Autor: portparol

  • Omeragić za N1: Očekujemo da i dio poslanika vlasti podrži Rezoluciju o Srebrenici

    Omeragić za N1: Očekujemo da i dio poslanika vlasti podrži Rezoluciju o Srebrenici

    Portparol Bošnjačke stranke Crne Gore Adel Omeragić govorio je za N1 o Rezoluciji u Srebrenici te nam je rekao da je Prijedlog rezolucije o Srebrenici podržalo 40 poslanika aktuelne opozicije, a da bi Rezolucija bila usvojena, potrebno je da neko od poslanika aktuelne vlasti da svoju podršku.

    Mi očekujemo da i dio poslanika vladajuće većine podrži ovu Rezoluciju“, rekao je.

    Tekst Rezolucije predviđa da se 11. jul proglasi danom žalosti i danom sjećanja na žrtve Srebrenice i da će Skupština Crne Gore u budućem radu osuditi svako javno negiranje genocida u Srebrenici. Mi smo u proteklih pola godine sa veoma važnih adresa od strane političara čak i ministara imali na neki način negiranje genocida i dovođenje u pitanje međunarodnih presuda vezano za genocid, tako da smo imali u nekoliko navrata u Parlamentu Crne Gore da su poslanici vladajućeg Demokratskog fronta javno negirali genocid u Srebrenici, sve do posljednjeg slučaja kad je ministar pravde rekao da je spreman da prizna da se u Srebrenici desio genocid ako se to nedvosmisleno utvrdi“, istakao je.

    “Sve veće negiranje genocida u Crnoj Gori”

    Omeragić je dodao i da je u posljednjih pola godine i u javnom diskursu sve veće negiranje genocida u Srebrenici.

    Imali smo skrnavljenje objekata Islamske zajednice, pa na zidovima džamija ispisivanje ‘Nož, žica, Srebrenica’. To govori da je u Crnoj Gori potrebna ovakva Rezolucija da bi ovo bio iskorak u demokratskom smislu i da Crna Gora pošalje poruku da ostaje na kursu one vrijednosti koje je stvarala u proteklih 15 godina“, komentarisao je.

    Portparol Bošnjačke stranke je naglasio i da sa ovim Prijedlogom rezolucije oni ne žele da krivicu svaljuju ni na jedan narod, i da to nije kolektivna krivica.

    O čemu govori Rezolucija o Srebrenici

    Krivica je individualna i postoje ljudi koji su pravosnažno osuđeni za genocid. Kad smo predlagali ovu Rezoluciju, ona nije dobila podršku da se o njoj raspravlja jer poslanici aktuelne većine nisu bili raspoloženi da podrže ovu Rezoluciju. Sad su se stekli uslovi i to će biti svojevrstan test ozbiljnosti i demokratskog kapaciteta da pokažu da li će da pređu sa riječi na djela. Riječ je o suživotu, o pomirenju, da usvajanjem ove Rezolucije to i pokažu“, istakao je.

    Kazao je da ni vlada generalno nema jedinstven stav oko ovog pitanja.

    Različite su izjave od ministra do ministra. Šef najjače poslaničke grupe u Parlamentu Slaven Radunović je rekao nedavno da ono što je kazao Leposavić misli 200.000 Srba koji žive u Crnoj Gori. Mislim da ova Rezolucija može svima biti putokaz kako da svi dođemo do kompromisa i da sva zlodjela iz ‘90-ih osudimo i nazovemo ih pravim imenom. Pozivamo se na presude međunarodnih sudova, na rezolucije koje je usvojio Američki senat i mislim da Crna Gora koja je najviše napredovala u evropskim integracijama, zaista treba da pokaže da želi da nastavi da ide tim putem i da suočavanje s prošlošću ne može biti tema iza koje ćemo se sakrivati“, potcrtao je Omeragić za N1.

    Odnos prema Bošnjacima u Crnoj Gori

    Govoreći o odnosima prema Bošnjacima u toj zemlji, Omeragić je kazao da je nakon izbora u Pljevljima bilo prijetnji Bošnjacima.

    Mi svjedočimo političkom revanšizmu prema Bošnjacima koji su zaposleni u javnoj upravi, sve manjem broju Bošnjaka koji rade u državnim institucijama, prekidanim ugovorima. Imamo najava ministarke prosvjete da će zamijeniti direktore i pomoćnike direktora da bi se doveli novi ljudi. Mnogo toga se promijenilo nakon 30. augusta. Promjena vlasti je nešto što je normalno u demoktatskim zemljama, ali ako se ide u tu promjenu vlasti da se jedan cijeli narod stavlja po strani, da se vrši ekonomski genocid… Došli smo u situaciju da Bošnjaci u Crnoj Gori moraju razmišljati o egzistenciji kao ‘90-ih godina. Bošnajci su skoro 100-procentno podržali obnovu nezavisnosti Crne Gore i mi danas, nakon 15 godina od obnove nezavisnosti, svjedočimo uklanjaju Bošnjaka sa svih važnijih mjesta u državi. Nedavno istraživanje je pokazalo da od 220 rukovodećih pozicija sedam ih je bilo iz redova manjinskih naroda. To može biti najbolji pokazatelj odnosa vlasti prema manjinskim narodom“, istakao je portparol Bošnjačke stranke.

