Kategorija: top

  • Rafet Husović: “BS najuspješniji projekat Bošnjaka Crne Gore u novijoj istoriji”

    Rafet Husović: “BS najuspješniji projekat Bošnjaka Crne Gore u novijoj istoriji”

    Poštovani članovi, simpatizeri, dragi građani, koristim priliku da vam čestitam godišnjicu osnivanja Bošnjačke stranke. Na današnji dan prije 13 godina, nakon dugih priprema, osnovali smo Bošnjačku stranku, što je bio početak realizacije političkog projekta koji je imao za cilj da bošnjački narod u Crnoj Gori dovede na poziciju aktivnog sudionika na političkoj i ukupnoj društvenoj sceni gdje se, slobodno mogu reći, danas po prvi put u svojoj istoriji nalazi.

    Ovo je prilika da objavim dio mog obraćanja sa Osnivačke skupštine Bošnjačke stranke održane 26. februara 2006. godine u Rožajama, čime želim ukazati na to kolika je bila vizionarska moć rukovodstva Bošnjačke stranke i ljudi koji su učestvovali u njenom kreiranju. Uspjeli smo da za ovih 13 godina ostvarimo skoro sve ono što smo tada zacrtali, mnogo više nego što smo tada i vjerovali, i sa sigurnošću mogu da ustvrdim da je Bošnjačka stranka najuspješniji projekat bošnjačkog naroda Crne Gore u njegovoj modernoj istoriji.

    Želim da se iskreno zahvalim svima, posebno svojim sardnicima, članovim i simpatizerima, našim vjernim glasačima, na ogromnoj podršci koju su mi sve vrijeme ukazivali, i koju mi i u ovom trenutku ukazuju.

    Hvala neizmjerno i vidimo se uskoro u zdravlju i dobru!

    Rafet Husović, 26. februar 2019. godine

    Obraćanje Rafet HUSOVIĆ na Osnivačkoj skupštini Bošnjačke strenke 26. februara 2006. godine u Rožajama

    Poštovane dame i gospodo,

    Čast mi je i zadovoljstvo što sam u prilici da selamim i pozdravim drage nam članove i simpatizere novoformirane Bošnjačke stranke, uvažene musafire, odnosno goste, koji su nam ukazali čast da se odazovu našem pozivu, kao i medijske poslenike koji svojim prisustvom uveličavaju naš današnji svečani skup, koji organizujemo povodom objedinjavanja svih značajnijih bošnjačko – muslimanskih nacionalnih partija u jednu, jedinstvenu političku partiju bošnjačko – muslimanskog nacionalnog korpusa pod imenom BOŠNJAČKA STRANKA. 

    Ovaj politički projekat nastao je kao odraz težnji građana bošnjačko-muslimanske nacionalne pripadnosti u Crnoj Gori da se stane na put dosadašnjim i daljnim podjelama, da se prevaziđu konfuzije u vezi sa nacionalnim imenom, nacionalnim interesom i strateškim ciljevima naroda, da se izvrši integracija usitnjenog i zbog toga, nedovoljno snažnog i nedovoljno glasnog političkog tkiva tog naroda.

    Više od deceniju i po dugo političko iskustvo parlamentane demokratije u Crnoj Gori dovelo nas je do uvjerenja da ni vladajuće, a ni snažnije opozicione partije, koje se deklarišu kao građanske i demokratske, nisu htjele, neće i dogledno vrijeme neće htjeti da, na kvalitetan način, riješe goruće probleme Bošnjačko-muslimanskog naroda, a da su brojne nacionalne partije bošnjačkog naroda nedovoljno snažne da bi mogle učiniti značajniji iskorak u tom pravcu.

    Iz tog razloga jedino pravo rješenje vidjeli smo u objedinjavanju svih značajnijih nacionalnih stranaka bošnjačko-muslimanskog naroda u Crnoj Gori u jednu političku partiju, Bošnjačku stranku, smatrajući da će ona, kvantitativno i kvalitativno značajno ojačana, imati mnogo jači uticaj na bošnjačko-muslimansko biračko tijelo i da će povratiti povjerenje bošnjačkog naroda u njegovu nacionalnu partiju, kao jedinog pravog reprezenta i zastupnika, koji će, na valjan i civilizovan način, prezentirati crnogorskoj političkoj javnosti njegov nacionalni interes i boriti se, nenasilnim, demokratskim političkim sredstvima, da se njegov nacionalni interes inkorporira u ustavnu i zakonsku regulativu RCG.

    Samo objedinjeni možemo biti snažni, a samo snažni možemo plijeniti pažnju na sebe kao nacionalni kolektivitet.

    Samo snažnim kolektivnim naporom možemo dati svoj doprinos nastojanjima da se ekonomski, politički, kulturni i etički ambijent u kojem živimo učini podnošljivijim i time stvoriti pretpostavke za zaustavljanje procesa iseljavanja naših sunarodnika, koji premanentno traje, a kraj mu se još ne nazire.

