Kategorija: top

Bošnjačka stranka na predstojećim lokalnim izborima, prvim od sticanja punopravnog statusa opštine Tuzi, nastupiće samostalno, a uvjeren sam da odbornička lista predstavlja dobar primjer kako je u politici moguće spojiti mladost i iskustvo, kazao jeHaris Ramović, nosilac liste „Bošnjačka stranka – Mudar izbor”.
– Na izbornoj listi Bošnjačke stranke nalazi se veliki broj obrazovanih ljudi, uspješnih privrednika i uglednih domaćina. U potpunosti je ispoštovana kvota koja se odnosi na manje zastupljen pol na listi. Kandidati na izbornoj listi Bošnjačke stranke su i Starotuzani, ali i oni koji su se zadnjih nekoliko decenija doseljavali iz svih krajeva Crne Gore i izabrali našu opštinu za svoj dom – kazao je Haris Ramović.
Nosilac liste „Bošnjačka stranka – Mudar izbor” je istakao da se zalažu za bolji položaj bošnjačkog i drugih manjinskih naroda, kao i svih građana u Opštini Tuzi.
– Zalažemo se za unapređenje putne infrastrukture. Ne smijemo zaboraviti ni vodovodnu i komunalnu infrastrukturu koje su jako bitne, kao i veća budžetska izdvajanja za najvažnije, rekao bih životne projekte ljudi – kaže Ramović.
Kao prioritet Haris Ramović navodi izgradnju osnovne škole u naselju Karabuško polje.
– Osnovna škola u Karabuškom polju je projekat koji je Vlada Crne Gore prepoznala kroz kapitalni budžet. Kako je Bošnjačka stranka bila inicijator ove ideje, ona će biti i neko ko će intezivno pratiti njegovu realizaciju. Bošnjačka stranka smatra da sva djeca u Tuzima trebaju da imaju jednaku mogućnost za savremeno obrazovanje – kazao je Ramović.
Bošnjačka stranka će se zalagati, kako ističe nosilac liste za lokalni parlament u Tuzima, i za još nekoliko infrastrukturnih projekata.
– Riječ je o početku izgradnje bulevara od Podgorice ka Tuzima, odnosno prve faze do rijeke Cijevne, kao i izgradnja multifunkcionalnog objekta u naselju Karabuško polje koji će imati višenamjenski sadržaj. Tu je i izgradnja akva parka, kao direktne strane investicije kojim će se poboljšati ukupna turistička i zabavno rekreativna ponuda – najavio je Ramović.
Haris Ramović navodi da će nakon 3. marta sa budućim partnerima pregovarati prvenstveno o rokovima za realizaciju njihovih programskih ciljeva. 
Upravo to im je, kako kaže nosilac liste Bošnjačke stranke, prioritet u političkom radu.
– Politika Bošnjačke stranke isključivo se kreira prema interesima naših sunarodnika i svih građana. Njima u kampanji obećavamo isključivo ostvarivanje našeg izbornog programa – rekao je Ramović.
Haris Ramović pozvao je građane Malesije da u nedjelju, 3. marta izađu na izbore i zaokruže broj šest, jer je to, kako ističe, „Mudar izbor”.

U Baru u toku je izrada projektne dokumentacije za početak izgradnje zgrade od 75 stambenih jedinica, u cilju rješavanja stambenih potreba penzionera u ovoj opštini, saopšteno je na sastanku predsjednika barske opštine Dušana Raičevića i ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića.

Početak izgradnje planiran je u prvoj polovini ove godine, za gradnju zgrade opština je obezbijedila lokaciju i ustupila zemljište, a Fond PIO uplatio je sredstva u iznosu od 200.000 eura, Udruženju penzionera, na ime sufinansiranja ovog stambenog objekta.

Kako je saopšteno iz barske opštine, na sastanku Purišića i Raičevića zaključeno je da između Ministarstva rada i socijalnog staranja i opštine Bar postoji dobra saradnja i da ima prostora za njeno dalje uneprijeđenje i dinamiziranje.

“Ministar je podsjetio da u prethodne dvije godine imamo na nivou države visoke stope privrednog rasta, kao i da se uvećava budžet za socijalna davanja, što je popravilo socio-ekonomske prilike u društvu. U prethodnoj godini za materijalna davanja u socijalnoj i dječijoj zaštiti opredjeljeno je oko 80 miliona eura, što je na nivou od oko dva odsto BDP-a. U prethodnoj godini u fokusu je bio razvoj sistema socijalnih usluga i uvođenje sistema kvaliteta u ovu oblast kroz licenciranje pružalaca usluga”, kaže se u saopštenju.

