Autor: portparol
-
Ibrahimović se vakcinisao protiv koronavirusa: Imunizacija jedini način za povratak normalnom životu
Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović vakcinisao se danas protiv koronavirusa.
„Vakcinisanje je pitanje odgovornosti, ne samo prema sebi, nego prema kolegama, prijateljima, rodbini i svim građanima. Imunizacija je jedini način za povratak normalnom životu”, kazao je Ibrahimović.
On je pozvao građane da se vakcinišu i pohvalio rad medicinskog osoblja.
-
Fašizam u savremenom dobu je mutirao i evoluirao, ali krajnji stadijum fašizma uvijek je isti – stradanja i genocidi
Piše: Jasmin Ćorović
Prvi ozbiljniji signal da sa društvom nešto nije u redu je kada se u najvišem domu zakonodavne vlasti jedne države javi otpor ka antifašizmu. To smo ovih dana, na žalost, mogli da vidimo u crnogorskom parlamentu, kada su poslanici vladajuće većine odbili da u dnevni red skupštinskog zasijedanja uvrste Zakon o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojno nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola.
Ovdje su do skoro tekovine antifašizma odolijevale raznim iskušenjima, unutrašnjim i bočnim udarima. Sa nedavnom promjenom vlasti, antifašizam kao jedan od glavnih stubova savremene građanske Crne Gore počinje da bije bitku sa nekim novim-starim ideologijama. Ono što je nekada bilo neupitno danas je problematično. Stari etaloni vrijednosti žele se mijenjati nekim novim. Zaboravilo se na cijenu koja je plaćena da bi se izgradilo antifašističko društvo na ovim prostorima i nanovo se, i tiho uvode ideologije čije će posljedice, bojim se brzo doći na naplatu.
Da bi se uspješno borili protiv fašizacije društva, mora se uporno upirati prstom na svaku njegovu pojavu ili emanaciju. Fašizam u savremenom dobu je mutirao, evoluirao i stvorio sposobnost prilagođavanja i mimikrije, ali krajnji stadijum fašizma uvijek je isti, stradanja i genocidi.
U Crnoj Gori za kratko vrijeme stigli smo do poražavajućeg društvenog stanja gdje je postalo moguće da jedan ministar, i to ne bilo koji, već ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava ne priznaje međunarodni sud pravde, kojeg sa druge strane priznaju sve zemlje članice unije kojoj Crna Gora teži ka učlanjenju, apsurdno. Postalo je moguće da isti ministar u svom govoru u parlamentu iznosi niz relatvizacija na račun genocida počinjenog u Srebrenici. Ono što je tragično jeste da podrška takvom čovjeku, koji relativizuje činjenice o genocidu dolazi od pripadnice naroda koji je takođe, bio žrtva genocida, i to ne od bilo koje pripadnice već od predsjednice zajednice toga naroda u Crnoj Gori. Potpuni apsurd.
Metode instalacije neo-fašizma u Crnoj Gori bazirane su na staroj provjerenoj tehnici plasiranja informacija na bazi teorije post-istine. Nažalost, današnja politika je duboko zagazila u svijet post-istina, gdje je glavni cilj informisanja u pragmatičnosti. Laž postaje nacionalni interes. Relativizacija zločina je korak ka oslobađanju od zločina. Laž se koristi kao sredstvo da bi se politički profitiralo. Ne može se odbraniti onaj koji se služi relativizacijom i emocionalnom manipulacijom u cilju postizanja političkih i ideoloških ciljeva pa makar takva podrška dolazila i od žrtve te ideologije. Borba za istinu je oblik borbe protiv fašizma.
Sa duge strane ponosan sam na moju Crnu Goru, koja je, pored svih iskušenja juče smogla snage da izglasa i stavi na dnevni red tačku Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Ponosan sam i zahvalan svim poslanicima koji su, pred početak skupštinskog zasijedanja, u znak otpora fašizmu na reverima svojih sakoa stavili Cvijet Srebrenice, neslužbeni simbol genocida koji se desio u Srebrenici 1995. godine. To je jedna, svojevrsna pobjeda stare građanske, multikulturalne i antifašističke Crne Gore nad pokušajima urušavanja slobodarske i čojske Crne Gore.