    Beskompromisno zalaganje za punu integraciju bošnjačko-muslimanskog naroda u crnogorsku državu i društvo, bez obzira na ustavnopravni status Crne Gore, osnovni je strateški postulat Bošnjačke stranke iz kojeg proističu svi njeni politički ciljevi i zadaci. Samo u punoj mjeri integrisani u državu i društvo Crne Gore, Bošnjaci/Muslimani neće biti prikračeni za individualna i kolektivna ljudska i građanska prava, a ako to, u izvjesnoj mjeri i budu, tu prikraćenost će dijeliti sa ostalim narodima i drugim etničkim zajednicama koje žive u Crnoj Gori, sa kojima želimo da dijelimo samo dobro, ali i zlo, koje ne želimo, ako se nadnese nad Crnom Gorom i ne budemo mogli da ga izbjegnemo, hoćemo da dijelimo.

    Bošnjaci nisu bili, nisu, i neće biti remetilački faktor u Crnoj Gori. Mi hoćemo skladan, na toleranciji i međusobnom uvažavanju zasnovan suživot, sa Crnogorcima, Srbima, Albancima i pripadnicima drugih naroda i etničkih zajednica koji žive u Crnoj Gori.

    Bošnjaci/Muslimani u Crnoj Gori hoće da budu aktivni učesnici u kreiranju države u kojoj žive, pod uslovom da dobiju pravo da je smatraju i doživljavaju svojom državom. Politički ideal bošnjačko-muslimanskog nacionalnog kolektiviteta i Bošnjačke stranke je da nam Crna Gora pruži mogućnost da se prema njoj ne odnosimo samo kao lojalni podanici, već da je doživljavamo kao svoju državu, svoju domovinu.

    Bošnjačka stranka hoće, također, da uzme aktivno učešće u kreiranju države Crne Gore, bila ona samostalna ili u Zajednici sa Srbijom, ali i u kreiranju budućnosti naroda kojem pripada. Pasivno isčekivanje neizvjesne budućnosti i nevoljno saglašavanje sa nametnutim rješenjima neće biti svojstveno Bošnjačkoj stranci. Bošnjačka stranka će se za svoje političke ciljeve, zasnovane na intereseu svog naroda, boriti beskompromisno, dosljedno, uporno i istrajno.

    Težnja i najviši interes bošnjačko/muslimanskog naroda u Crnoj Gori, kako je već rečeno, jeste puna integracija u društvo Crne Gore, a ona ne podrazumijeva samo pravo na stanovanje u Crnoj Gori, već i mnoga druga prava kao što su:

    • Pravo na stanovanje u Ustavu Crne Gore, bez obzira na njen ustavno-pravni statu,
    • Pravo na ravnopravnost naroda i njegovih individualnih pripadnika
    • Pravo na stanovanje u državnim simbolima Crne Gore
    • Pravo na srazmjernu zastupljenost u institucijama sistema, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu,
    • Pravo na autentičnu zastupljenost u zakonodavnoj vlasti
    • Otvaranje mogućnosti pripadnicima bošnjačko-muslimanskog naroda da budu nosioci najviših državnih funkcija kao što su: predsjednik Države, predsjednik Skupštine, predsjednik Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik Ustavnog suda i sl. kao i ustanovljavanje mehanizama koje bi te mogućnosti učinile realnim.
    • Pravo na slobodno i neometano ispoljavanje nacionalnih, vjerskih, kulturalnih, tradicijskih i drugih posebnosti.
    • Pravo na slobodno i neometano ispoljavanje posebnosti u načinu odijevanja i načinu ishrane.
    • Pravo na slobodnu i nesputavanu upotrebu bosanskog (bošnjačkog) jezika, kako u službenoj komunikaciji, tako i u obrazovnim institucijama u kojima se obrazuju pripadnici bošnjačko-muslimanskog naroda.
    • Pravo na obrazovanje na maternjem jeziku.
    • Pravo da u okviru obrazovnog procesa pripadnici bošnjačko-muslimanskog naroda izučavaju svoju nacionalnu historiju i svoju nacionalnu književnost.
    • Pravo na formiranje institucija za izučavanje historije bošnjačko-muslimanskog naroda u Crnoj Gori, kao i historije, kulture, tradicije bošnjačkog naroda uopšte.
    • Pravo na kvalitetnu i kontinuiranu medijsku prezentaciju bošnjačko-muslimanske historije, kulture, tradicije, religije i sl.

    Ovo je samo dio posebnih prava koja pripadnici bošnjačko-muslimanskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori treba da imaju, kako ne bi ostali na margini crnogorskog društva.