Purišić je naglasio da je najbolji način da se izborimo sa aktuelnim socijalnim izazovima  otvaranje novh radnih mjesta. I u prethodnoj godini, kako je kazao, bilježimo rast zaposlenosti od 4,3 odsto na niovu države.

“Podaci koje je objavo Monstat, a tiču se apsolutnog i relativnog siromaštva pokazuju da se ono svake godine smanjuje, što ukazuje da građani imaju koristi od visokog privrednog rasta koji imamo već nekoliko godina. Takođe, ovo istraživanje ukazuje da su socijalna davanja smanjila stopu rizika od siromaštva za više od sedam odsto.   U Baru je zaposlenost u prošloj godini porasla za 2,5 odsto”, dodaje se.

Sagovornici su konstatovali da je Program aktivne politike zapošljavanja tokom prethodne godine dao uspješne rezultate zapošljavanjem 968 lica sa evidencije nezaposlenih ZZZCG.

“Predsjednik Opštine, Dušan Raičević je kazao da lokalna samouprava daje svoj doprinos u vođenju odgovorne socijalne politike,u dijelu socijalnih davanja i upoznao je ministra sa određenim strategijama kako i na koji način Opština Bar utiče na kreiranje novih radnih mjesta, prvenstveno kroz programe podsticanja preduzetništva i ženskog preduzetništva,što predstavlja dodatni doprinos smanjenju stope nezaposlenosti koja je u proteklom periodu u Baru značajno umanjena”, navode iz Opštine.

Takođe Raičević je istakao jasnu spremnost da Opština Bar u saradnji sa Ministarstvom ide u pravcu realizacije značajnog projekta za ovaj grad a to je izgradnja Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju.

Raičević je istakao da je ovo prilika da se kandiduje još jedna od ideja koju smo pokušavali u prethodnom periodu da razradimo, a to je da se pokrene inicijativa da se u saradnji i sa Vladom i resornim Ministarstvom otvori Dom za stare Baru.

Purišić je naveo da se za socijalna davanja za opštinu Bar na godišnjem nivou opredjeljuje oko 3,8 miliona eura i da je u realizaciji planiranih projekata neophodno koordinirati saradnju državnih i opštinskih organa.

“Spremni smo da podržimo projekat Dnevnog centra, rad stručnog osoblja, kao i opremanje objekta“, poručio je Purišić.

U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje 38.597 nezaposlenih. Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintezivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima, rekao je u intervjuu CdM-u direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić. On kategorično tvrdi da ZZZ ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već da evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Prema njegovim riječima ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Prioriteti ZZZ prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, biće i dalje mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

CdM: Koliko se nezaposlenih danas nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, koliko je od ovog broja visokoškolaca?

Mustafić: Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori se nalazi 38.597 nezaposlenih, od čega 5.161 visokoškolac. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 9.265 lica, dok je visokoškolaca manje za 1.097. Stopa registrovane nezaposlenosti trenutno je 16,64 odsto, što je 3,99 procentnih poena niže nego lani.

CdM: Jeste li zadovoljni padom stope nezaposlenosti ili bi ona, prema Vašem mišljenu, mogla biti manja?

Mustafić: Sa zadovoljstvom ističem da je, minule dvije godine, došlo do pozitivnih pomaka i stabilizacije kretanja na tržištu rada. Ipak, to ne znači da konačna slika ne može biti bolja. Naprotiv, vjerujem da će mjeseci pred nama pokazati da će stopa biti značajnije niža, odnosno da će, u narednom periodu, uslijediti zapošljavanja prvenstveno zbog turističke sezone. Prije svega mislim na činjenicu da svake godine, u drugom i trećem kvartalu, stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja.

Sa druge strane, privlačenjem investitora koji mogu uticati na trajnije zapošljavanje ljudi, iskoristio bi se veliki potencijal domaćih radnika. To bi imalo mjerljive efekte, a pokazali bi i da smo na dobrom putu, bliži evropskom prosjeku. Kao i do sada, Zavod će se, slijedeći zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike resornog ministarstva u oblasti zapošljavanja, krajnje odgovorno i profesionalno odnositi prema svim izazovima i, u skladu sa mogućnostima, uticati na njihovo rješavanje.

Blagi pad nezaposlenosti u Crnoj Gori, evidentiran i prošle godine, rezultat je, između ostalog, uspješne realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, koje sprovodi i finansira Zavod u cilju povećanja zaposlenosti.