Autor je potpredsjednik Bošnjačke stranke
-
BS: Neka Ramazanski Bajram donese radost, međusobnu solidarnost i razumijevanje, te učvrsti uzajamno poštovanje
Predsjedništvo Bošnjačke stranke uputilo je čestitku povodom nastupajućeg Ramazanskog Bajrama reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu ef. Fejziću, te pripadnicima islama u Crnoj Gori i dijaspori.
“Tokom mjeseca Ramazana smo postili i kroz obrede snažili svoj karakter i osjećaj pripadnosti vjeri islamu. Neka nam ibadeti Ramazana i radost Bajrama oplemene dušu i upotpune vjeru, ojačaju slogu i učvrste međusobno povjerenje, a naš veliki praznik donese radost, međusobnu solidarnost i razumijevanje, te učvrsti uzajamno poštovanje.
Bajram je vrijeme kad treba da pokažemo posebnu ljubav prema roditeljima, djeci, rodbini, komšijama i prijateljima.
Poruke mira, razumijevanja i sloge koje ćemo razmijeniti tokom bajramskih dana prilika su da sa ponosom istaknemo da su multikonfesionalni, multietnički i multikulturalni sklad temelj države Crne Gore.
U ime Bošnjačke stranke, čestitamo Ramazanski Bajram, uz želju da ove dane provedemo u istinskoj porodičnoj sreći i radosti. Bajram šerif mubarek olsun”.
Predsjedništvo Bošnjačke stranke
-
Strujić-Harbić za Anadolu Agency: Bolna je činjenica da se nasilje u Al-Qudsu dešava baš u ramazanu
Bošnjačka stranka najoštrije osuđuje posljednja dešavanja u Al-Qudsu (Jerusalemu) i nasilje izraelske policije nad Palestincima, saopštila je Kenana Strujić-Harbić, poslanica ove partije u Skupštini Crne Gore, javlja Anadolu Agency (AA).
Ona je u izjavi za AA kazala da “je bolna činjenica zašto se neke stvari dešavaju baš u mjesecu ramazanu, svetom muslimanom mjesecu i u gradu koji je svetilište za muslimane, kršćane i Jevreje“.
“Bolna je i činjenica zašto međunarodna zajednica žmuri pred svim događajima koji su se ovih dana desili u Jerusalemu, na prolijevanje krvi djece i svih nevinih osoba koji su samo došli da se mole u džamiji“, kazala je Strujić-Harbić.
Na pitanje da li može doći do nekog dugoročnog rješenja, ona podsjeća da posljednjih godina “imamo na sceni sistemsko etničko čišćenje palestinskog naroda i projekat deložacije porodica iz svojih domova”.
“Iskreno se nadam da može doći do nekog pomirenja u narednom periodu, a da li je Izrael kao institucija spreman da ide u tom pravcu, mislim da ne“, kazala je poslanica Bošnjačke stranke.
-
Prihvaćen prijedlog Bošnjačke stranke: Rezolucija o genocidu u Srebrenici uvrštena u dnevni red Skupštine
Prijedlog šefa kluba poslanika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, da na dnevnom redu današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore bude Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, prihvaćen je većinom glasova poslanika. Za ovakav prijedlog su glasala 42 poslanika.
“Opravdanost inicijative je svakodnevna. Mi u državi koja je lider u EU integracijama doživljavamo porast negiranja genocida. Ovaj dom ne smije dozvoliti promociju ratnih zločinaca. Ovo nije usmjereno protiv jednog naroda već je cilj pomirenje i suočavanje sa prošlošću. Bez suočavanja sa prošlošću ne možemo pomiriti region”, kazao je Ibrahimović prilikom obrazloženja i pozvao poslanike da glasaju po savjesti.
-
Poslanici Bošnjačke stranke kolegama u Skupštini podijelili Srebrenički cvijet
Poslanici Bošnjačke stranke podijelili su danas prije početka zasijedanja Skupštine Crne Gore kolegama poslanicima cvijet Srebrenice, neslužbeni simbol genocida u Srebrenici koji se dogodio u Bosni i Hercegovini 1995. godine.
