Autor: portparol

  • Ćorović: Srebrenica je crvena linija ispod koje se ne ide

    Portal: Politički.ba – Razgovarao: Sead Numanović 

    Jasmin Ćorović, potpredsjednik je Bošnjačke stranke. 

    Ova je stranka podnijela tom domu inicijativu za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici. 

    Ćorović za politicki.ba govori o tome, kao i odnosima prema novoj Vladi Crne Gore na čelu s Zdravkom Krivokapićem i Dritanom Abazovićem. 

     Negiranje zločina je zločin

    Zašto ste inicirali usvajanje rezolucije?

    – Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način.

    Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid.

    Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, kada najjače države svijeta konstantiraju da se genocid desio, nedopustivo je da imamo negiranja ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore, koje u posljednje vrijeme sve prisutnije. Takvom varvarizmu treba stati u kraj.

    Negiranje zločina je zločin.

    Ne smijemo dozvoliti da nam najveći dom u državi bude talac zločina. Negiranje genocida u Skupštini i uopće u javnom diskursu se ne može pravdati slobodom govora. Kao što beskonačna sloboda vodi u beskonačno ropstvo tako i zloupotreba slobode govora vodi u anarhiju i predstavlja plodno tlo za kršenje ljudskih prava.

    Sa druge strane, prethodna Vlada, u kojoj je participirala i BS se jasno odredila po ovom pitanju.

    Genocid u Srebrenici je nešto što je prihvaćeno kao realnost i nešto na čemu treba graditi bolje odnose u zemlji.

    Nismo sigurni kako na ova pitanja gleda nova Vlast koju podržavaju i neke desničarske srpske stranke u Crnoj Gori. Pitanje Srebrenice je jedno do najbolnijih pitanja bošnjačkog naroda, to je crvena linija ispod koje se ne ide.

    Pitanja odnosa sa novom vlašću umnogome zavisi od odnosa te vlasti prema pitanju genocida u Srebrenici.

    Koje su prve reakcije iz drugih stranaka u Skupštini Crne Gore?

    – Reakcije su različite, naši koalicioni partneri iz prethodne vlasti, Demokratska partija socijalista je podržala ovu inicijativu. Podršku su dale i Socijaldemokrate, Socijal demokratska partija (SDP), Liberalna partija i albanske partije.

    Lider Demokratske Crne Gore, stranke sadašnje vladajuće većine i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je takođe uvažio realnost presude Haškog tribunala da se genocid desio, iako nije pristalica donošenja nove rezolucije, jer on smatra da se to pitanje riješilo Deklaracijom iz 2009. godine.

    Predstavnici URA-e nisu željeli da se izjasne po pitanju ove inicijative prije nego se ona nađe u skupštinskoj proceduri. Većina prosrpskih partija iz Demokratskog fronta je protiv usvajnja ove Rezolucije.  

    Šta očekujete? Hoće li rezolucija u konačnici proći?

    – Neizvjesno je. Ostaje da se vidi.

    U svakom slučaju Bošnjačka stranka, kao nacionalna stranka će inicirati i u narednom periodu teme od interesa bošnjačkog naroda. Novoj vlasti u Crnoj Gori i političkim subjektima koji su je podržali usta su puna poruka pomirenja, ujedinjana Crne Gore i ravnopravnosti i jednakosti svih naroda, evo prilike da sa riječi pređu na djela i podrškom ovoj Rezoluciji pokažu da zaista stoje iza svojih riječi. To bi zaista predstavljalo civilizacijski iskorak.

    Da li nova vladajuća struktura ima kapaciteta za ovaj, prije svega državnički iskorak ostaje da se vidi.

    Kako će se BS odnositi prema Vladi Krivokapića i Abazovića, ako većina (što bi se moglo desiti) odbije prijedlog Rezolucije?

    – Svakako da bi podrška te vlasti ovoj inicijativi bila korak ka izgradnji povjerenja. Mi smo već iznijeli stav da će Bošnjačka stranka biti konstruktivan faktor u parlamentu, podržat ćemo sve kvalitetne prijedloge vlasti i zakonska rješenja koja budu dobra, nećemo se voditi uskogrudim i uskostranačkim interesom i apriori odbaciti sve ono što dolazi od nove vlasti. U zavisnosti od kvaliteta ponuđenih zakonskih i drugih akata zavisit će i naša podrška. Ukoliko odbiju našu inicijativu o Rezoluciji o Srebrenici to svakako neće biti dobra poruka, smatramo da se time ide dva koraka u nazad.

