Autor: info

Crna Gora bilježi pozitivne trendove na tržištu rada, kazao je  ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

Podaci pokazuju da je krajem 2018. bilo 7 000 više zaposlenih u odnosu na isti period godinu ranije. Obećava i da će penzije i dalje biti redovne i stabilne.

Purišić kaže da postoji ozbiljna zainteresovanost Vlade da se razgovara o povećanju minimalne zarade.

On je zadovoljan rezultatima resora na čijem je čelu u prethodnoj godini. Kako je kazao bilježimo pozitivne trendove kod svih pokazatelja tržišta rada.

„U odnosu na novembar, to su nam zadnji raspoloživi podaci 2017. u novembru 2018. godine imamo više zaposlenih za blizu 7 hiljada osoba, što je obezbijedilo rast stope zaposlenosti od 3,8 odsto.“

Ministar kaže da je sve to rezultat privrednog rasta. Očekuje da ovakav trend ostane do kraja godine, što će pozitivno uticati na ukupnu crnogorsku ekonomiju.

„Sve to je smanjilo stopu nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu za nekih 4, 2 odsto, odnosno ona je smanjena na nekih 17, 8 odsto i brojčano ona je smanjena za 9 800 nezaposlenih na tržištu rada. To je naravno unaprijedilo i životni standard stanovništva,“ kaže on.

Na pitanje koliki je trenutni minus u Fondu PIO i mogu li građani koji sada počinju da rade i uplaćuju doprinose biti sigurni da će imati penziju od države kada sa 65 godina pođu u penziju Purišić kaže da je penzioni sistem jedan od najstabilnijih sistema i država čak i u vremenu krize uskače i pokriva deficit u penzionom fondu.

“Tako da mogu da kažem da će penzije i dalje biti redovne, stabilne i redovno usklađivane u skladu sa Zakonom i predviđenim načinom,“ poučuke on.

Godišnje za socijalnu pomoć se izdvaja blizu 80 miliona eura. Prvi čovjek resora kaže da je funkcionisanje socijalnog kartona od kapitalne važnosti za državu.

„Socijalni karton je obezbijedio da socijalna politika bude efikasnija, da se ostvare uštede, da se raspoloživi socijalni fondovi usmjeravaju tamo gdje je najpotrebnije.“

Dodaje da su u 2018- oj za potrebe jednokratne pomoći izdvojili oko 591 hiljadu eura, a da je to pravo koristilo 6 563 lica.

“Prosječan iznos jednokratne socijalne pomoći je bio oko 78 eura. Različiti su rasponi zavisno od potreba.“

„Stopa apsolutnog siromaštva je za CG za 2017. 4, 4 posto što je značajno manje od onoga što smo imali prije pet godina, 2013-e to je bilo oznad devet odsto. Linija relativnog siromaštva je nešto iznad onoga što je u EU, nekih 6,7 posto je veća nego tamo, ali je negdje manja nego što je u zemljama regiona. Ono što me posebno raduje da je raspoloživi nivo dohotka porastao za ovih pet godina za nekihi 15, 3 odsto, što govori da su razni socijalni slojevi u društvi imali koristi od ekonomskog rasta koji se dešavao zadnjih godina,“ dodaje Purišić.

Dodaje da se povećanje zarada oozbiljno razmatra u Socijanom savjetu i da će do kraja februara imati završen rad radne komisije.

“Nadam se da ćemo do kraja prvog kvartala kontitusati taj predlog i uputiti ga na odlučivanje Vladi. Ono što ohtabruje je da u Vladi postoji ozbiljna zainteresovanost da se obje incijative ozbiljno razmotre i nadam se da se nađe neko rješenje koje bi išle u prilog obje inicijative.“

Purišić ocjenjuje i da Socijalni savjet sve kvalitetnije radi i podsjeća da su tokom prethodne godine usvojena četiri nova zakona iz oblasti rada, da ih je još šest u pripremi i da je pozitivna klima, koja vlada u tom tijelu primijećena i van Crne Gore.

To je, zaključuje, jako bitno u kontekstu predstojećih izazova po okončanju pregovaračkog procesa, kako bi CG bila spremna da odgovori na konkurentnost evropskog tržišta rada.