Šef kluba poslanika BS Ervin Ibrahimović predložio je da na dnevnom redu bude prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Cvijet Srebrenice nose svi poslanici opozicije, kao i nekoliko poslanika vlasti.
-
Ervin Ibrahimović za “Vijesti”: Bošnjaci na pravoj strani istorije
Piše: mr Ervin Ibrahimović, poslanik Bošnjačke stranke
Kuda ide Crna Gora?, ključno je društveno i političko pitanje i najznačajniji izazov savremene Crne Gore.
Odgovor na ovo pitanje moraju dati građani, jer oni odlučuju kako vide budućnost Crne Gore.Iako postoji jasna i oštra podijeljenost društva u Crnoj Gori oko ovog pitanja, referendum iz 21. maja 2006. godine jasno je definisao i održavotvorio, za tadašnje i sadašnje društvene i političke uslove veoma ambicioznu viziju Crne Gore kao građanske, demokratske, multietničke i multireligijske, sekularne, razvijene i moderne evropske države.Bez tih vrijednosti Crna Gora ne može opstati kao slobodna, nezavisna, prosperitetna, međunarodno priznata država.
Zato 21. maj 2006. godine smatram jednim od najznačajnih datuma u istorijskom trajanju države Crne Gore, koji, usuđujem se reći, stoji rame uz rame sa 13. julom 1941. i svim drugim značajnim datumima njene istorije.Svaka politika, posebno vladajuća, koja iz uskostranačkih, nacional-egoističkih, ličnih, ideoloških ili bilo kojih drugih interesa pokušava da ovu činjenicu prenebregne ili je nerazumna ili nedobornamjerna prema Crnoj Gori i ne može donijeti dobro njenim građanima.
Onim što je u međuvremenu učinjeno možemo biti manje ili više zadovoljni, ali je nesporno da je na temeljima te dvadesetprvomajske Crne Gore čvrsto opredijeljen i trasiran dalji put Crne Gore prema društvu razvijenih, evropskih i svjetskih demokratskih država i društava. Tu prije svega mislim na ono što je urađeno na polju pristupanja Evropskoj uniji i prihvatanja demokratskih standarda i sistema vrijednosti koje je karakterišu, kao i na učlanjenje u NATO pakt kao vojni i savez država zasnovan na civilizacijski naprednom i demokratskom sistemu vrijednosti.
Istovremeno, nije se dovoljno uradilo na rješavanju nekih unutardržavnih pitanja poput ekonomskih i socijalnih; ravnomjernog regionalnog razvoja koji je tek u zadnje četiri godine stavljen u fokus državne razvojne politike; kvalitetnije demokratizacije društva; jačanja vladavine prava; efikasnije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala; istrage i kažnjavanja za ratne zločine iz najbliže prošlosti; procesu suočavanja sa prošlošću, te pitanja pune inkluzije manjinskih zajednica u društvo.
To jeuz neke regionalne i globalne političke tokove, stvorilo plodno tlo da u Crnoj Gori ojačaju one ideološke i velikodržavne zablude koje su nas devedesetih uvele u krvavi balkanski sukob i opštedruštvenu dekadencu.
Iako je stvarnost već nekoliko puta porazila te zablude, one su danas žive u Crnoj Gori i prijete njenom napretku i daljem društvenom razvoju.
Nažalost, danas moramo konstatovati još i da u našem društvu postoji zabrinjavajući nivo fašističke, nacionalističke i šovinističke retorike i to je problem kojem se mora posvetiti dužna pažnja.
Zato smatram da je Crna Gora danas ponovo na jednoj vrsti istorijske raskrsnice na kojoj bi morala potvrditi put u izvjesniju budućnost. Ohrabrujuća je činjenica da se taj put sa ove raskrsnice daleko jasnije vidi i prepoznaje nego što je to bio slučaj uoči i 21. maja 2006. godine, ali je teško zaključiti da to što je izbor danas lakši čini njegov rezultat izvjesnijim.
Velikodržavne, hegemonističke prijetnje crnogorskoj državnosti i nacionalnoj opstojnosti nekih nacija, koje su danas snažne, smatram ključnim kočničarima dalje demokratizacije Crne Gore.
