dionice Smokovac-Mateševo zaključen je na temelju Idejnog projekta, a ne na bazi Idejnog rješenja, kako se nedavno moglo čuti u pojedinim crnogorskim medijima. 

U Idejnom projektu definisan je početak dionice Smokovac-Mateševo od stacionaže «nula» koja se nalazi nakon buduće petlje Smokovac, gledano iz pravca Podgorice. Ugovorom je jasno definisana obaveza Izvođača radova da uradi Glavni projekat, izgradi, nabavi i ugradi opremu i instalacije za dionicu Smokovac – Mateševo, u dužini od 41 km, počevši od stacionaže „nula“. 

Sve navedeno – za cijenu od 809,5 miliona eura. Moram o detaljima, zbog dušebrižnika.

Ugovorom je utvrđeno i da se ugovorena cijena može korigovati do 10% u slučaju potrebe za izvođenjem naknadnih i nepredviđenih radova. U pitanju je jedan od ključnih principa i modela FIDIC ugovora i opštih uzansi o građenju, koje se primjenjuju svuda na svijetu i nijesu specifičnost ni Crne Gore, niti našeg autoputa. 

Tokom pripreme Projektnog zadatka za Glavni projekat ove dionice autoputa, koji je sastavni dio ugovorne dokumentacije, prepoznati su i radovi koje je potrebno realizovati u okviru planirane investicije. 

Dakle, ne može se govoriti o (citiram) – „zaboravljenim radovima“. Radi dodatnog pojašnjenja – petlja Smokovac nije zaboravljena već je ona, shodno Detaljnom prostornom planu autoputa Bar – Boljare, sastavni dio jedne od sljedećih dionica autoputa, i to dionice Smokovac – Farmaci. Glavnim projektom petlje Smokovac predviđeno je da se ona realizuje fazno, upravo iz razloga kvalitetnog i sveobuhvatnog priključenja Glavnog grada na prioritetnu dionicu autoputa Bar – Boljare.

Jednostavnije kazano – na autoputu, petlja postoji onamo gdje se trebaju povezati dvije dionice ili dva autoputa, a u ovom slučaju ona će se graditi onda kada se krene u gradnju dionice Smokovac – Farmaci, odnosno kad autoput nastavi da se razvija prema Baru, kao krajnjem odredištu na južnoj strani.

Do tada, stacionaža „nula“, odnosno priključak na Smokovcu, ostvaruje svoju svrhu i funkciju na njegovom sjevernom kraku prema Mateševu.

Kada je riječ o navodno zaboravljenim radovima na sistemu za vodosnabdijevanje, žao mi je što su neodgovorni navodi i ocjene i u tom dijelu zadobili nove varijacije i dimenzije. Naime, okolnost da smo projekat željeli da unaprijedimo i obezbijedimo mu dodatnu razvojnu vrijednost – zlonamjerno je proglašena propustom. 

A istina je da je ocijenjeno kao racionalno i izuzetno važno da se prilikom izgradnje autoputa obezbijede uslovi i za vodosnabdijevanje lokalnog stanovništva, kao i za buduće razvojne potrebe područja koja gravitiraju koridoru autoputa, što prevazilazi potrebe autoputa kao infrastrukturnog objekta. 

Da opet budem jednostavan – infrastruktura i opremanje autoputa ne treba da služi samo sebi, to jest autoputu – već gradovima, selima, naseljima i građanima koji u njima žive.  

Često su se mogli čuti i komentari da projektom nije predviđeno napajanje električnom energijom, što laičkoj javnosti zasigurno zvuči veoma zabrinjavajuće. Međutim, i ovdje stvari stoje drukčije. 

Ugovorom je jasno definisana obaveza Investitora za obezbjeđenje priključaka za električnu energiju na trasi autoputa, dok će kasnije obezbjeđivanje sredstava za upravljanje elektroenergetskom infrastrukturom, shodno Zakonu o energetici, preuzeti Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS). Protokol koji definiše ova pitanja potpisalo je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva  sa crnogorskim elektroenergetskim preduzećima još 31. oktobra 2014. godine. 

Ni ovdje, kao ni u slučaju vodosnabdijevanja, nema ničeg „propuštenog“ ili „zaboravljenog“.

Gospodine poslaniče, 

Da se vratim na možda i najvažnije pitanje, a to je dodatni trošak za autoput. Ugovorom predviđena suma od 10% za naknadne i nepredviđene radove iznosi 81 milion eura, i predstavlja sredstva iz kojih će se isplatiti izgradnja prve faze radova na Smokovcu; izgradnja sistema za vodosnabdijevanje lokalnog stanovništva; i izgradnja sistema za napajanje električnom energijom. Dakle, sve!

Niti je taj trošak 134 miliona, niti ćemo platiti ijedan euro preko ugovorom predviđene sume, niti će država biti oštećena za ijedan cent. 

Sredstva za finansiranje prve dionice autoputa, odnosno za anuitetnu otplatu kredita, su obezbijeđena. Činjenica je i da zahvaljujući kvalitetnoj finansijskoj konsolidaciji cijelu jednu ratu kredita možemo isplatiti samo od bolje naplate poreza u prošloj godini koja je u odnosu na 2017. godinu bila veća za 180 miliona eura. 

Kada su u pitanju nova iskustva za nastavak autoputa prema Boljarima, odnosno očekivani rokovi za završetak prve dionice autoputa,  želim još jednom da podsjetim da ova Vlada odgovorno pristupa realizaciji kapitalnih i razvojnih projekata. Svaki problem koji smo uočili na prioritetnoj dionici, iskoristićemo kao iskustvo za kvalitetniji i brži odgovor na narednim dionicama.

Stoga je imajući u vidu zahtjeve i izazove ovako složenog projekta sa kojim se po prvi put srijećemo, od samih rokova važniji aspekt izvjesnosti. 

Nije bilo tako davno kad smo svi zajedno priču o autoputu posmatrali kao jednu lijepu ali veliku i teško ostvarivu želju. 

Zahvaljujući vanrednim naporima Vlade i Ministarstva – danas su prvi kilometri autoputa već formirani na terenu; po njima se prolazi; mostovi povezuju klisure; a probijeni tuneli su planine i brda pretvorili u cestu. 

Zbog svega toga – mogu da Vam potvrdim da ćemo već tokom naredne godine pustiti u saobraćaj autoput od Podgorica do Mateševa, na dobro svih građana i dobro Crne Gore. 

Hvala na pažnji.