    Naš odnos prema vlasti zavisit će od odnosa vlasti prema nacionalnim pitanjima i nacionalnih interesa Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.

    U toku je „čišćenje“ nepravoslavaca iz vlasti Crne Gore, koliko je kadrova BS, te državnih službenika bošnjačke nacionalnosti, do sada smijenjeno?

    – Obzirom da Bošnjačka stranka ne participira u novoj vlasti za očekivati je da dođe do smjene naših kadrova koji se nalaze na političkim funkcijama. Toga smo svjesni i prihvatamo to kao političku i demokratsku realnost.

    Ono što je neprihvatljivo tiče se nagovještaja i namjera nove vlasti da se dobar dio bošnjačkih kadrova, kako ste kazali „očisti“ po dubini, tj kroz izmjene sistematizacija i na druge načine smanji boj zaposlenih službenika, prije svega nepravoslavaca koji su primljeni po konkursu.

    To bi izazvalo ozbiljne probleme.

    Vjerujemo da to toga ipak neće doći, jer takav potez Vlade ne bi se mogao drugačije tumačiti osim kao šovinistički i revanšitički, i to revašistički prema jednom narodu, a ne partiji.

    Čišćenje Bošnjaka iz vlasti

    Da li su na njihova mjesta , makar u jednom slučaju, postavljeni opet Bošnjaci?

    – Podsjetit ću vaše čitaoce da je prethodna Vlada imala pet ministara iz korpusa bošnjačkog naroda i jednog potpredsjednika Vlade. Dva ministra i potpredsjednik Vlade bili su iz Bošnjačke stranke, nova Vlada nema ni jednog pripadnika iz bošnjačkog naroda. Ni jedan ministar nije nepravoslavac čime se poslala poruka oštre diskriminacije ne samo prema Bošnjacima nego i prema ostalim manjinskim narodima, Albancima, Hrvatima i dr. Smatram da ni jedna jednonacionalna i jednovjerska Vlada nema budućnost u Crnoj Gori.

    Zato smatram da će ova Vlada biti Vlada kratkog trajanja.

    Šta Vam govori uklanjanje kadrova iz Vlasti Crne Gore o istinskoj politici Vlade Krivokapić – Abazović?

    – To mi govori da je Vlada diskontinuiteta, kako sebe nazivaju, zapravo Vlada regresa. Mi imamo jednu lošiju i nazadniju Vladu u odnosu na prethodnu ako govorimo o manjinskim pravima, proporcionalnoj zastupljenosti manjinskih naroda u državnim institucijama i državi jednakih šansi za sve.

    Nova vlast je sve to dovela u pitanje.

    Nisam pristalica da jednu vladajuću garnituru, iako je na ona vlasti 30 godina, treba mijenjati samo kako bi se ta dugogodišnja vladavina prekinula, ako ćemo umjesto nje dovesti goru Vladu. Promjena je dobra samo ako je promjena na bolje, ako to nije slučaj čemu onda diskontinuitet vladavine ako će građani gore živjeti, ako će se kršiti ljudska prava, prava manjinskih naroda, jednom riječju čemu kretanje ako ćemo se kretati unazad i anulirati brojna evropska dostignuća.

  • Strujić-Harbić za DAN: Revanšizam i nepotizam u novoj vlasti

    Strujić-Harbić za DAN: Revanšizam i nepotizam u novoj vlasti

    Poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić-Harbić rekla je da se nova većina u Crnoj Gori kroz imenovanje kadrova ophodi na način suprotan demokratskim principima. Ona je u razgovoru za Dan istakla da sve što se dešava neće promaći nevladinim organizacijama, kao ni ambasadama.

    “Netransparentnost i nepoznavanje sistema javne uprave, kao i klasično partijsko zapošljavanje, karakteristike su po kojima se prepoznaje prvih mjesec dana nove vlade. Kroz imenovanje kadrova, nova većina ophodi se na način suprotan demokratskim principima. Smjenjuju se dosadašnji rukovodioci, izabrani na konkursima, a imenuju partijski činovnici nove većine. Iako je bilo najava da neće biti revanšizma, svjedočimo upravo suprotnom. Takođe, na sceni imamo i klasičan nepotizam vidimo da poslanici i političari na odgovorna mjesta u Vladi zapošljavaju bračne drugove”, kazala je Strujić Harbić.