Ovo iz razloga što je u takvim okolnostima onaj dio društvenog bića koji teži stvaranju građanskog, demokratskog, evropskog i u svakom pogledu razvijenog društva, budući da je državno i nacionalno ugrožen retrogradnim politikama i ideologijama, stavljen pred jednu vrstu imperativnog izbora koji se nameće kao egzistencijalno pitanje u državnom i nacionalnom smislu. Kako prijetnja i prinuda potiru slobodu izbora, smatram da se tek nestankom tih egzistencijalnih prijetnji može otvoriti društveni prostor za punu afirmaciju demokratskih i građanskih principa bliskih razvijenim društvima kojim, makar deklarativno, teži predominantna većina građana Crne Gore.
Za takav razvoj događaja potrebno je otvoriti ozbiljan, odgovoran i široki društveni dijalog svih društvenih struktura, koji nadvisuje sve politicke, akademske, lične, nacionalne i bilo koje druge razlike koje među nama postoje, kako bi se jednom za svagda u najvećoj mogućoj mjeri zatvorile dihotomije u društvenom biću naše države koje postoje u odnosu na najznačajnija društvena pitanja.
Ono što u ovom trenutku vidim kao problem je nespremnost, motivisana uglavnom partikularnim i nacionalegoističnim interesima i ideološkim zabludama, da se taj dijalog vodi na zdravim i realnim temeljima koji podrazumijevaju jedno novo sagledavanje istorijskih činjenica, posebno onih iz naše novije istorije, i suočavanje sa njima; stavljanje tačaka na neke istorijske zablude i ideologije o kojima sam ranije govorio; puno uvažavanje multietničke i multireligijske realnosti i potpunu afirmaciju univerzalnog prava građanina kao individue a ne kao pripadnika bilo koje grupe.
Treba, međutim, podvući da ta nespremnost ne zatvara put pobjedi građanske i demokratske Crne Gore, jer sam čvrstog ubjeđenja da je ta Crna Gora u znatnoj većini iako sa mnogo političkih i drugih razlike koje se na prvi pogled čine nepomirljivim, ali koje se u konačnici i u interesu Crne Gore i njenih građana moraju pomiriti.Dakle, da zaključim, građanska, antifašistička, demokratska i nezavisna Crna Gora ima podršku svojih građana i svi politički faktori koji se za takvu Crnu Goru zalažu dužni su da građanima ove države kroz takvu Crnu Goru učine izvjesnom prosperitetnu, evropsku perspektivu. Svi politički akteri moraju dati maksimalan doprinos da ta podrška bude najšira moguća, jer je njena širina garant uspješnosti naše evropske i demokratske priče. Naše društvo ne smije biti taoc protivnika društvenog prosperiteta, ma koliko ih bilo.
Za bošnjački narod i Bošnjačku stranku, takva politika je imperativ. Svjesni odgovornosti pred našom zajedničkom budućnošću, stojimo još jednom bezrezervno na pravoj strani istorije.Tekst je pisan u susret petnaestogodišnjici obnove nezavisnosti, pod sloganom “GDJE JE SADA I KUDA TREBA DA IDE CRNA GORA”
-
Čestitka Bošnjačke stranke povodom 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave
Bošnjačka stranka upućuje čestitku povodom 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave.
Bošnjačka zastava, kao simbol i pečat bošnjačkog naroda je neizostavni element identiteta, folklora i svih važnih nacionalnih osobenosti Bošnjaka. Današnji dan – 11. maj je praznik koji objedinjuje sve Bošnjake svijeta, šaljući poruku jedinstva, sloge i nacionalnog ponosa.
U skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, bošnjačka zastava danas zauzima mjesto u svim institucijama u opštinama gdje u značajnijem broju žive pripadnici bošnjačke zajednice.
To je simbol koji nas uvijek podsjeća ko smo, šta smo i odakle smo. Pod ovom zastavom naše ime je ozvaničeno i sa ovom zastavom odbranili smo svoj identitet, ali i učestvovali u stvaranju najdragocjenijih vrijednosti.
U Crnoj Gori, bošnjačka nacionalna zastava je i simbol obnove nezavisnosti Crne Gore, učlanjenja u NATO savez, stvaranja multinacionalnog, multivjerskog i ravnopravnog društva.