Izgradnja prve dionice autoputa, od Smokovca do Mateševa, kasniće zbog prepreka u početnoj fazi, ali ćemo dobiti saobraćajnicu po evropskim standardima i kvalitetima, kazao je za Radio Crne Gore ministar saobraćaja Osman Nurković. On navodi da je u toku izrada idejnog projekta i studije zaštite životne sredine za drugu dionicu autoputa.

 “Na prvoj dionici autoputa radovi su u poodmakloj fazi. Imali smo početna kašnjena u prve dvije godine, tako da smo uglavnom te prepreke otklonili, izdali dozvole i sada se dinamika obavlja u skladu sa tim planom i nadamo se da će objekat biti završen. Ne sigurno u ugovorenom roku zbog početnih kašnjenja, ali svakako u kvalitetu i evropskim standardima”, kazao je Nurković.

Za drugu fazu od Mataševa do Adrijevice u toku je, kaže ministar, izrada idejnog projekta i studije zaštite životne sredine, iz sredstava granta EK.

“Nakon toga smo se obratili EK za donaciju od 20 odsto vrijednosti procijenjene za tu dionicu, to je oko 56 miliona. Ako bismo dobili taj grant uzeli bi 20 odsto kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj i onda bi za preostalih 60 odsto išli u privatno javno partnerstvo, da pozovemo zainteresovane izvođače i finansijere za tih 60 odsto i da na taj način rješavamo drugu dionicu i tako bismo vjerovatno išli i sa trećom dionicom”, kazao je Nurković.

Zabrinjava činjenica da 40% djece živi u trećini porodica u Crnoj Gori koje su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, zbog nemanja posla, niskog nivoa dohotka i slično, pa je potrebno da se ova kategorija stanovnika dodatno osnaži za prevazilaženje rizika kroz radnu aktivaciju i povećanjem materijalnih davanja, rekao je za Pobjedu ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

Komentarišući ovaj podatak iz istraživanja Monstata, te istraživanje prema kojem u Evropskoj uniji u prosjeku 25 odsto djece živi u domaćinstvima koja su u riziku od siromaštva, on je, prije svega, istakao da država ,,posebnu brigu vodi o porodicama koja imaju maloljetnu djecu, a koja su u riziku od siromaštva”.

Takve porodice, pojašnjava Purišić, imaju pravo na materijalno obezbjeđenje u iznosu od 67,05 do 127,47 eura mjesečno, zavisno od broja članova porodice, kao i pravo na dodatak za djecu, u visini od 24,11 eura po djetetu.

Kako dodaje, imaju pravo i na naknadu za novorođeno dijete u iznosu od 133,25 eura, naknadu po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u iznosu od 80,46 eura.

Na raspolaganju im je, prema njegovim riječima, i pokrivanje troškova ishrane u predškolskim ustanovama, kao i besplatno sedmodnevno ljetovanje i zimovanje za djecu korisnike materijalnog obezbjeđenja koje godišnje koristi više od 3.000 djece.

Ove porodice, ističe on, imaju pravo i na subvenciju za utrošenu električnu energiju, besplatne udžbenike za djecu koja pohađaju osnovnu školu i pravo na jednokratnu pomoć za prevazilaženje socioekonomskih problema.

Za isplatu materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječije zaštite u 2018. godini opredijeljeno je oko 80 miliona, od čega je najveći dio usmjeren porodicama koje imaju djecu.

“Socijalnim transferima koje obezbjeđuje država, stopa rizika od siromaštva je smanjena za 7,8%, zahvaljujući čemu je oko 48.000 naših građana izbjeglo rizik od siromaštva” -rekao je Purišić.

On je, odgovarajući na pitanja da li ga određeni podaci iz istraživanja Monstata brinu i što će da preduzme po tom pitanju, istakao da su generalno rezultati bolji nego što je očekivao.

No, bez obzira na to što su, kako kaže, skoro svi trendovi pozitivni, vrijednosti nekih indikatora, ipak, treba da zabrinu. 
Svi segmenti društva treba ozbiljno da se pozabave uzrocima siromaštva i socijalnih raslojavanja, kako bi se nastavilo popravljanje tih indikatora.