    Bošnjačka stranka nije «referendumska» politička partija, nije nastala zbog referenduma, niti će nestati poslije njega. I poslije referenduma Bošnjaci / Muslimani će živjeti u Crnoj Gori, bez obzira na to kakav će njegov ishod biti. I Bošnjačka stranka će nastaviti da djeluje i istrajava na realizaciji svojih političkih ciljeva i poslije referenduma i nezavisno od njegovog ishoda. Bošnjačka stranka ne insistira na referendumu, ali i ne spori pravo građanima Crne Gore da, na najdemokratskiji način odluče u kakvoj državi žele da žive.

    Jos jednom Vas selamim i pozdravljam i zahvaljujem na ukazanoj nam časti da Vašim prisustvom ovom skupu date karakter dostojanstvenosti i svečanosti.

  • SAOPŠTENJE BOŠNJAČKE STRANKE POVODOM 26. GODIŠNJICE ZLOČINA U ŠTRPCIMA

    SAOPŠTENJE BOŠNJAČKE STRANKE POVODOM 26. GODIŠNJICE ZLOČINA U ŠTRPCIMA

    U srijedu, 27. februara 2019. godine navršava se dvadeset-šest godina od otmice i ubistva 19 putnika bošnjačke nacionalnosti iz voza „Lovćen“ 671 koji se kretao na relaciji Beograd – Bar.
    Bošnjačka stranka podsjeća da okolnosti pod kojima se desio ovaj stravičan zločin nikada nijesu do kraja rasvijetljene.
    Počinioci i nalogodavci su uglavnom ostali van domašaja pravde, dok posmrtni ostaci većine žrtava još nijesu pronađeni.
    Primjer ovakvog i sličnih zločina ne može zastariti, te ukazujemo na potrebu ponovnog procesuiranja.
    Mišljenja smo da odnos institucija sistema prema članovima ovih porodica mora biti sa više brige i pažnje.
    Upućujemo apel nadležnim institucijama, da učine sve da ovaj slučaj dobije potpuni sudski epilog kojim će biti na adekvatan način kažnjeni počinioci.

  • U Baru će se graditi 75 stanova za penzionere

    U Baru će se graditi 75 stanova za penzionere

    U Baru u toku je izrada projektne dokumentacije za početak izgradnje zgrade od 75 stambenih jedinica, u cilju rješavanja stambenih potreba penzionera u ovoj opštini, saopšteno je na sastanku predsjednika barske opštine Dušana Raičevića i ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića.

    Početak izgradnje planiran je u prvoj polovini ove godine, za gradnju zgrade opština je obezbijedila lokaciju i ustupila zemljište, a Fond PIO uplatio je sredstva u iznosu od 200.000 eura, Udruženju penzionera, na ime sufinansiranja ovog stambenog objekta.

    Kako je saopšteno iz barske opštine, na sastanku Purišića i Raičevića zaključeno je da između Ministarstva rada i socijalnog staranja i opštine Bar postoji dobra saradnja i da ima prostora za njeno dalje uneprijeđenje i dinamiziranje.

    “Ministar je podsjetio da u prethodne dvije godine imamo na nivou države visoke stope privrednog rasta, kao i da se uvećava budžet za socijalna davanja, što je popravilo socio-ekonomske prilike u društvu. U prethodnoj godini za materijalna davanja u socijalnoj i dječijoj zaštiti opredjeljeno je oko 80 miliona eura, što je na nivou od oko dva odsto BDP-a. U prethodnoj godini u fokusu je bio razvoj sistema socijalnih usluga i uvođenje sistema kvaliteta u ovu oblast kroz licenciranje pružalaca usluga”, kaže se u saopštenju.

    Purišić je naglasio da je najbolji način da se izborimo sa aktuelnim socijalnim izazovima  otvaranje novh radnih mjesta. I u prethodnoj godini, kako je kazao, bilježimo rast zaposlenosti od 4,3 odsto na niovu države.

    “Podaci koje je objavo Monstat, a tiču se apsolutnog i relativnog siromaštva pokazuju da se ono svake godine smanjuje, što ukazuje da građani imaju koristi od visokog privrednog rasta koji imamo već nekoliko godina. Takođe, ovo istraživanje ukazuje da su socijalna davanja smanjila stopu rizika od siromaštva za više od sedam odsto.   U Baru je zaposlenost u prošloj godini porasla za 2,5 odsto”, dodaje se.

    Sagovornici su konstatovali da je Program aktivne politike zapošljavanja tokom prethodne godine dao uspješne rezultate zapošljavanjem 968 lica sa evidencije nezaposlenih ZZZCG.

    “Predsjednik Opštine, Dušan Raičević je kazao da lokalna samouprava daje svoj doprinos u vođenju odgovorne socijalne politike,u dijelu socijalnih davanja i upoznao je ministra sa određenim strategijama kako i na koji način Opština Bar utiče na kreiranje novih radnih mjesta, prvenstveno kroz programe podsticanja preduzetništva i ženskog preduzetništva,što predstavlja dodatni doprinos smanjenju stope nezaposlenosti koja je u proteklom periodu u Baru značajno umanjena”, navode iz Opštine.