CdM: Koliko je lani izdato dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, a koliko očekujete da bi to moglo biti ove godine

Mustafić: Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori uređeno je Zakonom o strancima. Definisano je da Vlada, godišnje, utvrđuje kvote – broj radnih dozvola za strance. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2018. izdato je 26.327 (15.132 u kvoti i 11.195 van kvote) dozvola, što je za 25,55 odsto više u odnosu na 2017. kada ih je izdato 20.969. Ovogodišnja kvota za privremeni boravak i rad stranaca, Vladinom odlukom, precizirana je na 20.454 dozvole.

CdM: Da li ova brojka zabrinjava, te da li to znači da se ne koristi dovoljno potencijal domaće radne snage? Koji je razlog tome?

Mustafić: Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Ova pojava je u stalnom rastu posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintenzivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima. Takođe, treba imati u vidu da izražena nezaposlenost, u zemljama iz okruženja, domaćim poslodavcima pruža mogućnost da potrebe zadovolje, uglavnom, jeftinijom radnom snagom. Crnogorsko tržište rada obilježava i sezonski karakter koji se ogleda u različitom obimu i strukturi tražnje i zapošljavanja u toku godine, pri čemu dolazi do preklapanja poljoprivredne i turističke sezone, što otežava mobilnost domaće radne snage.

Sve ovo ukazuje da je ubuduće neophodno blagovremeno planirati potrebe za radnom snagom, kako bi se na kvalitetan način sagledala sezonska ponuda domaćeg kadra – posebno u građevinarstvu, zanatskim uslugama, turizmu i poljoprivredi.

Ovdašnje poslodavce, takođe, neophodno je konstantno podsjećati na višestruke benefite od intenzivnijeg zapošljavanja domaćih radnika. Tu prije svega mislim na poboljšanje standarda, ali i veći priliv sredstava u budžet kroz uplatu poreza i doprinosa na zarade.

CdM: Kakve mjere ste predvidjeli ove godine za podsticanje zapošljavanja u manje razvijenim sredinama, te koje grupe će biti u fokusu?

Mustafić: Svjedoci smo činjenice da su gradovi na sjeveru države svakim danom sve prazniji. U Beranama, Pljevljima, Rožajama, Plavu, Kolašinu, Mojkovcu, Plužinama i Žabljaku sve se teže dolazi do zaposlenja, a te opštine karakteriše i loša ekonomska situacija, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, ali i odstustvo investicija. U namjeri da ovom, evidentnom, problemu pristupi na pravi način Zavod za zapošljavanje je i prošle godine pokazao da itekako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. Naime, u 2018. godini, u programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovala lica iz sjevernog regiona.

Nastojaćemo da takvom dinamikom nastavimo i ove godine kako bi im, učešćem u programima, omogućili sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja.

Ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Obezbjeđivanje njihove veće zaposlenosti jedan je od prioriteta koji se poklapa i sa Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020. Zato će prioriteti Zavoda, prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, i dalje biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

CdM: Kako ocjenjujete saradnju Zavoda sa javnim službama za zapošljavanje iz zemalja Evropske unije, i koliko je zapravo interesovanje naših državljana za rad u Njemačkoj, ali i ostalim zemljama članicama EU?

Mustafić: S obzirom na to da se Crna Gora, a time i Zavod za zapošljavanje, priprema za članstvo u Evropskoj uniji, saradnja sa državama iz okruženja i članicama EU je veoma bitna.

Detaljno analiziramo i razmatramo svaku ponudu koja stigne od inostranog poslodavca, privatne agencije za zapošljavanje ili javne službe za zapošljavanje iz inostranstva. Zavod, međutim, ne posreduje između crnogorskih državljana i inostranih poslodavaca, jer Zavod ne radi direktno posredovanje za strane poslodavce, kao što to radi za crnogorsko tržište. Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama.

Takođe, razlog aktivnosti Zavoda prilikom zapošljavanja u inostranstvu je i da se minimiziraju nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i sprečavnja nelegalnih migracija. Naime, vrlo često, i to putem društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu. Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada “na crno”, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi.

Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći, ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo, na sajtu Zavoda se može naći veliki broj informacija o životu i radu u inostranstvu, kao i praktičnih savjeta i upustava kako se zaštiti prilikom života i rada van granica Crne Gore.

CdM: Čuju se sporadično optužbe da Zavod “namješta i fingira” broj nezaposlenih, odnosno da brojke koje objavljujete nijesu tačne. Šta Vi kažete? Da li je to moguće uraditi?

Mustafić: Zavod za zapošljavanje ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Podaci o nezaposlenim licima unose se kroz aplikacije u jedinstveni informacioni sistem na nivou svih opština u Crnoj Gori. Taj posao radi oko 70 savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju i u realnom vremenu je moguće prikazati broj nezaposlenih. Tehnologijom rada propisan je sistem unosa podataka u jedinstveni informacioni sistem u bazu podataka Zavoda.
Podsjećam, anketna stopa, koju izračunava Monstat, iznosi 14,1 osto i niža je za 2,54 procentna poena od registrovane stope nezaposlenosti, koja iznosi 16,64 odsto.