“Iznos prosječnog raspoloživog dohotka po osobi mjesečno od 344 eura je nominalno prilično nizak. Posebno je teška socijalna situacija osobama koje imaju manje od 175 eura mjesečno, jer je to tek nešto malo iznad vrijednosti minimalne potrošačke korpe” – kazao je ministar Purišić.

Istakao je i da je stopa rizika od siromaštva posebno velika kod nezaposlenih i iznosi oko 45 odsto, što takođe veoma zabrinjava, s obzirom na to da je značajan broj ovih osoba.

Monstat je, takođe, objavio da je u Crnoj Gori 4,4% apsolutno siromašnih ljudi koji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe. U periodu 2013-2017. godine, kaže Purišić, međunarodna linija apsolutnog siromaštva, utvrđena na nivou od 5,5 $ dnevno po osobi, smanjena je sa 9,9 odsto na 4,4%, te po osobi iznosi 148 eura mjesečno, dok minimalna potrošačka korpa iznosi oko 160 eura mjesečno po osobi.

U saradnji sa UNICEF-om, počeli smo izradu sveobuhvatne analize socijalne politike u Crnoj Gori koja treba da nam ukaže na pravce njenog daljeg razvoja.

Podaci o minimalnoj potrošnji po osobi i po domaćinstvu, kao i stopi apsolutnog siromaštva će biti orjentiri za definisanje adekvatne socijalne politike, posebno kod utvrđivanja nivoa materijalnih davanja socijalno ugroženim stanovnicima istakao je on.

Istraživanje Monstata je, prema njegovim riječima, jako važno i vrlo kompleksno, a pruža dosta korisnih pokazatelja, važnih za definisanje i praćenje niza javnih politika, i na državnom i na opštinskom nivou.

Važno je, kaže Purišić, pomenuti da je prvi put istraživanje sprovedeno po novoj Eurostat metodologiji, koja daje pokazatelje o prosječnom raspoloživom dohotku po osobi, o nejednakosti u raspodjeli dohotka u društvu, vrijednosti Džini koeficijenta, liniji relativnog siromaštva, stopi rizika od siromaštva.

U fokus istraživanja stavlja se nivo dohotka porodice za razliku od dosadašnjih koja su u fokus stavljala nivo potrošnje domaćinstava.

Linija relativnog siromaštva ili prag rizika od siromaštva, shodno metodologiji Eurostata, je utvrđen kao 60 procenata prosječnog raspoloživog dohotka u Crnoj Gori. Zbog toga ovo istraživanje više pokazuje distribuciju raspoloživog dohotka između društvenih grupa, mjereći nivo nejednakosti među njima, a manje pokazuje nivo siromaštva istakao je on.

Nakon što je bitno smanjena nacionalna stopa apsolutnog siromaštva, ovo istraživanje, zaključuje Purišić, pažnju institucija i javnosti usmjerava na nove izazove, a to su nejednakosti u raspodjeli dohotka i rizik od socijalne isključenosti.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za regionalni razvoj Rafet Husović je kazao da će Vlada činiti sve da obezbijedi ravnopravan i dostojanstven život svim njenim građanima.

Kako je istakao, Vlada u svim resorima poseban akcenat stavlja na regionalni razvoj.

Potpredsjednik Vlade #CrnaGora za regionalni razvoj Rafet Husović: Vlada u svim resorima poseban akcenat stavlja na regionalni razvoj. To daje pozitivne rezultate kada su u pitanju infrastruktura, ekonomski ambijent, konkunrentnost i socijalna i zdravstvena sigurnost. pic.twitter.com/Hzqpu5ahOW

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) January 8, 2019

“To daje pozitivne rezultate kada su u pitanju infrastruktura, ekonomski ambijent, konkunrentnost, socijalna i zdravstvena sigurnost, a posebno ulažemo trud da obezbijedimo održivost svih lokalnih samouprava. Državu smo postavili na siguran kolosjek evroatlanskih integracija. Nastavljamo putem progresa”, dodao je Husović.