    Takođe Raičević je istakao jasnu spremnost da Opština Bar u saradnji sa Ministarstvom ide u pravcu realizacije značajnog projekta za ovaj grad a to je izgradnja Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju.

    Raičević je istakao da je ovo prilika da se kandiduje još jedna od ideja koju smo pokušavali u prethodnom periodu da razradimo, a to je da se pokrene inicijativa da se u saradnji i sa Vladom i resornim Ministarstvom otvori Dom za stare Baru.

    Purišić je naveo da se za socijalna davanja za opštinu Bar na godišnjem nivou opredjeljuje oko 3,8 miliona eura i da je u realizaciji planiranih projekata neophodno koordinirati saradnju državnih i opštinskih organa.

    “Spremni smo da podržimo projekat Dnevnog centra, rad stručnog osoblja, kao i opremanje objekta“, poručio je Purišić.

  • Mustafić za CdM: Na birou rada 38,6 hiljada nezaposlenih, Zavod ne namješta niti fingira podatke

    Mustafić za CdM: Na birou rada 38,6 hiljada nezaposlenih, Zavod ne namješta niti fingira podatke

    U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje 38.597 nezaposlenih. Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintezivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima, rekao je u intervjuu CdM-u direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić. On kategorično tvrdi da ZZZ ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već da evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Prema njegovim riječima ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Prioriteti ZZZ prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, biće i dalje mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

    CdM: Koliko se nezaposlenih danas nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, koliko je od ovog broja visokoškolaca?

    Mustafić: Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori se nalazi 38.597 nezaposlenih, od čega 5.161 visokoškolac. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 9.265 lica, dok je visokoškolaca manje za 1.097. Stopa registrovane nezaposlenosti trenutno je 16,64 odsto, što je 3,99 procentnih poena niže nego lani.

    CdM: Jeste li zadovoljni padom stope nezaposlenosti ili bi ona, prema Vašem mišljenu, mogla biti manja?

    Mustafić: Sa zadovoljstvom ističem da je, minule dvije godine, došlo do pozitivnih pomaka i stabilizacije kretanja na tržištu rada. Ipak, to ne znači da konačna slika ne može biti bolja. Naprotiv, vjerujem da će mjeseci pred nama pokazati da će stopa biti značajnije niža, odnosno da će, u narednom periodu, uslijediti zapošljavanja prvenstveno zbog turističke sezone. Prije svega mislim na činjenicu da svake godine, u drugom i trećem kvartalu, stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja.

    Sa druge strane, privlačenjem investitora koji mogu uticati na trajnije zapošljavanje ljudi, iskoristio bi se veliki potencijal domaćih radnika. To bi imalo mjerljive efekte, a pokazali bi i da smo na dobrom putu, bliži evropskom prosjeku. Kao i do sada, Zavod će se, slijedeći zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike resornog ministarstva u oblasti zapošljavanja, krajnje odgovorno i profesionalno odnositi prema svim izazovima i, u skladu sa mogućnostima, uticati na njihovo rješavanje.

    Blagi pad nezaposlenosti u Crnoj Gori, evidentiran i prošle godine, rezultat je, između ostalog, uspješne realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, koje sprovodi i finansira Zavod u cilju povećanja zaposlenosti.

    CdM: Koliko je lani izdato dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, a koliko očekujete da bi to moglo biti ove godine

    Mustafić: Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori uređeno je Zakonom o strancima. Definisano je da Vlada, godišnje, utvrđuje kvote – broj radnih dozvola za strance. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2018. izdato je 26.327 (15.132 u kvoti i 11.195 van kvote) dozvola, što je za 25,55 odsto više u odnosu na 2017. kada ih je izdato 20.969. Ovogodišnja kvota za privremeni boravak i rad stranaca, Vladinom odlukom, precizirana je na 20.454 dozvole.

    CdM: Da li ova brojka zabrinjava, te da li to znači da se ne koristi dovoljno potencijal domaće radne snage? Koji je razlog tome?

    Mustafić: Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Ova pojava je u stalnom rastu posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintenzivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima. Takođe, treba imati u vidu da izražena nezaposlenost, u zemljama iz okruženja, domaćim poslodavcima pruža mogućnost da potrebe zadovolje, uglavnom, jeftinijom radnom snagom. Crnogorsko tržište rada obilježava i sezonski karakter koji se ogleda u različitom obimu i strukturi tražnje i zapošljavanja u toku godine, pri čemu dolazi do preklapanja poljoprivredne i turističke sezone, što otežava mobilnost domaće radne snage.