    Kako je dodala, treba se sjetiti predizbornih poruka sada nove vladajuće većine o profesionalizaciji javne uprave.

    “Nije, međutim, prošlo ni mjesec dana, a već su pokazali da im je jedino važno da se kadrovi bivše vlasti eliminišu, kako bi se otvorio prostor za njihove partijske vojnike. Sigurna sam da ovo neće promaći ambasadama, ali ni nevladinom sektoru”, rekla je Strujić Harbić.

    Ona je naglasila da su vladavina prava i poštovanje ljudskih i manjinskih prava pod budnom pažnjom EU.

    “Nova vlada je pokazala da joj nije mnogo stalo do toga da se prava manjina unapređuju. Naprotiv, imamo Vladu bez ijednog predstavnika manjina među ministrima, a vidimo da su i „po dubini“ manjine stavljene po strani. Plašim se da je ovo veliki korak unazad, posebno u dijelu srazmjerne zastupljenosti”, navela je Strujuć Harbić.

    Ona smatra da je predstojeći kongres Bošnjačke stranke prilika da se zaokruži jedan uspješan ciklus od 15 godina djelovanja.

    “Mi ćemo na kongresu pokazati da nastavljamo u pravcu promocije građanskih vrijednosti, evropskih integracija i brige za Bošnjake i sve građane Crne Gore. To će biti i prilika da mladim ljudima iz naše partije, koji su kompetentni, stručni i obrazovani, pružimo podršku da nastave da uspješno vode procese”, kazala je Strujić Harbić.

  • Smailović: Uvođenjem vjeronauke u sistem obrazovanja ugrozio bi se princip građanske države

    Smailović: Uvođenjem vjeronauke u sistem obrazovanja ugrozio bi se princip građanske države

    Nova Vlada se mora okrenuti ekonomiji i poboljšanju standarda građana, dok pokretanje inicijative da vjeronauka bude sastavni dio obrazovnog sistema od strane političkih subjekata vladajuće većine nije ništa drugo do usmjeravanje u političke svrhe prava na slobodu izražavanja vjerskih ubjeđenja, poručuje Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke.

    On ističe da se BS zalaže za sekularno uređenje države, što znači odvojenost vjerskih od javnih institucija.
    “Pred nama je period ekonomske neizvjesnosti koja se može prevazići isključivo ako se rješavanje realnih problema i potreba građana postavi kao prioritet u radu Vlade. Prijedlog uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem je antisekularni zahtjev. Kao što nauka i obrazovni sistem imaju svoju ulogu u jednom društvu, tako i religija i vjerske institucije imaju svoju ulogu. Oba ova segmenta treba razvijati, ali ne miješati” kaže Smailović.

    On ističe da je pitanje vjere intimno pitanje odnosa čovjeka prema onom uzvišenom, pa je treba sačuvati od birokratizacije, banalizovanja i nametanja putem obrazovnog sistema.
    “Isto tako i obrazovni sistem treba sačuvati od dogmi koje obično nižim uzrastima nijesu dokučive i razumljive. U demokratskim društvima ovo pitanje trebalo bi da bude stvar izbora, lične intime i razvoja kroz vjerske, a ne javne institucije. Uvođenjem vjeronauke u sistem obrazovanja dovodi se u pitanje princip neutralnosti po vjerskim pitanjima, koji bi obrazovne institucije morale da imaju. Time bi neminovno došlo do razvijanja diskriminacije po osnovu vjeroispovijesti odnosno uvjerenja, što bi u konačnom ugrozilo i princip građanske države kojim se Crna Gora diči”, kaže poslanik BS.

    Zato, poručuje da se društvo u cjelini mora usmjeriti u pravcu vaspitanja i edukacije djece sa ciljem razvijanja vještina tolerancije, kulture dijaloga, uvažavanja i poštovanja tuđih mišljenja i ponašanja.
    “Postojanje posebnih vjerskih škola mnogo je bolje rješenje od uvođenja vjeronauke u klasični obrazovni sistem. Vjerovanje treba da bude stvar izbora, a ne nametanja kroz obrazovni sistem. U tom kontekstu država treba da ima ulogu da obezbijedi jednake uslove za razvoj svih vjerskih institucija i stvara klimu slobode izbora, a ne nametanja vjerovanja, što uvođenje vjeronauke u obrazoni sistem u izvjesnom smislu jeste”, zaključuje Smailović.