Na našoj evidenciji je još visoko prisustvo lica koji, aktivno ne traže posao, već se prijavljuju zbog ostvarivanja određenih prava. Naime, nezaposleni, registracijom kod Zavoda, ostvaruju pravo na socijalna davanja, novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti i novčanu naknadu po osnovu utvrđenog stepena invaliditeta.

Na povećanje nezaposlenosti, u velikoj mjeri, uticao je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se ostvarivanje određene, Zakonom utvrđene, naknade vezivalo za status nezaposlenosti. S druge strane, na smanjenje broja registrovanih nezaposlenih uticale su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Već dvije godine nezaposleni koji ne traže posao, već žele samo da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje ne moraju se prijavljivati Zavodu. Grupa, takozvanog neaktivnog stanovništva, to pravo ostvaruje isključivo i direktno preko Fonda zdravstva.

Ponoviću, u skladu sa Zakonom, đaci i studenti nijesu na raspolaganju Zavodu. Takođe, kroz program Stručnog osposobljavanja visokoškolaca, uključena lica stiču prvo radon iskustvo, u nivou obrazovanja i za vrijeme trajanja programa visokoškolci se, zbog angažmana kod poslodavca, ne mogu smatrati nezaposlenim licima. Vjerujem da će doći vrijeme kada će na evidenciji ostati osobe koje, zaista, aktivno, traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada.

CdM: Jeste li zadovoljni iznosom budžeta sa kojim ćete raspolagati u ovoj godini? Na koje projekte ćete utrošiti najviše novca?

Mustafić: Budžetom Crne Gore za ovu godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz Akcionog plana koji sprovodi Zavod za zapošljavanje opredijeljeno je 9,3 miliona eura, od kojih je šest miliona eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Tokom ove godine Zavod će objaviti Javni poziv za finansiranje projekata rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom–grant šemu, vrijednu tri miliona eura.

To će omogućiti uključivanje oko 400 osoba sa invaliditetom. Za kreditno otvaranje 60 novih radnih mjesta u ovoj godini predviđeno je 300 hiljada eura. Ističem da su uslovi kreditiranja povoljniji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaja sredstava.

Za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja raspolažemo sa tri miliona eura. Taj iznos omogućiće realizaciju programa za zapošljavanje oko 2.230 nezaposlenih sa naše evidencije. To su skromna sredstva, u odnosu na potrebe tržišta rada, ali ćemo nastojati da realizujemo najpotrebnije programe i one koji daju najbolje rezultate.
Programi će i ove godine biti namijenjeni mladim osobama, ženama, dugoročno nezaposlenim, kao i korisnicima materijalog obezbjeđenja porodice.

Zavod će i u ovoj godini nastojati da poboljša kvalitet usluga i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se što veći broj lica sa naše evidencije uskoro i zaposli.

Prva dionice autoputa, od Smokovca do Mateševa biće završena za oko godinu i zajedno sa ostalim infrastrukturnim projektima doprinijeće razvoju i valorizaciji sjevera, poručio je ministar saobraćaja Osman Nurković.

Nurković je u emisiji TVCG “Vrh zimski program”, koja je emitovana iz Ski centar “Hajla” u Rožajama, kazao da se bez dobre infrastrukture ne mogu na pravi način ni valorizovati ski centri.

“Vlada pored ulaganja desetina miliona eura u ski centre ulaže i u puntnu infrastrukturu. Nikada u istoriji se nije više ulagalo u infrastrukturu. U naredene dvije do tri godine sjever će biti ogromno gradilište gdje se planiraju ulaganja desetina miliona eura u putnu infrastrukturu”, kazao je Nurković.

Uz kašnjenje, prva dionica autoputa, kako kaže Nurković biće završena za oko godinu.

Pored toga, izgradnja puta Jezerine-Lubnice-Berane, skratiće, kaže ministar, put od Kolašina do Berana za oko 35km.

“Tako će praktično od Rožaja do Podgorice biti od 105 do 110 kilometara puta”, kazao je Nurković i u narednih 15-ak dana najavio raspisivanje tendera za žičaru za novi ski centar na Hajli.

“To će biti ogroman benefit za građane Rožaja, ali i za Crnu Goru”, kazao je Nurković i dodao da će sva ulaganja biti podsticaj građanima da ostanu u Rožajama i da se vraćaju u taj grad.