    Sve ovo ukazuje da je ubuduće neophodno blagovremeno planirati potrebe za radnom snagom, kako bi se na kvalitetan način sagledala sezonska ponuda domaćeg kadra – posebno u građevinarstvu, zanatskim uslugama, turizmu i poljoprivredi.

    Ovdašnje poslodavce, takođe, neophodno je konstantno podsjećati na višestruke benefite od intenzivnijeg zapošljavanja domaćih radnika. Tu prije svega mislim na poboljšanje standarda, ali i veći priliv sredstava u budžet kroz uplatu poreza i doprinosa na zarade.

    CdM: Kakve mjere ste predvidjeli ove godine za podsticanje zapošljavanja u manje razvijenim sredinama, te koje grupe će biti u fokusu?

    Mustafić: Svjedoci smo činjenice da su gradovi na sjeveru države svakim danom sve prazniji. U Beranama, Pljevljima, Rožajama, Plavu, Kolašinu, Mojkovcu, Plužinama i Žabljaku sve se teže dolazi do zaposlenja, a te opštine karakteriše i loša ekonomska situacija, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, ali i odstustvo investicija. U namjeri da ovom, evidentnom, problemu pristupi na pravi način Zavod za zapošljavanje je i prošle godine pokazao da itekako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. Naime, u 2018. godini, u programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovala lica iz sjevernog regiona.

    Nastojaćemo da takvom dinamikom nastavimo i ove godine kako bi im, učešćem u programima, omogućili sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja.

    Ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Obezbjeđivanje njihove veće zaposlenosti jedan je od prioriteta koji se poklapa i sa Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020. Zato će prioriteti Zavoda, prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, i dalje biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

    CdM: Kako ocjenjujete saradnju Zavoda sa javnim službama za zapošljavanje iz zemalja Evropske unije, i koliko je zapravo interesovanje naših državljana za rad u Njemačkoj, ali i ostalim zemljama članicama EU?

    Mustafić: S obzirom na to da se Crna Gora, a time i Zavod za zapošljavanje, priprema za članstvo u Evropskoj uniji, saradnja sa državama iz okruženja i članicama EU je veoma bitna.

    Detaljno analiziramo i razmatramo svaku ponudu koja stigne od inostranog poslodavca, privatne agencije za zapošljavanje ili javne službe za zapošljavanje iz inostranstva. Zavod, međutim, ne posreduje između crnogorskih državljana i inostranih poslodavaca, jer Zavod ne radi direktno posredovanje za strane poslodavce, kao što to radi za crnogorsko tržište. Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama.

    Takođe, razlog aktivnosti Zavoda prilikom zapošljavanja u inostranstvu je i da se minimiziraju nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i sprečavnja nelegalnih migracija. Naime, vrlo često, i to putem društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu. Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada “na crno”, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi.

    Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći, ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo, na sajtu Zavoda se može naći veliki broj informacija o životu i radu u inostranstvu, kao i praktičnih savjeta i upustava kako se zaštiti prilikom života i rada van granica Crne Gore.

    CdM: Čuju se sporadično optužbe da Zavod “namješta i fingira” broj nezaposlenih, odnosno da brojke koje objavljujete nijesu tačne. Šta Vi kažete? Da li je to moguće uraditi?

    Mustafić: Zavod za zapošljavanje ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Podaci o nezaposlenim licima unose se kroz aplikacije u jedinstveni informacioni sistem na nivou svih opština u Crnoj Gori. Taj posao radi oko 70 savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju i u realnom vremenu je moguće prikazati broj nezaposlenih. Tehnologijom rada propisan je sistem unosa podataka u jedinstveni informacioni sistem u bazu podataka Zavoda.
    Podsjećam, anketna stopa, koju izračunava Monstat, iznosi 14,1 osto i niža je za 2,54 procentna poena od registrovane stope nezaposlenosti, koja iznosi 16,64 odsto.

    Na našoj evidenciji je još visoko prisustvo lica koji, aktivno ne traže posao, već se prijavljuju zbog ostvarivanja određenih prava. Naime, nezaposleni, registracijom kod Zavoda, ostvaruju pravo na socijalna davanja, novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti i novčanu naknadu po osnovu utvrđenog stepena invaliditeta.

    Na povećanje nezaposlenosti, u velikoj mjeri, uticao je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se ostvarivanje određene, Zakonom utvrđene, naknade vezivalo za status nezaposlenosti. S druge strane, na smanjenje broja registrovanih nezaposlenih uticale su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Već dvije godine nezaposleni koji ne traže posao, već žele samo da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje ne moraju se prijavljivati Zavodu. Grupa, takozvanog neaktivnog stanovništva, to pravo ostvaruje isključivo i direktno preko Fonda zdravstva.