  • Ibrahimović: BS ima lidera koji čvrstvo drži kormilo, koji ima podršku u narodu, dijaspori i međunarodim krugovima

    Ibrahimović: BS ima lidera koji čvrstvo drži kormilo, koji ima podršku u narodu, dijaspori i međunarodim krugovima

    Bošnjačka stranka ima lidera koji čvrstvo drži kormilo, koji ima podršku u narodu, u dijaspori, kao i u međunarodim krugovima, poručio je šef poslaničkog kluba BS Ervin Ibrahimović.

    On je gostujući na Radiju Antena M, u emisija Drugačija radio veza, na pitanje voditelja da li u Bošnjačkoj stranci postoji krilo koje planira da se otcijepi, kazao da predsjednik Rafet Husović čvrsto drži kormilo.

    „On ima podršku u narodu, u dijaspori, kao i u međunarodim krugovima. Svi oni se slažu da Rafet Husović vodi dobru i ispravnu politiku i prije svega politiku koja misli dobro Bošnajcima, građanima Crne Gore i koja vidi našu državu kao ravnopravnu članicu EU“, istakao je Ibrahimović.

  • Osman Nurković: Gašenje Montenegro airlinesa će ostaviti dugoročne posljedice na građane i privredu

    Odluka nove Vlade da krene u proces gašenja nacionalne avio-kompanije Montenegro airlines je potez koji će ostaviti dugoročne posljedice, smatra Osman Nurković, potpredsjednik Bošnjačke stranke.

    Nurković poručuje da je riječ o ishitrenenoj i laičkoj odluci, a da će posljedice gašenja kompanije osjetiti građani, poslovni ljudi i cijela privreda.

    „Nijesam siguran da li je u pitanju neznanje ili neiskustvo u rukovođenju kompanijama poput MA, čiji rad ili gašenje ima multiplikativne pozitivne ili negativne reperkusije na ukupnu privredu, a posebno na turizam, ili je u pitanju još jedan dil na štetu države sa nekom od konkurentskih kompanija iz okruženja koje će imati ogromne benefite od gašenja MA. Šta god da je u pitanju, za ovu kompaniju, turističku i ukupnu privredu Crne Gore, ovaj potez će ostaviti dugoročne posljedice”, kaže Nurković.

    On ističe da su priče o stečaju MA i osnivanju nove kompanije laičke, bez detaljne analize koliko će sve to da košta i koje su direktne i indirektne štete koje će ova ishitrena odluka prouzrokovati.

    “Prvi koji će osjetiti posljedice ove ishitrene, laičke ili drugim motivisane odluke, će biti građani, zatim poslovni ljudi, a onda i cijela privreda. Mnogo čudnih odluka u kratkom roku je donešeno od ove ekspertsko-apostolske Vlade, koje će vrlo brzo morati da objašnjavaju građanima, ali se plašimo da će posljedice biti nemoguće sanirati, pa onda ni kažnjavanje na izborima neće biti adekvatno učinjenoj šteti. Što je mnogo, neka je i od eksperata, mnogo je”, poručuje Nurković.

    Prema njegovom mišljenju, neshvatljivo je da se prilikom donošenja Odluke o gašenju ne ističe ni jedna pozitivna činjenica iz ukupnog poslovanja ove kompanije.

    “Zar ne treba istaći da je u periodu od 2017-2019. godine MA ostvario ukupan prihod od oko 210 miliona eura i da je prevezao oko 2 miliona putnika. Ne aboliramo nikoga od grešaka u rukovođenju, kojih je sigurno bilo, ali se mora istaći šta je bilo pozitivno, a naravno istaći i sve što nije valjalo. Sigurni smo da je mnogo više bilo pozitivnog, ali će vrijeme vrlo brzo pokazati pogubnost i posljedice ovako ishitreno donijete odluke. Imamo utisak kao da je dobijen nalog da se sve ovo uradi naprečac, bez obzira na posljedice”, zaključuje Nurković.