  • Ibrahimović pita Krivokapića kada će biti otvoren granični prelaz Zatrijebačka Cijevna – Grabon

    Ibrahimović pita Krivokapića kada će biti otvoren granični prelaz Zatrijebačka Cijevna – Grabon

    Premijer Zdravko Krivokapić odgovaraće u četvrtak, 27. maja u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici Skupštine.

    Predsjednik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitaće Krivokapića kada Vlada planira da zvanično otvori i pusti u funkciju granični prelaz Zatrijebačka Cijevna – Grabon.

    Riječ je o graničnom prelazu koji povezuje novi put Podgorica – Gusinje, preko Albanije.

    Ovim putnim pravcem se skraćuje dosadašnji put od Podgorice do Gusinja kroz Platije, za čak 120 kilometara.

  • Bošnjačka stranka osuđuje prijetnje upućene novinarima Darku Šukoviću i Draganu Bursaću

    Bošnjačka stranka osuđuje prijetnje upućene novinarima Darku Šukoviću i Draganu Bursaću

    Sloboda medija i slobodnog novinarstva je osnova demokratskog društva. Država je slobodna u onoj mjeri koliko je i novinarstvo slobodno.

    Bošnjačka stranka osuđuje prijetnje upućene novinarima Darku Šukoviću i Draganu Bursaću. Neslaganje sa uređivačkom politikom ili sa iznešenim stavovima novinara ne može biti izgovor za prijetnje bilo kome.

    Medijske slobode su od posebne važnosti za evropski put Crne Gore. Država mora da pokaže snažnu odlučnost u pravcu zaštite novinara.

  • Delegacija Bošnjačke stranke prisustvovala obilježavanju 29. godišnjice deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz HN

    Delegacija Bošnjačke stranke prisustvovala obilježavanju 29. godišnjice deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz HN

    U Herceg Novom danas je obilježeno 29 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz ovog grada.

    Delegacija Bošnjačke stranke, koju su činili poslanik Amer Smailović, portparol Adel Omeragić i savjetnik u klubu poslanika Zijad Halilović prisustvovala je obilježavanju godišnjice deportacije, gdje su ispred područne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova u Herceg Novom položili cvijeće i zajednički odali počast žrtvama.

    Događaj obilježavanja organizovale su Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.

    Zvanična Crna Gora mora uložiti sve svoje kapacitete kako bi svi ratni zločini koji su počinjeni na njenoj teritoriji bili istraženi i procesuirani, a nalogodavci i izvršioci tih zlodjela privedeni pravdi.

  • Bez procesuiranja ratnih zločina, put Crne Gore u EU biće zaustavljen

    Bez procesuiranja ratnih zločina, put Crne Gore u EU biće zaustavljen

    Zvanična Crna Gora mora uložiti sve svoje kapacitete kako bi svi ratni zločini koji su počinjeni na njenoj teritoriji bili istraženi i procesuirani, a nalogodavci i izvršioci tih zlodjela privedeni pravdi, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

    „Danas, 25. maja se obilježava tačno dvadeset devet godina od hapšenja civila bošnjačke nacionalnosti koji su potom deportovani u Bosnu i Hercegovinu, zahvaćenu ratom.

    Više desetina izbjeglih Bošnjaka nezakonito je uhapšeno u Crnoj Gori i predato vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini u svojstvu talaca. Samo dvanaest deportovanih osoba je uspjelo da preživi mučenje u koncentracionim logorima, a posmrtni ostaci većine stradalih još nisu pronađeni.

    Krajnje je vrijeme da nakon skoro tri decenije, nadležni konačno utvrde odgovornost onih koji su učestvovali u vršenju deportacije. Bošnjačka stranka traži od tužilaštva da se ovaj proces ponovo aktuelizuje, kako bi se svi koji su u njemu na bilo koji načun učestvovali doveli pred lice pravde.

    Iako je Crna Gora napredovala u procesu evropskih integracija, bez procesuiranja ratnih zločina, njen evropski put biće zaustavljen.

    Apelujemo da se u udžbenike istorije uvrste činjenice o deportaciji Bošnjaka 1992. godine. Takođe, pozivamo Opštinu Herceg Novi i Ministarstvo unutrašnjih poslova da se u Herceg Novom izgradi spomen obilježje, gdje je najveći broj izbjeglih civila i uhapšen”, saopšteno je iz BS.