    Ponoviću, u skladu sa Zakonom, đaci i studenti nijesu na raspolaganju Zavodu. Takođe, kroz program Stručnog osposobljavanja visokoškolaca, uključena lica stiču prvo radon iskustvo, u nivou obrazovanja i za vrijeme trajanja programa visokoškolci se, zbog angažmana kod poslodavca, ne mogu smatrati nezaposlenim licima. Vjerujem da će doći vrijeme kada će na evidenciji ostati osobe koje, zaista, aktivno, traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada.

    CdM: Jeste li zadovoljni iznosom budžeta sa kojim ćete raspolagati u ovoj godini? Na koje projekte ćete utrošiti najviše novca?

    Mustafić: Budžetom Crne Gore za ovu godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz Akcionog plana koji sprovodi Zavod za zapošljavanje opredijeljeno je 9,3 miliona eura, od kojih je šest miliona eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

    Tokom ove godine Zavod će objaviti Javni poziv za finansiranje projekata rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom–grant šemu, vrijednu tri miliona eura.

    To će omogućiti uključivanje oko 400 osoba sa invaliditetom. Za kreditno otvaranje 60 novih radnih mjesta u ovoj godini predviđeno je 300 hiljada eura. Ističem da su uslovi kreditiranja povoljniji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaja sredstava.

    Za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja raspolažemo sa tri miliona eura. Taj iznos omogućiće realizaciju programa za zapošljavanje oko 2.230 nezaposlenih sa naše evidencije. To su skromna sredstva, u odnosu na potrebe tržišta rada, ali ćemo nastojati da realizujemo najpotrebnije programe i one koji daju najbolje rezultate.
    Programi će i ove godine biti namijenjeni mladim osobama, ženama, dugoročno nezaposlenim, kao i korisnicima materijalog obezbjeđenja porodice.

    Zavod će i u ovoj godini nastojati da poboljša kvalitet usluga i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se što veći broj lica sa naše evidencije uskoro i zaposli.

  • Opštinski odbor BS Berane održao treću redovnu sjednicu

    Opštinski odbor BS Berane održao treću redovnu sjednicu

    Opštinski odbor BS u Beranama, na predlog predsjednika Erola Rastodera, izabrao je za potpredsjednike Dženetu Međedović i Nedža Crnovršanin, dok je za sekretara izabran Izet Đečević. Izabran je i novi sastav izvršnog odbora, kadrovska komisija, kao i medija tim. Takođe, održana je i sjednica Foruma mladih BS tog opštinskog odbora na kojoj je izabran predsjednik Omar Mehović, dipl. ecc.
    Sastancima je prisustvovao koordinator za rad OO BS Berane Jasmin Ćorović.

  • Prvom dionicom autoputa za godinu

    Prvom dionicom autoputa za godinu

    Prva dionice autoputa, od Smokovca do Mateševa biće završena za oko godinu i zajedno sa ostalim infrastrukturnim projektima doprinijeće razvoju i valorizaciji sjevera, poručio je ministar saobraćaja Osman Nurković.

    Nurković je u emisiji TVCG “Vrh zimski program”, koja je emitovana iz Ski centar “Hajla” u Rožajama, kazao da se bez dobre infrastrukture ne mogu na pravi način ni valorizovati ski centri.

    “Vlada pored ulaganja desetina miliona eura u ski centre ulaže i u puntnu infrastrukturu. Nikada u istoriji se nije više ulagalo u infrastrukturu. U naredene dvije do tri godine sjever će biti ogromno gradilište gdje se planiraju ulaganja desetina miliona eura u putnu infrastrukturu”, kazao je Nurković.

    Uz kašnjenje, prva dionica autoputa, kako kaže Nurković biće završena za oko godinu.

    Pored toga, izgradnja puta Jezerine-Lubnice-Berane, skratiće, kaže ministar, put od Kolašina do Berana za oko 35km.

    “Tako će praktično od Rožaja do Podgorice biti od 105 do 110 kilometara puta”, kazao je Nurković i u narednih 15-ak dana najavio raspisivanje tendera za žičaru za novi ski centar na Hajli.

    “To će biti ogroman benefit za građane Rožaja, ali i za Crnu Goru”, kazao je Nurković i dodao da će sva ulaganja biti podsticaj građanima da ostanu u Rožajama i da se vraćaju u taj grad.