  • Rafet Husović čestitao katolički Božić

    Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović čestitao je Badnji dan i Božić sveštenstvu i svim pripadnicima katoličke vjeroispovijesti.

    „Želim da ovaj veliki blagdan proslavite u miru, radosti i porodičnoj sreći zajedno za svojim najbližima, prijateljima i komšijama. Blagdani su uvijek prilika za duhovnu obnovu i jačanje međusobnog uvažavanja i poštovanja.

    Međukonfesionalnim i međunacionalnim razumijevanjem i poštovanjem gradimo iskreno zajedništvo i čuvamo tradicionalnu bliskost“, navodi se u čestitki Husovića.

  • Ćorović: Rezolucijom o genocidu u Srebrenici baštinimo kulturu sjećanja, zaboravom rizikujemo da nam se istorija ponavlja

    Crnoj Gori kao građanskoj državi, multivjerskoj i multinacionalnoj, koja baštini evropske vrijednosti, vrijednosti zaštite ljudskih i manjinskih prava, demokratije, antifašizma i čojstva je potrebna Rezolucija o genocidu u Srebrenici, smatra Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke.

    On ističe da ova Rezolucija predstavlja svojevrsni putokaz svima onima kojima je stalo do zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda, demokratije i vladavine prava.

    “Usvajanjem Rezolucije u američkom Kongresu, povodom 25. godišnice Dejtonskog sporazuma u kojoj se konstatuje da su etničko čišćenje i koncentracioni logori korišćeni kao sredstvo rata protiv bošnjačkih muškaraca, žena i djece, što je kulminiralo genocidom u Srebrenici u julu 1995. godine, predstavlja pobjedu demokratije i pravičnosti. Odluku američkog Kongresa koji je usvojio Rezoluciju vidim i kao impuls podrške drugim državama, posebno onim u regionu da slijede ovaj primjer”, poručuje Ćorović.

    Zato, inicijativa Kluba poslanika Bošnjačke stranke za usvajanje Rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici, koja je podnesena Skupštini Crne Gore, logičan je slijed događaja, kaže Ćorović.

    “Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način. Iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj se ne pominje da se tamo desio genocid. Danas, kada je međunarodni sud pravde u Hagu dokazao djelo genocida, najmoćnije države svijeta konstantuju da se genocid desio, kada se sa važnih evropskih adresa čuje da države koje negiraju genocid u Srebrenici ne mogu postati članice EU, nedopustivo je da imamo učestalo i konstantno negiranje ovog zlodjela u parlamentu Crne Gore. Takvom varvarizmu treba stati na kraj. Negiranje zločina je zločin. Ne smijemo dozvoliti da nam najveći dom u državi bude talac zločina. Negiranje genocida u Skupštini i uopšte u javnom diskursu se ne može pravdati slobodom govora. Kao što beskonačna sloboda vodi u beskonačno ropstvo tako i zloupotreba slobode govora vodi u anarhiju i predstavlja plodno tle za kršenje ljudskih prava”, ocjenjuje potpredsjednik BS.

    Prema njegovim riječima, novoj vlasti u Crnoj Gori i političkim subjektima koji su je podržali, usta su puna poruka pomirenja, ujedinjenja Crne Gore i ravnopravnosti i jednakosti svih naroda.

    “Evo prilike da sa riječi pređu na djela i podrškom ovoj Rezoluciji pokažu da stoje iza svojih riječi. To bi zaista predstavljalo politički i civilizacijski iskorak. Da li nova vladajuća struktura ima kapaciteta za ovakve državničke iskorake ostaje da se vidi. Ne želim da vjerujem da su Jovan Vučurović, Marina Jočić, Marko Kovačević i slični, autentični i pravi predstavnici srpskog naroda. Smatram da postoje brojni Srbi, časni ljudi, intelektualci koji žele da se teret ovog strašnog zlodjela skine sa leđa cijelog jednog naroda. Ako za takav korak još uvijek nije spremno društvo u Srbiji, zašto Srbi u Crnoj Gori ne bi dali doprinos vlastitom kolektivitetu u izlasku iz ovog začaranog kruga kroz podršku ovakvim inicijativama. Negiranjem genocida od zvaničnih predstavnika, individualna krivica se prenosi na čitav jedan korpus. Oslobađanje kolektiviteta od odgovornosti genocida postiže se priznanjem krivice i suočavanjem sa njom. Taj narod mora proći kroz katarzu kako bi se konačno stvorile zdrave pretpostavke za istinsko pomirenje i progres na ovim prostorima. Strankama koje stoje iza predizbornih parola da je mir njihova nacija, da se zalažu za budućnost Crne Gore, evo šanse – crno na bijelo i njima i ostalim partijama koje su zastupljene u parlamentu Crne Gore da naprave taj prije svega ljudski i civilizacijski iskorak ka istinskom pomirenju i ujedinjenju naroda za koje se zalažu”, poruka je Jasmina Ćorovića.