  • Delegacija BS u sjedištu EPP-a predstavila svoje političko djelovanje

    Delegacija BS u sjedištu EPP-a predstavila svoje političko djelovanje

    Predstavnici Bošnjačke stranke su, u Briselu, na Radnoj grupi za članstvo u Evropskoj narodnoj partiji (EPP) predstavili programske ciljeve i djelovanje stranke na političkoj sceni Crne Gore.
    Potpredsjednik EPP-a i poslanik u Evropskom parlamentu Paul Rangel, koji je predsjedavao Radnom grupom, kazao je da je saradnja te političke grupacije sa BS uspješna i da je posjeta Bošnjačkoj stranci u junu 2018. godine, bila izuzetno pozitivna i sadržajna .
    Politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić je kazao da Bošnjačku stranku karakteriše stabilnost političkog djelovanja i kontinuirana podrška biračkog tijela.
    „Smatramo da smo kroz naše politike ostvarili jedan od značajnih ciljeva za državu Crnu Goru – članstvo u NATO i uspješan put u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Takođe, postigli smo i bolju integraciju manjina u institucije i njihovo djelotvorno učešće na mjestima donošenja odluka“ -istakao je Mustafić.
    On je naveo da Bošnjačka stranka podržava demokratske procese i dijalog oko svih otvorenih pitanja u institucija sistema.
    Dodao je da izgradnja odnosa s EPP-om predstavlja partnerstvo sa najuticajnijom evropskom političkom grupacijom, odnosno političkim subjektima sa kojima dijele zajedničke vrijednosti – demokratije, slobode pojedinca, socijalne pravde, vladavine prava, snažnih institucija i očuvanih porodičnih i tradicionalnih vrijednosti.
    “Snaženje naših veza smatramo i doprinosom jačanju veza između države Crne Gore prema centrima Evropske unije, njenim institucijama i ohrabrivanju proevropskih snaga u državi i regionu” – istakao je Mustafić.
    U delegaciji BS bili su i predsjednik Foruma mladih i član Izvršnog odbora za međunarodnu saradnju Sead Šahman i članica Foruma žena Bilsana Bibić.

  • Bošnjačka stranka u Tuzima predala izbornu listu

    Bošnjačka stranka u Tuzima predala izbornu listu


    OO Bošnjačke stranke Tuzi je danas Opštinskoj izbornoj komisiji predao izbornu listu

    OO Bošnjačke stranke Tuzi je danas Opštinskoj izbornoj komisiji, predao izbornu listu kandidata za odbornike u Skupštini opštine Tuzi.

    Lista nosi naziv „Bošnjačka stranka- mudar izbor“, a na čelu liste se nalazi Haris Ramović, aktuelni potpredsjednik opštine Tuzi.

    “Lista je spoj mladosti i iskustva koju čine, prije svega, kvalitetni ljudi od ugleda u gradu što je pokazatelj da Bošnjačka stranka ima potencijal i kadrove da uspješno vodi Opštinu u narednom periodu“, kazao je nosilac liste Ramović.

    On je siguran da će stranka nastaviti trend rasta i da neće moći bez Bošnjačke stranke da se formira vlast u Tuzima.

    “Ovo su prvi, rekao bih istorijski izbori, u samostalnoj opštini Tuzi i mi smo sigurni da ćemo dobiti podršku naših sugrađana kako bi zajedno sa svim progresivnim snagama, koji žele dobrobit Tuzima, gradili našu zajedničku kuću.

    Na kraju, pozivam naše sugrađane Albance da podrže našu listu kako bi zajedno realizovali projekte koji su od vitalnog značaja za naše Tuzi. Mi imamo snage i znanja da od Tuzi napravimo moderan, evropski gradić“, zaključio je Ramović.

    Pored nosioca, Harisa Ramovića, izbornu listu čine Mevludin Dizdarević, Amel Alibašić, Amela Babačić, Hadžo Drešević, Adnan Pepić, Fatima Ljaljević, Rahman Ajdarpašić, Amel Frljučkić, Elma Ramović, Najda Rakić, Lejla Krnić, Nedžad Šahman, Nedžad Otović, Dženeta Pepić, Asmir Agović, Esad Orahovac, Adaleta Pecević, Fadil Ramović, Refat Korać, Bilal Drešević, Amra Turusković, Mirzeta Hasić, Bahrudin Lekić, Nuradin Ramović, Amra Turković, Muamer Kajić, Irfan Pepić, Almira Šabotić, Samra Tuzović, Hidajet Kalač i Nedžad Drešević.

  • BS daje punu podršku SDT-u u procesuiranju ratnih zločina

    BS daje punu podršku SDT-u u procesuiranju ratnih zločina

    Bošnjačka stranka daje punu podršku naporima države Crne Gore odnosno Specijalnom državnom tužilaštvu da, uz pomoć međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove pri Ujedinjenim nacijama, pronadje i procesuira ratne zločine koji su se desili nad Bošnjacima, Albancima, Hrvatima i ostalim narodima prostoru bivše Jugoslavije tokom ratnih 90-tih.

    Rješavanje tih slučajeva i pronalaženje ratnih zločinaca i njihovih nalogodavaca je važno za pomirenje naroda na ovim prostorima i Bošnjačka stranka je konstantno podsjećala na tu potrebu.

    Pored javne podške našim istražnim organima naši predstavnici su kroz aktivnosti u POSP-u zahtijevali pokretanje postupakaza ove slučajeve konstatujući da zločini ne zastarijevaju i da ih je važno bilo kada riješiti.