    On se osvrnuo i na pitanja zašto je baš sada potekla inicijativa za ovu Rezoluciju.

    “Pitanje je suvišno, jer, ako se vratimo u period od prije samo nekoliko mjeseci, kada smo u predizbornoj kampanji, ali i nakon sprovedenih izbora imali one brojne nemile scene iz Pljevalja, Berana i drugih gradova, sjetimo se raznih grafita i prijetećih i drugih poruka upućenih Bošnjacima i drugim manjinskim narodima. Jasno je da se dešavaju procesi koji nijesu dobri i protiv kojih treba dići glas. Oni koji se pitaju zašto je BS baš sada pokrenula inicijativu za usvajanje ove deklaracije treba da se zapitaju i zašto je baš sada američki Kongres usvojio pomenutu rezoluciju. Uvijek je pravo vrijeme za ispravne stvari.

    Sa druge strane, pitao bih iste one koji se pitaju zašto BS baš sada pokreće ovu inicijativu, a zašto baš sada imamo evidentnu sječu bošnjačkih kadrova na svim nivoima i u brojnim ministarstvima, upravama, preduzećima? Zašto pripadnici manjinskih naroda u tolikom broju ostaju bez poslova? Bošnjaci se danas u Crnoj Gori osjećaju ugroženo. Atmosfera počinje da podsjeća na onu s početka devedesetih godina. Svaku relativizaciju ove inicijative pod izgovorom nepotrebne u ovom momentu, jer navodno postoje prioritetnije teme u državi shvatićemo kao nedobronamjernu. Šta su očekivanja građana to svi manje više znamo, ali šta su očekivanja Bošnjaka u Crnoj Gori to mi u BS najbolje znamo i nećemo dozviti da se pitanja od visokog nacionalnog interesa relativizuju, izbjegavaju i obesmišljavaju politikanskim dosjetkama o prioritetnijim temama koje crnogorsko društvo ima. Ovo pitanje je za nas prioritet”, kaže Ćorović.

    Poručuje i da ne bi bilo dobro da se na ovom testu padne.

    “Rezulucijom želimo da baštinimo kulturu sjećanja. Zaboravom rizikujemo da nam se istorija stalno ponavlja. Dosta nam je ponavljača i ponavljačke istorije. Siguran sam da niko na ovim prostorima ne želi da nam se istorija iz devedesetih godina ponovi. Ova Rezolucija je akt protiv ponavljanja te i takve istorije”, zaključuje Ćorović.

  • BS: Danilović da ispoštuje sporazum vladajuće većine, očekujemo da podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

    BS: Danilović da ispoštuje sporazum vladajuće većine, očekujemo da podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

    Demokratski i ljudski bi bilo da lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, partije koja u svom nazivu govori da želi da ujedinjuje, a ne da dijeli Crnu Goru, da 25 godina od genocida u Srebrenici, poštujući odluke međunarodno priznatih sudova podrži Rezoluciju o priznanju genocida u Srebrenici.

    Pošto je Ujedinjena Crna Gora članica vladajuće većine, red bi bio da ispoštuje Sporazum na koji su se obavezali, da će nastaviti prozapadni kurs i podržavati tekovine zapadanih demokratija. U tom smislu, vjerujemo da će slijediti odluku Senata SAD, koji je usvojio Rezoluciju o BiH, konstatujući da se u Srebrenici desio genocid.

    Ako je nova Vlada sebe nazvala prvom demokratskom i evropskom Vladom u Crnoj Gori, evo im prilike da pokažu svoj demokratski kapacitet. Da daju doprinos pomirenju i potvrde ono što su odavno izrekli međunarodni sudovi pravde, a prije dva dana kroz rezoluciju usvojio i Senat SAD – da se u Srebrenici desio genocid. Ne zbog Bošnjačke stranke, već zbog pijeteta prema više od 8.000 nevino ubijenih Bošnjaka u Srebrenici.