    Upravo zahvaljujući ovom Memorandumu dostupnost informacija i novih dokaza o tim zločinima dovešće do efikasnijeg rada organa koji se bave istražnim radnjama tako da nećemo imati kao ranije slučajeve manjkavosti i nedostatnosti u sudskim procesima što je za posljedicu imalo izrugivanje pravdi i žrtvama tih zločina.

  • Purišić: Vlada zainteresovana za pregovore o povećanju minimalne zarade

    Purišić: Vlada zainteresovana za pregovore o povećanju minimalne zarade

    Crna Gora bilježi pozitivne trendove na tržištu rada, kazao je  ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

    Podaci pokazuju da je krajem 2018. bilo 7 000 više zaposlenih u odnosu na isti period godinu ranije. Obećava i da će penzije i dalje biti redovne i stabilne.

    Purišić kaže da postoji ozbiljna zainteresovanost Vlade da se razgovara o povećanju minimalne zarade.

    On je zadovoljan rezultatima resora na čijem je čelu u prethodnoj godini. Kako je kazao bilježimo pozitivne trendove kod svih pokazatelja tržišta rada.

    „U odnosu na novembar, to su nam zadnji raspoloživi podaci 2017. u novembru 2018. godine imamo više zaposlenih za blizu 7 hiljada osoba, što je obezbijedilo rast stope zaposlenosti od 3,8 odsto.“

    Ministar kaže da je sve to rezultat privrednog rasta. Očekuje da ovakav trend ostane do kraja godine, što će pozitivno uticati na ukupnu crnogorsku ekonomiju.

    „Sve to je smanjilo stopu nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu za nekih 4, 2 odsto, odnosno ona je smanjena na nekih 17, 8 odsto i brojčano ona je smanjena za 9 800 nezaposlenih na tržištu rada. To je naravno unaprijedilo i životni standard stanovništva,“ kaže on.

    Na pitanje koliki je trenutni minus u Fondu PIO i mogu li građani koji sada počinju da rade i uplaćuju doprinose biti sigurni da će imati penziju od države kada sa 65 godina pođu u penziju Purišić kaže da je penzioni sistem jedan od najstabilnijih sistema i država čak i u vremenu krize uskače i pokriva deficit u penzionom fondu.

    “Tako da mogu da kažem da će penzije i dalje biti redovne, stabilne i redovno usklađivane u skladu sa Zakonom i predviđenim načinom,“ poučuke on.

    Godišnje za socijalnu pomoć se izdvaja blizu 80 miliona eura. Prvi čovjek resora kaže da je funkcionisanje socijalnog kartona od kapitalne važnosti za državu.

    „Socijalni karton je obezbijedio da socijalna politika bude efikasnija, da se ostvare uštede, da se raspoloživi socijalni fondovi usmjeravaju tamo gdje je najpotrebnije.“

    Dodaje da su u 2018- oj za potrebe jednokratne pomoći izdvojili oko 591 hiljadu eura, a da je to pravo koristilo 6 563 lica.

    “Prosječan iznos jednokratne socijalne pomoći je bio oko 78 eura. Različiti su rasponi zavisno od potreba.“

    „Stopa apsolutnog siromaštva je za CG za 2017. 4, 4 posto što je značajno manje od onoga što smo imali prije pet godina, 2013-e to je bilo oznad devet odsto. Linija relativnog siromaštva je nešto iznad onoga što je u EU, nekih 6,7 posto je veća nego tamo, ali je negdje manja nego što je u zemljama regiona. Ono što me posebno raduje da je raspoloživi nivo dohotka porastao za ovih pet godina za nekihi 15, 3 odsto, što govori da su razni socijalni slojevi u društvi imali koristi od ekonomskog rasta koji se dešavao zadnjih godina,“ dodaje Purišić.

    Dodaje da se povećanje zarada oozbiljno razmatra u Socijanom savjetu i da će do kraja februara imati završen rad radne komisije.

    “Nadam se da ćemo do kraja prvog kvartala kontitusati taj predlog i uputiti ga na odlučivanje Vladi. Ono što ohtabruje je da u Vladi postoji ozbiljna zainteresovanost da se obje incijative ozbiljno razmotre i nadam se da se nađe neko rješenje koje bi išle u prilog obje inicijative.“

    Purišić ocjenjuje i da Socijalni savjet sve kvalitetnije radi i podsjeća da su tokom prethodne godine usvojena četiri nova zakona iz oblasti rada, da ih je još šest u pripremi i da je pozitivna klima, koja vlada u tom tijelu primijećena i van Crne Gore.

    To je, zaključuje, jako bitno u kontekstu predstojećih izazova po okončanju pregovaračkog procesa, kako bi CG bila spremna da odgovori na konkurentnost evropskog tržišta rada.