  • Bošnjačka stranka traži da Skupština Crne Gore usvoji Rezoluciju o priznanju genocida u Srebrenici

    Bošnjačka stranka traži da Skupština Crne Gore usvoji Rezoluciju o priznanju genocida u Srebrenici

    Klub poslanika Bošnjačke stranke podnio je Skupštini Crne Gore inicijativu za usvajanje Rezolucije o priznavanju genocida o Srebrenici.

    U tekstu prijedloga rezolucije poslanika BS se navodi da Skupština Crne Gore potvrđuje da se u Srebrenici desio genocid jula 1995. godine, da je u Srebrenici stradalo preko 8.000 civila islamske vjere. Ovom Rezolucijom se osuđuju izjave, postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid.

    Takođe, Rezolucija predviđa da se 11. jul Danom sjećanja na Srebrenicu.

    Šef kluba poslanika BS Ervin Ibrahimović pozvao je sve partije da se priključe usaglašavanju teksta navedene Rezolucije.

    „Usvajanjem Rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici, Crna Gora će još jednom napraviti snažan i važan iskorak u očuvanju trajnog mira u regionu. Moramo zaustaviti ćutanje, negiranje, falsifikovanje istorijskih činjenica, pa čak i distanciranje genocida u Srebrenici“, kazao je Ibrahimović.

    On je kazao da se Crna Gora i društvo mora suočiti sa prošlošću.

    „I moramo pomoći da žrtve dostignu pravdu. To je zadatak Crne Gore koja treba da nastavi da bude na kursu faktora stabilnosti u regionu. Ovo je test našeg društva, da li smo stvarno za evropske i NATO integracije. Senat SAD je prije par dana donio Rezoluciju o BiH, gdje se kaže da se u Srebrenici desio genocid. Ako se vratimo unazad, imamo presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, koji su potvrdili da se u Srebrenici desio genocid. Podsjetiću da je prije par godina bivši komesar za proširenje EU Johanes Hanh kazao da oni koji negiraju genocid u Srebrenici ne mogu biti u EU“, rekao je Ibrahimović.

    Skupština Crne Gore je 2009. godine donijela Deklaraciju o Srebrenici, ali se u njoj ne pominje da se u Srebrenici desio genocid.

  • Omeragić za Pobjedu: Zaštititi istinu od onih koji je negiraju

    Omeragić za Pobjedu: Zaštititi istinu od onih koji je negiraju

    Klub poslanika Bošnjačke stranke podnio je Skupštini inicijativu za usvajanje rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici. To je, prema riječima portparola ove stranke Adela Omeragića, logičan slijed onoga što se već desilo.

    Poslanici Bošnjačke stranke će danas, na konferenciji za novinare, javnost upoznati sa prijedlogom rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici.

    – Kao društvo moramo da budemo svjesni da nepriznavanje genocida iznova otvara rane. Bošnjačka stranka je dala doprinos u prošlosti, ali i sadašnjim djelovanjem, da se u crnogorskom parlamentu priča o genocidu u Srebrenici. Sada idemo korak dalje i želimo da se ovo pitanje trajno riješi – kazao je Omeragić u izjavi za Pobjedu.

    Imamo, kako je rekao, presude međunarodno priznatih sudova, a prije dva dana je i Senat SAD usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

    – Želimo da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi na kvalitetan način – istakao je Omeragić.

    Podsjetio je da se, iako je 2009. godine Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o Srebrenici, u njoj ne pominje da se tamo desio genocid.

    Omeragić je u ime BS-a pozvao sve političke subjekte koji se zalažu za trajno pomirenje na ovim prostorima da, nakon 25 godina od genocida u Srebrenici, „svi zajedno zaštitimo istinu od onih koji je negiraju, jer je to najbolji način da spriječimo da se genocid ponovi“. U BS-u očekuju da njihovu inicijativu prihvate sve političke grupacije koje u svojim programima zagovaraju pomirenje i suživot.

    – Ako su međunarodni subjekti i organizacije ustvrdili na osnovu činjenica da se u Srebrenici desio genocid, onda i ovaj naš region mora istini da pogleda u oči – zaključio je Omeragić.